Lidija citat: |
SUPSTRAT: Najbolje je koristiti supstrat bez ili sa što manje hranljivih materija, jer one nisu potrebne za klijanje, a pospešuju razvoj bakterija, gljivica i ko zna još čega. Na prvom mestu, to bi bio kupljeni kompost baš za sejanje, ili kokosova vlakna. U slučaju da ne možemo da ih nabavimo, najbolje je neki kvalitetan, rastresit supstrat prepeći u rerni ili sterilisati u mikrotalasnoj pećnici i po mogućnosti do dati sitnog perlita. POSUDE ZA SEJANJE: Mogu da budu kolektive ili pojedinačne, ali je važno da dubina bude odgovarajuća i da ima na dnu ima dovoljno odvoda i drenažu (glinopor, parčići stiropora, šljunak...) POKRIVANJE: Posle sejanja posudu je potrebno poklopiti - tako je supstrat ravnomernije vlažan u svako doba i ne isušuje se između kvašenja. Ako je posuda poklopljena hermetički (ili skoro hermetički), potrebno je svakodnevno kratko provetravanje. Ja više volim da posude pokrijem providnom najlonskom kesom i izbušim je čačkalicom na dosta mesta - vlaga se zadržava, a potrebno je manje provetravanja. VODA: Moguće je da postoji, ali ja nikada nisam čula za biljku koja voli da niče u prenatopljenom supstratu. Dovoljno je da supstrat bude vlažan, s tim da deo gde su semenke nikada ne sme skroz da se osuši. Prskati odozgo rasprašivačem po potrebi. FUNGICID: Vrlo je preporučljivo da se semenke pre sadnje potope na neko vreme u fungicid, ili/i posle sejanja povremeno isprskaju odgovarajućim fungicidom. Semenke mogu istruliti pre nicanja, ali postoji opasnost i od poleganja sasvim malih biljaka. VREME SEJANJA: Različite biljke traže različite uslove za nicanje. Teoretski, većinu bismo mogli da sejemo cele godine, ako možemo da obezbedimo odgovarajuće dnevno/noćne temperature, dužinu dana i količinu svetlosti. Većina "otpornih jednogodišnjih biljaka (HA)", ako se seju direktno u baštu, to se radi čim se zemlja dovoljno zagreje posle zime i noćne temperature ne idu niže od 15ak stepeni. Neke od ovih biljaka mogu da se poseju kao i dvogodišnje (B)- sredinom leta, onda će naredne godine cvetati. "Polu-otporne jednogodišnje biljke (HHA)" seju se već od januara, pa do marta-aprila i to u zatvorenom (toplom) prostoru, a napolje se iznose postepeno, kad dovoljno otopli i to nikako direktno na sunce, već postepeno. "Trajnice - perene (HP)" se seju od aprila do jula. NAČIN SEJANJA: Opšte pravilo je da se sve što je krupnije od prašine seje na dubinu dvostruke debljine semenke - recimo, ako je semenka debljine oko 2 mm, napravi se rupa od 4 mm, spusti se semenka i pokrije se sa 2 mm supstrata. Semenke koje su jako sitne obično se ne pokrivaju, već se samo utabaju u supstrat i kod njih se naročito vodi računa o vlazi, jer se gornji sloj supstrata prvi osuši. Što se gustine sadnje tiče, ona takođe zavisi od veličine semenki, ali i od brzine rasta. Biljke koje brzo rastu seju se na veći razmak. TEMPERATURA KLIJANJA: Temperatura koja je potrebna za uspešno klijanje zavisi od vrste koju sejemo. U suštini, većini koje sejemo u kući odgovara temperatura od 20-25 stepeni. Takođe je važno da na mestu na kojem nam je klijalište, ne budu velike razlike u dnevno/noćnim temperaturama. SPECIJALNI TRETMAN SEMENKI: Seme sa debljom opnom često je potrebno oštetiti (skarifikacija), da bi moglo da potera (pre nego što istruli) i/ili potopiti u toplu vodu na određeno vreme. Seme trajnica često traži boravak od 30-60 dana na hladnom i vlažnom, da bi se simulirao period zime, koji u nekim slučajevima nije neophodan - zato se takve semenke prvo drže na toplom određeno vreme, pa ako ne niknu, onda se stavljaju na hladno. To bi bilo sve za početak, ko je raspoložen, neka nastavi! ![]() Nisam uspela da nađem temu sa sličnom tematikom, ako postiji, molim urednike da ovaj post prebace! ![]() |
Lidija citat: |
Ghost, već sam počela da se osećam kao poznata ličnost ![]() |
Lidija citat: |
Ghost, već sam počela da se osećam kao poznata ličnost ![]() |
Sva vremena su GMT + 1 sat