Poslato: Čet Mar 24, 2011 1:38 pm----
Hvala
Jao to sto si vec posejala znaci da mi debelo kasnimo
Poslato: Čet Mar 24, 2011 7:40 pm----
Papriku i paradajz sam posijala u posudice, kad ojačaju idu u vrt. Luk crveni i bijeli, ciklu, mrkvu,
peršin, blitvu i salatu sam nedavno posadila-posijala.
Pročitala sam da treba sijati red mrkve, red poriluka, pa opet red mrkve itd. Navodno mrkva odbija
porilukovu mušicu, a poriluk mrkvinu, vidjeću.
Zatim treba paziti koje biljke se podnose, (to ti je kao u komšijskim odnosima
).Sijaću neke biljke sa vremenskim razmacima, tako da što duže imam svježu salatu, špinat, blitvu itd.
Možda će mi se veliki proizvođači povrća smijati kad ovo pročitaju, ali nije me briga, želim
da steknem neko svoje iskustvo i da mi povrće bude što zdravije. Svjesna sam da će moje povrće
ako poraste, biti sitnije i možda ne tako lijepo kao ono u izlozima, ali ja ću pokušati pa šta bude.
(Nikad nije kasno da se pokuša)
Poslato: Pon Mar 28, 2011 1:32 am----
Dobro si to isplanirala, imas li vec iskustva?Mi sad ovo prvi put radimo, i apsolutno nemamo iskustva, jos uvek istrazujemo.. baba i deda su mi otisli na selo, tako da u nemam vise njihovu pomoc
ali srecom sam pronasla ovaj forum...pozdzrav
Poslato: Pon Apr 11, 2011 4:48 am----
| krinka citat: |
| Papriku i paradajz sam posijala u posudice, kad ojačaju idu u vrt. Luk crveni i bijeli, ciklu, mrkvu, peršin, blitvu i salatu sam nedavno posadila-posijala. Pročitala sam da treba sijati red mrkve, red poriluka, pa opet red mrkve itd. Navodno mrkva odbija porilukovu mušicu, a poriluk mrkvinu, vidjeću. Zatim treba paziti koje biljke se podnose, (to ti je kao u komšijskim odnosima ).Sijaću neke biljke sa vremenskim razmacima, tako da što duže imam svježu salatu, špinat, blitvu itd. Možda će mi se veliki proizvođači povrća smijati kad ovo pročitaju, ali nije me briga, želim da steknem neko svoje iskustvo i da mi povrće bude što zdravije. Svjesna sam da će moje povrće ako poraste, biti sitnije i možda ne tako lijepo kao ono u izlozima, ali ja ću pokušati pa šta bude. (Nikad nije kasno da se pokuša) |
Meni je ovo druga godina da se bavim uzgajanjem povrća za svoje potreba.
I ja sam čula za mešovito komšijsko sijanje mrkve i luka pa sam i ja tako uradila oove godine. Ovo sam uradila prvi put i jedva čekam da vidim rezultate.
Meni prošle godine nije bilo lepo i krupno kao u dućanima, al je zato bilo 100 puta ukusnije jer nije špricano sa svakojakim hemijskim sredstvima.
Mene zanima dal neko zna kako i od čega da napraviim organsko gnjojivo sa puno azota, a da to nije od izmeta pernatih životinja jer do toga ne znam kako doći!?
Poslato: Pon Apr 11, 2011 9:15 am----
Organsku proizvodnju radim vec 20 godina. Uputsva za spremanje za prehranu i zastitu mozete naći u knjizi "Dečja bio bašta " od Branke Lazović. Ova knjiga je za početnike.
Poslato: Pon Apr 11, 2011 4:13 pm----
| predrag51 citat: |
| Organsku proizvodnju radim vec 20 godina. Uputsva za spremanje za prehranu i zastitu mozete naći u knjizi "Dečja bio bašta " od Branke Lazović. Ova knjiga je za početnike. |
Hvala na odgovoru, al nismo se dobro razumeli.
Nisu meni problem uputstva za spremanje ( to imam), mene više muči raspoznavanje pojedinih biljaka potrebnih za biljne juhe.
Npr. guglam za preslicu, al tu sliku ne uspevam zapazit napolju.
Pa tako neke biljke koje su mi bile slične tim slikama sa neta mislila sam pitat ovde koje su.
