Poslato: Pon Dec 14, 2009 8:18 pm----
| Vojvoda citat: |
| Ljudi, ja cinimi se reko nesto. Prava zima tek posle 25. decembra a ovaj sneg sto je pao to ce se od utorka skinuti i nema da brinete. Ne zelim da se bavim politikom jer me to izludjuje i nervira a svi koji se bar malo razumu u brusnice znace sta ce sa sadnicama da rade ako ih zele posaditi. One se mogu drzati i u saksijama u hladnoj prostoriji sa svetlom do proleca. Ovo kazem jer mozda nece biti sadnica na prolece. Moje je da ponudim a vase dal cete narucivati ili ne. A meteorologijom se bavim tacno 21 godinu. Zavrsio sam u Beogradu ali eto zivim dole na jugu i radim na jugu. Pozdrav Nenad. |
Nenade, nemoj da se nerviraš. To je bila samo šala. Znš kakvo ljudi imaju mišljenje o mteorolozima. Svi traže prognozu, a kad ista omane, onda kažu da meteorolog nema pojma. Uostalom, zbog toga stoji i smajli na kraju poruke.
Nadam se da se ne ljutiš što sam odmah prešao na ti.
No, evo malo sunca da unese bolju atmosferu na forum.
Poslednja vest. U Novom Sadu veje sneg. Ima ga oko 10tak cm. Srećom da sam posadio ligustrume u nedelju. Sad su gore (Fruška Gora) putevi zavejani. Prava idila za nastavak filma "Vlak u snijegu" (ko se seća filma).
Poslato: Pon Dec 14, 2009 8:24 pm----
| Mallevilla citat: | ||
Vojvoda, Kalia mi je u blizini pa ako nešto treba da ti se kupi, javi se.  |
Koliko vidim to je u Zemunu. Da li znaš adresu ili još bolje, da li imaš njihov telefon?
Taman ću stići da posadim brusnice pre zime. Samo da se razidje ovo belo što je napadalo od topola.
Poslato: Pon Dec 14, 2009 8:36 pm----
Secam se filma i to odlicno. Hvala i ne ljutim se a ovaj sneg ce se brzo otopiti evo videcete. na svim istrumentima pritisak je poceo da raste a to znaci da vam ne ojasnjavam dalje . Pozdrav.
Poslato: Pon Dec 14, 2009 9:00 pm----
| golosins citat: | ||||
Koliko vidim to je u Zemunu. Da li znaš adresu ili još bolje, da li imaš njihov telefon? Taman ću stići da posadim brusnice pre zime. Samo da se razidje ovo belo što je napadalo od topola. |
Pazi, postoji razlika: Kalija je jedno, ona je u Zemunu a Semenarna Kalia, Ljubljana je nešto sasvim drugo.
Poslato: Pon Dec 14, 2009 9:18 pm----
Malevila ,opasnice jedna alal ti vera. Sta cemo kad neznamo ni rec Kalia ni Kalija sta znace. Mene podseca na blato jer u istocnim krajevima prema Bugarskoj za blato se kaze ,,Kal,, Pozdrav uz malu salu.
Poslato: Pon Dec 14, 2009 9:44 pm----
Poslato: Uto Dec 15, 2009 4:19 pm----
Zdravo,Vojvodo molim te stavi par slika sadnica brusnice sto prodajes,da vidimo sta nudis.
Pozdrav.
Poslato: Uto Dec 15, 2009 5:34 pm----
Imate slike u prodavnici. Ako sam dobro shvatila, to su te! Sve su njegove. I one od 300 i od 200, pa,cak, i one od 400. Ako gresim, Vojvoda ce me ispraviti.
Poslato: Uto Dec 15, 2009 8:02 pm----
Ako su te slike,pa ne znam ,jel gledo neko datum na slici za ovu evropsku brusnicu pise SEP. 19.2006. znaci nisu sveze slike,mene zanim da vidim sadasnje slike,pa ne prodaje valjda sadnice jos iz 2006? U toj godini koliko znam jos nije ni bilo govora o brusnici a nije bilo ni u prodaji,barem ne kod nas u Srbiji.
Molim te Vojvodo,daj sveze slike.
Pozdrav.
