Poslato: Pon Dec 19, 2005 10:24 pm----
ŠTETNICI UKRASNOG DRVEĆA
TYPHLOCYBA ROSAE – Ružin cvrčak
TETRANEURA ULMI – Brijestova lisna uš
- rasprostranjena je u cijeloj Europi
- obično je holociklička i heterecijska vrsta
- primarni domaćin je brijest, a sekundarni domaćini su brojne biljne vrste iz porodice Gramineae
- na sekundarnim domaćinima dolazi na korijenju
- prezimi u stadiju jaja na brijestu
- može biti i anholociklička i tada prezimi kao odrasla ženka na korijenu ozime pšenice i raznih drugih graminea
- ako prezimi na brijestu, migracija na kukuruz i druge ljetne domaćine se odvija od polovice svibnja do polovice lipnja
- hrani se sisanjem na žilicama korijenja kukuruza i drugih napadnutih biljaka
- može imati desetak generacija godišnje
- značajne štete mogu nastati uglavnom samo na kukuruzu za topla i suha vremena s niskom relativnom vlagom
- korijenje biljaka oštećeno od uši ne može za takva suha vremena opskrbljivati biljke potrebnim hranivima
- najveće štete nastaju od potomstva prezimjelih ženki, koje na korijenju biljaka daju vrlo brojne kolonije
- prenosi MDV – maize dwarf virus – na kukuruz
- na lišću brijesta uzrokuje šiške velike oko 1 cm
ICERYA PURCHASI – Narančin crvac
PSEUDOCOCCUS CITRI – Limunov crvac
PARTHENOLECANIUM CORNI – Šljivina štitasta uš
QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS – Kalifornijska štitasta uš
UNIASPIS EVONYMI – Zimzelenova štitasta uš
- jedna od najrasprostranjenijih štitastih uši kod nas na drvenastom ukrasnom bilju
- otežava uzgoj zimzelena, a vrlo je česta i na pitosporumu
- luči obilnu mednu rosu
ASPIDIOTUS HEDERAE – Oleandrova ili bršljanova štitasta uš
- vrlo je rasprostranjena vrsta na ukrasnom drveću i grmlju u našem obalnom području te u zatvorenom prostoru
- napada i garume, masline pa i vinovu lozu
- ima 3 – 4 generacije godišnje
- napada list, izboje i druge organe biljaka
- ličinke prve generacije se javljaju u svibnju
TETROPS PRAEUSTA – Voćna strizibuba
SAISSETIA OLEAE – Maslinin medič
POPILLIA JAPONICA – Japanski pivac
- unijet je u SAD iz Japana → u Europi ga ima samo na Azorima
- karantenski štetnik za cijelu Europu → na A1 listi
- njegovo otkrivanje uzrokovat će velika ograničenja u prometu iz zaraženog područja
- najveća opasnost prijeti u blizini uzletišta na koja slijeću zrakoplovi koji dolijeću s atlanske obale SAD-a
- uspoređujući američke biometeorološke podatke o toj vrsti s klimatskim pokazateljima za Hrvatsku, utvrđeno je da postoji mogućnost masovne pojave tog štetnika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i nekim dijelovima Hrvatskog primorja
- pojačani razvoj je moguć i u središnjoj Hrvatskoj (Igrc Barčić, Maceljski)
- u istočnoj Hrvatskoj i Istri moguća je njegova aklimatizacija i umjereni razvoj, a u Gorskom kotaru i Dalmaciji razvoj nije moguć
- odrasli oblik se hrani lišćem oko 300 različitih biljnih vrsta, najčešće voćaka, ukrasnog drveća te zeljastih biljaka
- posebno preferira biljke iz rodova Acer, Aesculus, Betula, Castanea, Glycine, Juglans, Malus, Platanus, Populus, Prunus, Rosa, Rubus, Salix, Tilia, Ulmus i Vitis
- vrlo je proždrljiv te izgriza lišće, ostavljajući samo žile
- može oštetiti i različite plodove