Poslato: Pet Apr 22, 2011 6:31 pm----
E ovako, vidim da ima ljudi kojima bi sigurno posluzili mar mojih saveta i trikova.
Luk se OBAVEZNO sadi na jesen, a ne u prolece, u prolece brze dobije ljutinu i otporniji je na stetocine i obavezno se sadi u kombinaciji sa sargarepom... isproban metod...
Jedan savet od moje nekadasnje profesorke sa fakulteta. Skupljajte talog od kafe, ako neko ima restoran bilo bi idealno skupljati ga preko zime pa na prolece kada biljke narastu rastvorite talog u kantu i sa nekom metlicom zalivajte povrce, ja ovo radim prvenstveno sa lukom i sargarepom, a i sa drugim biljcicama i super je stvar, ne znam kako radi ali pali verujte... Kafa ce hraniti i prvenstveno braniti vase biljke od stetocina.. dal je to zbog njene gorcine ili necega drugog ne znam ali je opet kazem super, ko proba nece se pokajati..
**Zatim recept za prirodno gnojivo. Naberete bure koprive stavite JEDNU lopatu zemlje u njega, malo maticnjaka (kod nas je zovu jos limun trava, zato sto kada je protrljate mirise na limun, a lici na koprivu), zatim bure nalijete vodom, nakon samo par dana imacete super stvarcicu za vase boljke.. kopriva se sva rastvori, da ne verujete, ovo ne samo da ih hrani vec i odbija stetocine.. vec sutradan primeticete kako su biljke dobile onu mrku zelenu boju...
Eto toliko od mene, za sada, ako se setim jos necega pisacu...
Ima i za krompir jedan metod odbrane od zlatice pa ako nekoga zanima pisacu..
Pozdrav i srecno...
Poslato: Uto Apr 26, 2011 9:40 am----
Hvala ti Milose ,
pametan, jednostavan savjet. Još uz to jeftinije ne može biti.!
Poslato: Uto Apr 26, 2011 12:33 pm----
Kopriva Uricaceae
Kopriva Uricaceae
Kopriva Uricaceae je jedna od najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka a raste gotovo u svim krajevima. Trenutno načemo razmatrati njena ljekovita svojstva i primjenu na naš organizam. U vrtu je dobra ne samo kao insekticid već i kao biljno hranjivo. Kopriva je biljka koja je u vrtu i povrtnjaku dobar susjed, pozitivno djeluje na rast i razmnožavanje velikog broja kultura. Zasijana uz rubove gredica, vrta jedan prema sto u odnosu na glavnu kulturu djeluje stimulirajuće. Prvo što vam je potrebno je kigogram svježe koprive koja nije u blizini prometnica jer je puna olova pa čemo dobiti kontra efekt. Osim svježih može se koristiti i osušeni prah od kopriva, koji smo ranije napravili i to tako da smo sasušili koprive i usitnili ih u prah.Osušene koprive se stavlja oko 15 grama na 10 litara vode ( smjesa za prihranu ) po mogučnosti meke, kišnice ako je moguće ili pak običnu vodu koja je malo odstojala. Dobro je da voda bude mlaka, ne hladna, ne vruća. Insekticidna svojstva ove otopine nestaju postepeno vremenski pa stoga treba koristiti otopinu u roku jednog dana. Tretirajte biljke tri puta unutar nekoliko sati folijarnim prskanjem. Za prihranu biljaka pripremiti smjesu od koprive od jednake količine lišća i vode, ostaviti u drvenoj bačvi desetak dana dana. Nakon što smo dobro promiješali smjesu treba ju ostaviti da sazrije. Svaki dan ju treba redovito promiješati kako bi došlo do potrebne opskrbe sa kisikom. Nakon nekoliko dana počinje vrijenje i stvara se pjena i neželjeni mirisa u tome trenutku. Kada se smjesa izbistri i postane tamna spremna je za upotrebu, za tjedan do dva ovisno o temperaturi zraka. Tako dobiveno gnojivo dodaje se biljkama u omjeru:
1 : 10 - gnojivo / voda - primjena natapanjem tla
1 : 50 - gnojivo / voda - primjena folijarno preko lista
Prekrite posudu tamnim poklopcem kao bi omogučili upotrebu u narednim danima. Zbog velike količine kalija u svom sastavu kopriva je odlična kao gnojivo.