Poslato: Uto Dec 15, 2009 10:07 pm----
Konacno sam kuci. Mnogi od vas znaju da sam bio odsutan 15 dana ali sam sad kuci. E pa gospodo i drage gospodljice mozemo da se ispricujemo na tenane. Kod mene ima snega ali mislim da ce se za dan dva skinuti. Gargamelu.... Ovo nije nikakva tajna, ne moram da skrivam od nikog a tebi posebno da objasnjavam . Tacno da nije ovo moja Evropska brusnica ali kako sam mogao da postavim sliku kad sam 80 km bio udaljen od moje parcele sa brusnicama . Javili mi od kuce da poceli da mi narucuju pa ja brze bolje sa intrneta pa u prodavnicu. Trenutno je sneg ali za nekoliko dana cete videti sta znaci Evropska brusnica a ne ova koja kozna odakle je i kad je slikana. Slikacu se pored mojih brusnica pa cete ujedno i mene da vidite ,,ne umem da postavim sliku,, u opciji ,,nasi fotosi,,. Pa ko ne veruje ne sibam ga prutom po usima da narucuje. Kome treba i ko mi veruje on ce znati skim ima posla a oni sto vrte i uvijaju neka si sede mirno nek se ne mesaju. Inace Gordana je u pravu. Sve one brusnice ,borovnice,kivi, jabuke ,kruske, svi cetinari, goi, aronije breze,kesten, jatrebike, su moji . ,,Zagledajte pozadinu pojedinih slika a i oni bonsai slikani na istom mestu gde i hejvord,,. Hvala pojedincima na poverenju i ipak zelim vam svima dobro i zivi mi i zdravi bili. Pozdrav od Nenada.
Poslato: Sre Dec 16, 2009 10:09 am----
Zdravo,ja nikog nisam prozivao lazovom,samo kazem ,posto sam zainteresovan da uzmem od Vojvode par sadnica brusnice,da bi bilo dobro da vidim njegove sadnice,a ne ko zna cije,pa covece prodajes svoje sadnice pa je logicno valjda onda da stavis sliku svojih sadnica.Ljudi oce da vide ono sto kupuju,nista vise.
P.S. Nemoj da se ljutis.
Pozdrav.
Poslato: Sre Dec 16, 2009 12:41 pm----
Ma ne ljutim se prijatelju. Sacekaj neki dan pa ces videti i mene i moje dvoriste i Evropske brusnice. Pozdrav Nenad,
Poslato: Čet Dec 17, 2009 9:41 pm----
E, to i mene interesuje...pozdrav
Poslato: Sub Dec 19, 2009 1:53 pm----
Zdravo evo jedan tekst za ljubitelje brusnice.
EVROPSKA BRUSNICA (Vaccinium vitis-idaea L)
LINGONBERRY (Vaccinium vitis-idaea L)
Evropska-planinska brusnica (Vaccinium vitis-idae L.) pripada rodu Vaccinium i ona je blisko povezana sa visokim žbunom borovnice(Vaccinium corymbosum L.) i američkom brusnicom (V. macrocarpum L.). Evropske brusnice su pogodne za hladnija područja i može se očekivati da uspijevaju dobro na područjima gdje uspijevaju američka brusnica i borovnica.
Prirodna staništa planinske brusnice su područja Skandinavija, Evropa, Aljaska, USA i Kanada, ali ona nije široko rasprostranjena.
U prošlosti plodovi brusnice i listovi su korišteni za liječenje zdravstvenih problema, kao što su povrede, urinarne bolesti (Kontiokari T et al 2001, Evid Based Nurs. 2002), dijareja, diabetes, stomačna oboljenja i oboljenja jetre. U novije vrijeme proizvodi od brusnice se koriste za sprječavanje ili za liječenje urinarnog trakta infekcijom Helicobacter pylori koja može izazvati čir na želudcu. Brusnica također sadrže antioksidante i ima antikancerogeno djelovanje. Naučna istraživanja nam daju dosta informacija o tome koliko je brusnica zdrava i korisna. Brusnica je dostupna u raznim oblicima uključujući svježi oblik, sok, pekmez i suha brusnica.
Ključne riječi: Brusnica, urinarne bolesti, dijareja, antikancerogeno djelovanje.
IME BILJKE
Evropska brusnica je poznata pod raznim imenima kao što su: planinska brusnica, lisičije bobice, crvene bobice, crvene borovnice itd
.
