Poslato: Uto Dec 16, 2014 12:55 pm----
Ovo je vjerovatno vec i out teme.
Opisano iskljucivo zbog mnogobrojnih upita..
Po potrebi admini slobodno premjestite ili obrisite ako se krsi sa pravilima...
Poslato: Pet Dec 19, 2014 2:03 pm----
Divlja jabuka
Poslato: Pet Dec 19, 2014 2:05 pm----
Plodovi divlje jabuke
Poslato: Pet Dec 19, 2014 2:21 pm----
@Knez01 - Za šta koristite plodove divlje jabuke? Pravite li od njih sok, pekmez ili slično?
Poslato: Pet Dec 19, 2014 2:24 pm----
Plodovi divlje jabuke imaju intenzivan i jak miris karakteristican za jabuke.
Potpuno zreli plodovi imaju puno jaci miris nego bilo koja plemenita sorta.
Do plodova je relativno tesko doci ukoliko je stablo divlje jabuke u sumi.
Razlog tome su izrazito visoka stabla koja su po prirodi rasla strogo u visinu prema izvoru svjetlosti.
Prve grane koje formiraju krosnju takoder su jako visoko formirane.
Tesko je na bilo koji nacin ljudskom manipulacijom doci do znacajnije kolicine plodova divljeg voca osim cekati da sazriju i pocnu padati.
Treba biti precizan i tocno odrediti period opadanja divljih plodova jer i divljac tocno zna kada se to dogada a i ranije spomenuti intenzivan miris divljih jabuka jako brzo privuce divljac koja ga u jako kratkom vremenu pojede.
Najplodonosnijim se pokazao vjetar ili jak pljusak u vrijeme dozrijevanja divljih jabuka.
Nakon toga sto prije treba obici stabla divljih jabuka kao i divljih visokih krusaka i tresanja.
Tada se moze u vecim kolicinama skupiti nama kalemarima ovog dragocjenog voca!
Poslato: Pet Dec 19, 2014 2:30 pm----
Divlje plodove koristim iskljucivo za uzimanje sjemenki za proizvodnju generativnih podloga za kalemljenje tj. proizvodnju sadnica starih,otpornih i dugovjecnih sorata visokostablasica.
No,zbog intenzivnog i jedinstvenog mirisa i kvalitete razmisljam da probam napraviti i neki proizvod mozda slatko ili slicno.
Nisam do sada ozbiljnije o tome razmisljao...
Poslato: Pon Dec 22, 2014 10:57 am----
Od divljih se pravi vrhunsko sirće.
Dodaje se prilikom pravljenja rakije baš zbog arome.
Knez da li imaš tih sadnica i za prodaju?
Poslato: Pon Dec 22, 2014 7:07 pm----
Nikola, imam sadnica ranije opisanih starih otpornih sorata jabuka za prodaju.
Bit ce i sadnica starih sorata tresanja Hrusteva te isto tako i krusaka..
Poslato: Uto Dec 23, 2014 10:24 pm----
youtu.be/4w8pc2rvQdI
Poslato: Sre Dec 24, 2014 9:04 pm----
tinypic.com/r/2n7mnue/8
Šumatovka u punom rodu.
Poslato: Sre Dec 24, 2014 10:24 pm----
Krasna jabuka.
Jel to na divljoj jabuci?
Poslato: Sre Dec 24, 2014 10:32 pm----
| Knez01 citat: |
| Krasna jabuka. Jel to na divljoj jabuci? |
Nije ,na mm 106 i bez zalivanja su na pesku već tri godine i polako propadaju.
Poslato: Čet Dec 25, 2014 9:50 am----
Svaka biljka trazi njegu i bolje reagira na svaku pogodnost koju joj pruzimo...
No eto to je mozda i najbitnija razlika izmedu vegetativnih i generativnih podloga.
Vegetativna podloga u ovom slucaju MM 106 bas trazi intenzivniju skrb i njegu.
U protivnom propada na ocigled.
Divlja jabuka se duboko ukorjenjuje i sposobna je iz dubokih slojeva zemlje crpiti hranjiva.
Zbog bujnosti dobro podnosi neobrezivanje jer se svake godine sama u znatnoj mjeri pomladi a iz istog razloga dobro se opire i bolestima.