- ličinke se hrane korijenjem ratarskih i povrtlarskih biljaka, livadskog ali i drvenastog bilja, također praveći velike štete
- prezime ličinke drugog ili trećeg stadija u tlu na 5 – 15 cm dubine
- kukulje se u tlu
- krajem lipnja javlja se odrasli oblik → živi 30 – 45 dana
- ženke odlažu jaja u tlo
- ličinke prolaze tri stadija razvoja
- termofilnija je vrsta, s optimalnim razvoj između 17.5 i 27.5˚C
- za sada treba samo pojačati napore za pravovremeno otkrivanje zaraze, posebice u blizini uzletišta
- ako se otkrije, treba provesti radikalne mjere iskorjenjivanja – eradikacije
- nakon udomaćenja, odrasli oblici i ličinke suzbijat će se insekticidima na sličan način kao obični hrušt
HYLESINUS OLEIPERDA – Crni maslinin potkornjak
- osim masline, napada jasen, jorgovan i ligustrum
- primarni je štetnik
- odrasli oblik se javlja obično u svibnju i lipnju
- ženka se ubušuje u zelene grane te pravi rašljasti hodnik u koji odlaže jaja
- ličinke buše sekundarne hodnike okomito na primarni hodnik
- u napadnutim stablima slabi kolanje sokova, suši se lišće, pojedine grane, pa i cijelo stablo → pretežno se suše vanjske grane krošnje maslina
- u posljednje vrijeme se sve češće javlja u Dalmaciji
XYLEBORUS DISPAR – Voćni sipac
IPS TYPOGRAPHUS – Smrekin pisar
- za masovne pojave počinje napadati i zdrava stabla
AGELASTICA ALNI – Johina zlatica
- oštećuje vrbe, topole, breze, ali i voćke
CRYPTORHYNCHUS LAPATHI – Johina šarena pipa
- najvažniji štetnik vrbine šibe kod nas
- najveće štete nanosi mladim nasadima košaračke vrbe
- napada i johu, topole, jablane i breze
- javlja se ljeti
- hrani se 3 – 4 tjedna oštećujući koru
- odrasli oblici postaju spolno zreli tek iduće godine
- ženka odlaže jaja na deblo, grane, a na košaračkoj vrbi na glavu korijena
- ovipozicija traje od sredine ljeta sve do veljače → istovremeno se nalaze i jaja i ličinke i odrasli oblici
- najčešće prezimi u stadiju jajeta
- ličinke buše hodnike unutar vrbine šibe i grana te u glavi korijena, ovisno o mjestu ovipozicije → izbuše brojne rupice kroz koje ispada pilovina
- napadnute biljke daju manje šibe prikladne za obradu, zaostaju u razvoju, a grane lako lomi vjetar
- mladi nasadi propadaju
- razvoj jedne generacije traje 2 godine
- suzbijanje se provodi primjenom insekticida u vrijeme početnog razvoja većine ličinki, dok još nisu ušle duboko u drvo, najčešće krajem zime i početkom proljeća
- mogu se suzbijati i odrasle pipe u trenutku masovne pojave
- mjestimice se spaljuju glave vrba u kojima prezimi štetnik
HYLOBIUS ABIETIS – Velika borova pipa
- nagriza koru, a ličinke žive ispod kore ili u drvetu
PRAYS OLEAE – Maslinin moljac
- uz maslininu muhu najvažniji je štetnik masline
- boja gusjenice ovisi o ishrani → zelena je kada se hrani lišćem i plodom, a žutosmeđa kod ishrane cvijetom
- naraste do 8 mm
- oligofagni je štetnik, napada maslinu, no može se razviti i u listovima filireje, jasmina i ligustruma
- ima 3 generacije godišnje → prva napada cvijet, druga napada plod, a treća napada listopad
- odrasli oblik prve generacije javlja se krajem travnja i u svibnju
- odlaže jaja na čaške još zatvorenih cvjetova
- gusjenice izgrizaju cvjetove zapredajući ih svojom pređom
- jedna gusjenica može oštetiti oko 15 cvjetova
- stupanj štetnosti ovisi o intenzitetu cvatnje