BOTANIČKI OPIS
Rodu Vaccinium sastoji se od 450 vrsta uključujući planinsku brusnicu, borovnicu i američku brusnicu (Small, J.K. 1933). Planinska brusnica je višegodišnji zimzeleni grm kiselog zemljišta. To je niskorastuća, puzajuća biljka koja se prostire po zemljištu pomoću rizoma.
Generalno postoje dva tipa ove brusnice divlja i evropska. Divlja brusnica pod nazivom Vaccinium vitis-idaea Linnaeus var. minus (Lodd) Hulten (Fernald, M.L. 1970, Hulten, E. 1970)je niža biljka i naraste do 18cm visine i ima pojedinačne cvjetove. Listovi su joj ovalni dužine 1-2,5cm naizmjenični, kožasti i zimzeleni. Gornja površina lista je tamno zelene boje, a donja površina svjetlo zelene boje.
Evropska ili kultivisana brusnica Vaccinium vitis-idaea Linnaeus (Hulten)( Hulten, E. 1970, Fernald, M.L,1970) je biljka visine od 5-40cm visine i ima bijele do svjetlo ružičaste, zvonaste cvjetove(sl.2). Na grančici se nalazi 5-9 sjajnih, zimzelenih listova koji također mogu biti svjetlo i tamno zeleni.
Plod težine 0,17-0,45gr svjetlo crvene do tamno crvene boje.
Evropska-kultivisana brusnica visine 5-40cm visine sa 5-9 sjajnih, zimzelenih listova na svakoj grančici. Grančice su dužine 3-4 cm.
KLIMA
Brusnice su veoma izdržljive biljke, i mogu da opstanu na jako niskim temperaturama. Međutim, ukoliko se niske temperature (izmrzavanja) ili mrazevi jave u vrijeme cvjetanja ili plodonošenja, bobica će izgubiti na prinosu do 50%. U Evropi, ukoliko temperatura padne ispod -2°C biljke sa dozrelim plodovima moraju se zaštititi, one sa zelenim plodovima mogu opstati na temperaturi do -3°C.
CVAST
Brusnica cvjeta na 1-godinu starom prirastu (prethodna godina rasta). Postoje dva perioda cvjetanja mart-april i jul-august. Plodovi dozrijevaju sredinom augusta i odnosno sredinom oktobra.
OPRAŠIVANJE
Brusnici treba oprašivač, kako bi imala krupnije plodove. Oprašivanjem se teži postizanje velikih prinosa. Oprašivač je potreban za oba perioda cvjetanja ( proljetno i ljetno). Da bi se osiguralo dobro oprašivanje (Davis, A.N. 2002) potrebno je da oprašivač zauzme 10% površine zasada (sl.4).
Pčele, bumbari, leptiri i dr leteći insekti su veoma važni za oprašivanje brusnice. Zemljište na kome se nalazi zasad treba da je dovoljno osvjetljeno. Vjetar malo utiče na oprašivanje, dok ga jaki vjetar i velika kiša mogu onemogućiti. Niske temperature u toku cvjetanja mogu oštetiti cvjetove (-2◦C).
SORTIMENT
Ima 16 sorti od kojih su 14 visokoproduktivne sorte, a 2 oprašivači.
Ammerland, Erntedank, Erntekrone, Erntesegen, European Red, Ida, Koralle, Koralle/German, Linnae, Masovia, Regal, Sanna, Scarlet, Splendor, oprašivači- Red Pearl, Sussi.
ZEMLJIŠTE
Brusnice preferiraju lahka i veoma prozračna zemljišta, kao što su : pjeskovita ilovača, dobro drenirana ilovača.
U Oregonu brusnica se uzgaja na uzdignutim posteljama-naslagama, kako bi se popravila drenaža i smanjio rizik od truhlenja korijena. Uzdignute postelje trebale bi biti 10-20 cm visine. Za teža zemljišta – glinovita, potrebno je ubacivanje organske materije, kao što je kompost, da bi se popravila drenaža zemljišta i popravio sadržaj organske materije. Brusnice imaju najveći prinos na zemljištima sa 2-6% organske materije na vrhu i sa pH zemljišta 4,3-5,5. Ukoliko je pH zemljišta previsok potrebno ga je smanjiti ubacivanjem sumpora.