Poslato: Uto Apr 26, 2011 12:46 pm----
Na "netu" imate razne savjete za Bio vrt i organsku proizvodnju hrane. Ja obično
izaberem ono što mislim da odgovara mome vrtu. Za sad mi je vrt u dobrom stanju,
povrće napreduje polako, ali po mom skromnom mišljenju dobro.
Učim se, kako kažu "u hodu", pokušavam da se prilagodim uslovima na terenu.
________________________________________________________________
Prošle godine sam prvi put upotrijebila "eliksir od koprive" i zadovoljna sam njegovom primjenom.
Poslato: Sub Maj 07, 2011 9:42 am----
| Pljoska citat: |
| Organska proizvodnja teži uspostavljenju zatvorenog sistema proizvodnje.Proizvodnja biljaka i životinja spada u celovit koncept organske poljoprivrede. Iako je moguća proizvodnja biljaka bez stočarstva, obrnut slučaj nije dozvoljen. Korišćenjem prirodnih metoda, oslanjajući se na lokalne izvore energije i repromaterijala na gazdinstvu, cilj je uspostavljanje jedinstvenog sistema biljne i stočarske proizvodnje. To podrazumeva proizvodnju krmnih smeša, vezivanje azota setvom leguminoza, kompostiranje otpadaka, zaustavljanje erozije zemljišta i pravilno rukovanje sa biljnim otpacima i stajnjakom. Organske farme su ograničene na 170 kg azota poreklom od životinjskog đubriva, raspoređenog na poljima po hektaru godišnje. Proizvodnja mahunarki stoga je važan faktor za vezivanje azota iz atmosfere i njegovo vraćanje u tlo. Glavni cilj organske poljoprivrede je održavanje i povećanje plodnosti zemljišta. Organska proizvodnja plodoredom kao sistemom biljne proizvodnje i drugim agrotehničkim merama ostvaruje cilj-očuvanje „živog” zemljišta kao osnove poljoprivredne proizvodnje. To podrazumeva povećanje biološke aktivnosti zemljišta pravilnim đubrenjem i održavanje srukture zemljišta, uvođenje kultura sa dubokim korenom, zatim leguminoza i kultura pogodnih za zelenišno đubrenje. Mikroorganizmi u tlu imaju važnu ulogu u obradi i obezbeđenju hranljivih materija biljkama. Zemljište je potrebno obrađivati sa lakim oruđima da se što manje remeti životni prostor zemljišnih organizama. Zato, jedan od glavnih zadataka organskog proizvođača je da se pobrine za biološku aktivnost. Očuvanje genetičke raznovrsnosti i povećanje biodiverziteta, uvođenjem što većeg broja biljnih i životinjskih vrsta, oponašanjem prirodnih ekosistema organskoj proizvodnji se daje širi i trajan značaj u okviru mera zaštite ekosistema. Maksimalnim korišćenjenjem obnovljivih izvora energije na gazdinstvu, korišćenjem materijala kod kojih postoji mogućnost ponovnog korišćenja ili reciklaže, uspostavlja se kruženje materije i energetska uravnoteženost agroekosistema. |
Poslato: Pet Maj 20, 2011 9:24 pm----
Nekoliko slika iz mog skromnog povrtnjaka.
_____________________________________________________
To je tek početak, nisam slikala paradajz, paprike, tikvice, krastavce... itd.
Poslato: Ned Maj 22, 2011 8:30 am----
Preslica je jedno od imena za rastavić ( Equisetum arvense ) ima jos imena Barska metlica, Konjorep, zglobara
Poslato: Ned Maj 22, 2011 6:09 pm----
Krinka , kolku ubava bavca, bravo, se e prirodno, merak da ti e da jades.
I jas sum za zdrava prirodna hrana, toa sto e da e prirodno, ne baram golemina , no kvalitet.
Vo bavcata imam kopriva, blitva, spanak , stavel , imav i loboda koja ja izgrizaa vrapcite, zatoa ja ostraniv.
Rastavic ja imame kaj vikendicata, toa e cudno rastenie i kolku vreme da e suvo ke potera, da ima edno najmalo parce se siri mnogu invazivno.
Lekovito e mnogu.
Poslato: Ned Maj 22, 2011 7:26 pm----
O, Krinka ,
pa nije to skromno. Svaka čast !
Sva vremena su GMT + 1 sat