Onaj tko nema previse vremena za vocke ili su mu na vikendici pa ih ne moze obici precesto a ima dovoljno mjesta steta bi bilo ne saditi jabuke cijepljene na podlogu divlje jabuke.
Vegetativne podloge i jako smeta ako se zatravi oko vocke dok to sa divljom jabukom nije slucaj.
Kod nas ima cak primjera gdje se ponovno sade i obnavljaju dobri stari ekstenzivni travnjacki vocnjaci sa starim sortama visokostablasicama cijepljenim naravno na divlju jabuku.
Oko takvih vocnjaka nema nikakve njege.
A u takvim vocnjacima se uzgaja i stoka na ispasi kao i kosnice sa pcelama i sve to radi jednu izvrsnu eko simbiozu.
Najpoznatiji su travnjacki vocnjaci na Zumberku i to imate i na netu u pdf formatu pa se moze i pogledati.
Poslato: Čet Dec 25, 2014 9:54 am----
[flash width=250 height=200]http:// www.park-zumberak.hr/....nik_ppz...
[/flash]
Poslato: Čet Dec 25, 2014 10:03 am----
Stare sorte
Stare sorte ujesen nas daruju
Datum: 07.11.2012. |1Kategorija:
Voćarstvo
Klasični zatravljeni voćnjaci visokostablašica i u Europi su poželjni Na pričicu nas je navela samozatajna, ali uvijek privlačna kruška citronka, koju na sjeveru Lijepe Naše zovu i cestarica. Nekadašnji su carevi i monarhije naime naređivali sadnju uz ceste i putove da bi voćni nektar okrijepio putnika, namjernika, vojnika...Ona je izgledom ali i mirisom slična limunu i u optimalnoj je zrelosti prepuna krasnog soka. No karakteristike (vjerojatno kao sjemenjak) s dosta mrlja po kožici i puno celuloznih kvržica u mesu za plantažnu selekciju nije imala. Ipak ljubitelji voća i vlasnici okućnica jako je vole, pa rasadničari opet nude njezine najbolje varietete.Slično je i sa starim sortama jabuka na divljim podlogama i zatravljenom tlu od kojih mnoge u užitnu zrelost dolaze tijekom jeseni i zime, jer se voće prije hladnjača moglo samo tako sačuvati. Vitamini za zimski periodskladištili su se u samim plodovima, a oni u podrumima sa zemljanim podom i policama od letava. Stari voćari po iskustvu su odabirali prirodno otporne sorte, a posebno su se cijenile one čiji plodovi duže traju. U industrijsku proizvodnju nisu ulazile najčešće zbog praktičnih razloga, kao što je boja, izgled, sukcesivno dozrijevanje i sl.Danas se klasični voćnjaci vraćaju, a jedan je malogranični program bio i na potezu od Europe, Slovenije do Bregane i Žumberka (dr.sc. Katalinić i savjetodavna) služba.Takvi su voćnjaci, pa neki obnavljaju i stare, posebno zanimljivi za novu tehnologiju proizvodnje prirodnog soka, „tekuće jabuke“, kako kaže pionir u tom poslu i bard našeg voćarstva mr.sc. Frane Ivković. Da podsjetimo, prirodni se sok proizvodi pomoću linije za usitnjavanje, separaciju, pasterizaciju i punjenje, koja može biti i u samome voćnjaku. U nas se u tetrapaku od pet litara s pipicom može kupiti u svim centrima prehrane.Upravo tim pravim nektarima, a ne „nektarima“ , stare sorte jabuka, koje i Ivković povremeno otkupljuje daju onaj pravi okus i aromu. Zato vjerujemo u obnavljanje zatravljenih starinskih voćnjaka i širenje voćarstva sa starim sortama, koje, ako su dobro odabrane i skombinirane niti ne trebaju kemijske zaštite.Autor: Rajko
Borislav Bjelic, 14.04.2013.Stara sorta kruške krivodrske je otporna na bolesti (ne prska se ) , jako je slatka izvanredna je za zamrzavanje ako se kalemi na podlogu semenac kasnije radja (5-6 godina) ali je bujna posle 10 godina i do 5-6 metara visine ,rodnost je jako dobra( u poslednjih 4 godine rađala je 150kg,50kg,350kg,70 kg ) ,sobzirom da je ne orezujem tako da jedne godine dobro rodi a sledece mnogo manje .Starost kruške je
Sva vremena su GMT + 1 sat