Brusnice su veoma osjetljive na visok sadržaj soli, naročito na Na i Cl. Visok sadržaj Ca, također može imati toksična dejstva na brusnicu.
PRINOS
Za zdrave sadnice brusnice očekivati je da daju prinos do 20 godina starosti. Za komercijalne zasade (USA) starost se kreće od 5-8 godina kada im je prinos do 35t po hektaru.
Tabela 1. prinos brusnice u Evropi i Oregonu (USA)/Yield of lingonberries produced in Europe and Oregon
Država U.S. tona/acre Tona/hectare
Germany 0.5–6.0 1.2–14.8
Sweden 1.0–3.6 2.5–8.9
United States
Nizak prinos 2.3 5.8
Srednji 6.6 16.4
Visok 15 35.7
Izvor ; R. Penhallegon, ISVC 2004
RAZMNOŽAVANJE
Brusnica se najviše razmnožava mikropropagacijom i reznicama (Sheat. W. G 1948). Sadnice dobijene iz reznica i dijeljenjem rizoma mogu se ožiljavati u vrijeme proljeća ili kasnog ljeta, a zatim se presađuju u proljeće ili jesen. Sjeme može biti posijano u stakleniku. Presađivanje 1-2 godine starog sjemenjaka se također vrši u proljeće ili jesen.
Ovi načini razmnožavanja imaju i neka ograničenja. Na primjer sadnica proizvedena od reznica možda neće imati bujno razvije rizome, a time slabiji pokrivač i prinos. Sadnice dobijenje dijeljenjem rizoma mogu prenijeti neke bolesti, a dobijene iz sjemena neće vjerno prenijeti roditeljske osobine.
SADNJA
Sadi se u proljeće ili jesen, na dubinu od 5-7cm. Ukoliko se sade sjemenjaci potrebno je korijenov sistem rasporediti odmah ispod površine zemljišta.
Sadnice se rasporede duž redova u sredini uzdignutih postelja. Razmak između centara dvije postelje je 61-91cm, a razmak u jednom redu između sadnica je 20-46cm. Biljka će se raširiti rastom rizoma i prekrit će postelju za 4-5 godina.
MALČIRANJE
Za malčiranje brusnice mogu se koristiti različiti načini uključujuči piljevinu, kompost, kompostiranu ili svježu slamu, malč od lista i kore, strugotine drveta, truhlu šumsku borovinu. Prije sadnje potrebno je ubaciti oko 20t po ha organske materije u zemljište. Poslije sadnje, ekstra dodati 11-15cm organske materije oko osnove biljke. Ponavljati malč svake 3-4 godine, ukoliko je to potrebno.
ĐUBRENJE
Kod brusnica se ne primjenjuju velike doze đubriva. Prevelika primjena đubriva smanjuje prinos i može prouzrokovati uginuće biljke. Simptomi uginuća biljke su isti onima koje izaziva gljivično oboljenje (Phytophthora cinnamomi ili trulež korijena). Listovi dobijaju smeđu ili crnu boju. Treba upotrebljavati đubriva bez klorida, jer soli klorida izazivaju teška oštećenja biljke.
NAVODNJAVANJE
Kod brusnica može se koristiti navodnjavanje površinskim prskalicama ili sistemom kap po kap. Sistem kap po kap ima prioritet. Sistemi se zatrpaju u izdignutim posteljama u pravcu redova, prije sadnje. Navodnjavanje se primjenjuje u prvoj godini cijelo ljeto, kako bi se popravilo biljkino utemeljenje i smanjile opekotine. Biljke napreduju kada je navodnjavanje pravilno obavljeno za određeni zemljišni prostor. U težim zemljištima treba izbjegavati duže potapanje jer se povećava rizik od Phytophthora (trulenje korijena). Ne treba dozvoliti da između dva navodnjavanja dođe do potpunog isušivanja zemljišta. U zemljištu koje se navodnjava suho zemljište izaziva povećanje koncetracije soli, a brusnice su osjetljive na čak umjerenu koncentraciju soli.
REZIDBA
Rezidba se ne provodi u prvih 4-5 godina. Nakon 5 godine redovi se mogu pomjeriti i zamijeniti oko 5cm. Zamjena se vrši svakih 3-6 godina kako bi se povećala gustoća izdanaka i stimulisala snaga rasta, grananje, porast jednogodišnjih izdanaka, koji će povećati broj plodonosnih izdanaka. Za sada nema informacija koja je najbolja metoda za rezidbu brusnice.
