Poslato: Pet Maj 28, 2010 3:30 pm----
Jel' moze neko da mi kaze da li je cuo da negde u Srbiji postoji ova vrsta cempresa, zato sto me jako zanima i zelim da ga nabavim u bilo kom obliku?!
Zanimljivo mi je to sto ga niko ne spominje, a meni jako teba. Gde da ga nadjem? Reko' mozda postoji neki strucnjak za cetinare na ovom portalu pa da je mozda video ili cuo da neko ima.
Poslato: Pet Maj 28, 2010 3:45 pm----
Ovo drvo sigurno nećeš naći nigde u Srbiji jer se radi o tropskom četinaru sigurnom tek za zonu 10 a uz to je i ogromno drvo tako da nije pogodno ni za zatvorene prostore. Jedino ako nećeš od njega da praviš bonsai?
Poslato: Sre Jan 12, 2011 7:25 am----
Kao što kaže drveni, stablo je ogormno . Ovaj je najjači, a raste u Mexicu a ime mu je Tule tree ili Montezuma tree
www.google.si/images?h...mp;bih=574
Poslato: Sre Jan 12, 2011 6:31 pm----
Auuu
, to je pravi spomenik prirode 
!!! Ja sam mislio da jedino baobab ima tako debelo deblo !
Poslato: Čet Jan 13, 2011 1:50 am----
| drveni citat: |
| Ovo drvo sigurno nećeš naći nigde u Srbiji jer se radi o tropskom četinaru sigurnom tek za zonu 10 a uz to je i ogromno drvo tako da nije pogodno ni za zatvorene prostore. Jedino ako nećeš od njega da praviš bonsai? |
Ne bih se složio drveni, nikako, upravo suprotno ( ne znam odakle ti uopće zona 10? ), ovaj taksodij je daleko od tropskog drveta.
Pogledaj malo ovo:
forums.gardenweb.com/f...25648.html
Ljudi na temi sa linka pišu o ovakvim taksodijima koji su iskusili zime od -23°C i preživjeli bez ikakvih posljedica, a neki čak spominju da su navodno otporni do zone 6.
U konačnici, ovo me ni ne čudi previše, jer je se niti botaničari ne mogu dogovoriti oko taksonomije taksodija, jer prema nekima ima jedna vrsta, a prema nekima tri.
Osobno sam pobornik teorije da je samo jedna vrsta, zato što se vole križati na prijelaznim zonama, a i koliko znam njihove prilagodbe su isključivo fenotipske, ove dvije ostale vrste, dakle Taxodium ascendens i Taxodium mucronatum su varijeteti jedne vrste - Taxodium distichum - dakako, ovo je moje mišljenje, kao i nekih botaničara.
Autoru teme - ja bih na tvom mjestu nabavio sjeme i posijao ga jer vjerujem da će ti uspjeti.
Poslato: Čet Jan 13, 2011 7:57 am----
Zonu 10 sam našao negde na vebu, ako ponovo dođem do adrese okačiću je.
Ali areal rasprostranjenosti ovog drveta sve govori: najjužniji delovi Teksasa i Novog Meksika, Meksiko i Gvatemala. Neću da kažem da sumnjam u izvor ali zaista mi je smešan ovaj podatak od -23C, pa sa tolikim minusom bi i distichum imao probleme a ne mucronatum.
Pogotovo ova tvrdnja da je mucronatum otporan do zone 6 (što je granica otpornosti za distichum)?!
To što se međusobno križaju ne mora da znači ništa. Masa različitih vrsta se međusobno križa. Uzmi samo borove za primer... Ili palme, kod palmi se čak križaju vrste koje nisu ni u istim rodovima.
Poslato: Čet Jan 13, 2011 2:30 pm----
| drveni citat: |
| Zonu 10 sam našao negde na vebu, ako ponovo dođem do adrese okačiću je. Ali areal rasprostranjenosti ovog drveta sve govori: najjužniji delovi Teksasa i Novog Meksika, Meksiko i Gvatemala. |
Vidiš da masovno raste i u sjevernom Novom Meksiku i sjevernom Teksasu.
| Quote:: |
| Neću da kažem da sumnjam u izvor ali zaista mi je smešan ovaj podatak od -23C, pa sa tolikim minusom bi i distichum imao probleme a ne mucronatum. |
Zašto bi Taxodium distichum imao probleme? Pa raste u Zagrebu već skoro 50 godina, a Zagreb, taj dio grada je imao ispod -25°C. I ne samo u Zagrebu, ima taksodija po cijeloj Hrvatskoj gdje su okušali takve minimume bez ikakvih problema, dapače.
Evo ti šta kaže ova stranica, zona 4a i ne griješe:
davesgarden.com/guides/pf/go/2306/
Taksodiji u Rostovu i Alma Ati:
myflora.org.ua/forum/v...&t=374
Moskvi:
botsad.mybb2.ru/viewtopic.php?p=730
Svi navedeni gradovi imaju daleko hladnije zime nego naši krajevi.