KOROVI
Kontrola korova je kritična u prvih tri godine od zasnivanja. Kontrola korova sastoji se u ručnom čišćenju od korova i mehaničkom kultiviranju. Kontrola korova između redova se vrši zasijavanjem busena trave između redova, te periodičnim košenjem. Brusnice imaju jednu alelopatsku tvar koja onemogućava klijanje jednogodišnjih korova u redovima.
Trenutno je označeno nekoliko herbicida za upotrebu kod brusnice.
INSEKTI I BOLESTI
Par velikih štetnika je uočeno u poljima brusnice. (Diabrotica undecimpunctata Fabr.), (Diabrotica trivittala Mann.), (Choristoneura rosaceana Harris.), (Sciopithes obscurus Horn.), (Grapholita libertina Heinrich).
Brusnice su osjetljive na nekoliko bolesti uključujući razne patogene gljivice koje su pronađene u zajednici sa lisnim pjegama i štetnicima grančica.
Pošto je evropska brusnica blisko povezana sa borovnicom i američkom brusnicom, postoji zabrinutost da štetnici koji napadaju ove vrste mogu se pojaviti i kod brusnice.
BERBA
Plodovi se beru kada su svjetlo crvene ili tamno crvene boje. Ukoliko se uberu rano kada nisu još dobro sazrele, mogu ostati gorke. Ipak brusnice dozrijevaju u tamno crvenu boju nakon nekoliko sedmica uskladištenja, u toku rashlađivanja. U ljeto bobice opadaju sa biljke na kraju sezone berbe , ali u tom periodu bobice su prezrele i nisu dobre za skladištenje.
Brusnice se obično beru ručno sa grabljicama za bobice (sl.8) slične onima koje se koriste za borovnice. Za svježe tržište plodovi se moraju očistiti od dijelova stabla.
SKLADIŠTENJE
Ubrane i očišćene brusnice za svježe tržište mogu se čuvati 3-5 sedmica prije otpremanja. Svježi plodovi se rashlađuju na temperaturi od 0-7C. Prezrele brusnice se ne čuvaju dobro pa ih je potrebno što prije prodati ili preraditi. Brusnice se mogu više mjeseci čuvati duboko zamrznute.
OPŠTE KORISTI OD BRUSNICE
Brusnica se može jesti u svježem stanju, ali općenito ona se najviše koristi prerađena u obliku đemova, želea, sirupa, umaka, voćnih sokova, koncentrovanih napitaka. Miješa se sa ostalim bobičastim voćem, naročito američkom brusnicom.
U sebi sadrže veliki procenat antocijana. Antocijani su izvor ljubičaste, plave i crvene boje mnogih plodova. Postoji interes u prehrambenoj za iskorištavanjem biljnih pigmenata za proizvodnju prirodne boje hrane.
Mnogi srodnici evropske brusnice, borovnica, američka brusnica su istraživani zbog bogatog sadržaja flavonoida (antocijana i proantocianidi)(2). Ovi sastojci su veoma interesanti zbog njihovog antikancerogenog dejstva i antioxidativnih (J Pharm Pharmacol) aktivnosti i ostalih nutritivnih svojstava.
Bogate su također sadržajem vitamina C. Listovi i stablo sadrže arbutin, koji se koristi u farmaceutskoj industriji pri proizvodnji preparata za kožu. Koristi se i za spravljanje infuzija i kao biljni čaj.
ZAKLJUČAK
Kao izvor ljekovitih tvari evropska brusnica i mnogi njeni srodnici su se uzgajali zbog ploda koji se koristio za ishranu ili kao sirovina kod pripreme ljekovitih supstanci.
Danas se primjena brusnice daleko proširila. Tome su pomogla brojna znanstvena istraživanja koja su dokazala široki spektar ljekovite primjene brusnice. Novija i razvijenija tehnologija danas je samo potaknula još veću proizvodnju brusnice u svim oblicima što je također pomoglo upoznavanju ljudi sa ovom ljekovitom bobicom.
Poslato: Sub Dec 19, 2009 10:13 pm----
Alal vera Gargamele. Tako se to radi neka se vidi da moze svako po nesto da nauci. Pozdrav.
Sva vremena su GMT + 1 sat