I jedan podatak koji sam davnih dana našao, a vrlo je zanimljiv jer baš priča o otpornosti taksodija na hladnoću:
The natural northern limit of the species is not due to a lack of cold tolerance, but to specific reproductive requirements; further north, regeneration is prevented by ice damage to the year-old seedlings. If slightly larger young trees are planted, they are able to tolerate much lower temperatures, and can be grown as far north as Minnesota. It is also commonly planted elsewhere outside of its native range in other temperate regions of the world.
www.spiritus-temporis....distichum/
Raste ti dakle i u sjevernoj Minesoti, a Minesota ti je jedna od najhladnijih država kontinentalne Amerike, sa apsolutnim minimumima od čak -51°C.
Evo ti i o klimi Minesote:
en.wikipedia.org/wiki/..._Minnesota
| Quote:: |
| Pogotovo ova tvrdnja da je mucronatum otporan do zone 6 (što je granica otpornosti za distichum)?! |
Mene to iskreno ne čudi. Ja bih probao. Vjerujem da su taksodiji izuzetno otporni na klimatske uvjete i da imaju dosta veliku toleranciju općenito, nešto kao i ginko.
| Quote:: |
| To što se međusobno križaju ne mora da znači ništa. Masa različitih vrsta se međusobno križa. Uzmi samo borove za primer... Ili palme, kod palmi se čak križaju vrste koje nisu ni u istim rodovima. |
Ne mora značiti, naravno, samo sam spomenuo da je kod ovih to pravilo da se križaju na arealima gdje se isprepliću.
Poslato: Čet Jan 13, 2011 6:23 pm----
He, he,..... Vešto si se sa priče o mucronatumu prebacio na distichum. Hajde, za distichum mogu i da se složim ali da se ne ograničimo samo na apsolitne minimume (koji ne znače skoro ništa) već i na ovu rečenicu:
The natural northern limit of the species is not due to a lack of cold tolerance, but to specific reproductive requirements; further north, regeneration is prevented by ice damage to the year-old seedlings.
Koja je tačna i koja bi se u slučaju mucronatuma mogla proširiti činjenicom da ograničavajući faktor u uzgoju čine mnogu drugi faktori. U slučaju kontinentalne klime tu pre svega mislim na ukupan broj dana sa temp. ispod nule i na prosečne zimske temp. Kaži iskreno, zar misliš da bi mucronatum mogao preživeti našu kontinentalnu klimu, naše zime i vezane ledene dane kad se temp. danima ne diže iznad nule?
Mucronatum jednostavno nije drvo zone 6 to je činjenica.
Ali, slažem se da sve treba probati.
Poslato: Čet Jan 13, 2011 10:08 pm----
| drveni citat: |
| He, he,..... Vešto si se sa priče o mucronatumu prebacio na distichum. Hajde, za distichum mogu i da se složim ali da se ne ograničimo samo na apsolitne minimume (koji ne znače skoro ništa) već i na ovu rečenicu: |
Ma nisam, nego zato što si spomenuo da je i distichum nezgodno -23°C, pa sam se samo na to osvrnuo.
| Quote:: |
| The natural northern limit of the species is not due to a lack of cold tolerance, but to specific reproductive requirements; further north, regeneration is prevented by ice damage to the year-old seedlings. Koja je tačna i koja bi se u slučaju mucronatuma mogla proširiti činjenicom da ograničavajući faktor u uzgoju čine mnogu drugi faktori. U slučaju kontinentalne klime tu pre svega mislim na ukupan broj dana sa temp. ispod nule i na prosečne zimske temp. Kaži iskreno, zar misliš da bi mucronatum mogao preživeti našu kontinentalnu klimu, naše zime i vezane ledene dane kad se temp. danima ne diže iznad nule? |
Da, ali ti ovdje priča o regeneraciji nakon totalnog smrzavanja mladih grana, što je rijetkost, a i to moraju biti jako niske temperature dugi period. Ako raste u sjevernoj Minesoti, to već dovoljno govori o otpornosti na hladnoću.
No, prijeđimo na mucronatum. Pa iskreno, mislim da bi mogao, u biti ne vidim razloga zašto ne, nisu naše zime toliko hladne. Je, bude hladnih dana i niskih temperatura, ali sve je to kratkog roka, a i ako je duguročno hladno, nisu to neki veliki minusi.
| Quote:: |
| Mucronatum jednostavno nije drvo zone 6 to je činjenica. Ali, slažem se da sve treba probati. |
Treba probati, svakako, to se slažemo. Da nije, primarno, drvo zone 6 i to se slažemo, ali mislim da bi moglo tamo rasti.
Poslato: Pet Jan 14, 2011 8:26 am----
Mislim da uopšte ne bi postojala razlika između ova dva četinara ako bi ih mogli tako lako izjednačiti po pitanju zimootpornosti. A te razlike postoje. Koliko se sećam o njima govori i Vidaković u svojim Golosjemenjačama.
No, svakako smo se u jednom složili - da treba probati...
Poslato: Uto Jul 30, 2013 12:00 pm----
Jel zna netko možda da li se može ova vrsta četinara dobiti iz reznice?
Sva vremena su GMT + 1 sat