- odrasli oblici druge generacije leti u lipnju, a odlaže jaja na plodove
- gusjenice se ubušuju u plod, u kojem izgrizaju meso i sjemenku → ti plodovi kasnije otpadnu, pa mogu nastati vrlo velike štete
- krajem kolovoza i u rujnu se javlja odrasli oblik treće generacije, koji odlaže jaja na lišće
- gusjenice rade hodnike u lišću, a kasnije se slobodno hrane na njemu
- krajem zime se kukulje i daju opet odrasle prve generacije
- jedna ženka odloži oko 300 jaja
- najveće štete nanose prve 2 generacije uništavanjem cvjetova i oštećivanjem plodova
- utvrđene su razlike u otpornosti pojedinih kultivara na ovog štetnika
- obično je najjača zaraza na kultivarima krupnih plodova, a manja na kultivarima sitnih plodova
- napadaju ga brojni prirodni neprijatelji → Ageniaspis fuscicollis, Chelonus eleaphilus i Trichogramma embeyophagum
- neki se mogu koristiti i za biološko suzbijanje → kod nas proučavana primjena osice Ageniaspis fuscicollis
- u učinkovitije grabežljivce se ubrajaju zlatooke koje se hrane jajima, osobito karpofagne generacije
- kemijsko suzbijanje karpofagne generacije se kombinira sa suzbijanjem maslinine muhe
- prvim tretiranjem protiv antofagne generacije moljca ne sprečavaju se samo izravne štete od te generacije, nego se sprečava i jača pojava karpofagne generacije
- protiv karpofagne generacije se obično jedno tretiranje obavlja u srpnju, a ponavlja se u kolovozu
- optimalni rokovi suzbijanja tih generacija su pred početak napada gusjenica na cvijet, odn. na plod
- preporučuje se primjena bioloških pripravaka na osnovi Bacillus thuringiensis soj kurstaki
- samo iznimno treba primijeniti kemijske insekticide protiv karpofagne generacije
- primjenjuju se samo ako se kasni u suzbijanju jer ta sredstva, naročito dimetoat i fention, imaju izvjesno dubinsko djelovanje
- mogu se koristiti i diazinon, triklorfon i neki drugi kemijski insekticidi
- proučava se mogućnost šire primjene feromona, ne samo za praćenje pojave, nego i suzbijanje ovog štetnika, bilo metodom zbunjivanja, bilo ulovom, što može biti uspješno pri slabim zarazama
COSSUS COSSUS – Vrbotoč
- napada deblo i deblje grane raznih vrsta voćaka, a posebno često vrbu, brezu, topolu, brijest i drugo ukrasno drveće
- najradije napada starija stabla debljeg debla
- leptiri lete u lipnju i srpnju, ali samo noću
- odlože više stotina jaja u skupinama u pukotine kore najčešće blizu tla
- ženka često odlaže jaja upravo na stablo iz kojeg se razvila, pa zbog kumuliranja zaraze ono brzo propada
- gusjenice se ubušuju u stablo ili deblju granu
- prvu godinu se zadržavaju uglavnom u kori, a iduće godine prodiru u drvo
- porastom gusjenice i hodnik postaje sve širi → iz njegova otvora ispadaju grizotine i curi biljni sok
- treće godine opet se gusjenica približava izlaznom otvoru gdje se kukulji → katkad se kukulji i izvan hodnika
- suzbija se kao modro sitance → preventivno suzbijanje je moguće u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad gusjenice povremeno izlaze iz svojih bušotina preporučuju se sredstva s izvjesnim dubinskim djelovanjem da bi se uništile i one gusjenice koje su se već ubušile, a nalaze se još plitko ispod kore, npr. fosfamidon (više nema dozvolu kod nas)
→ uglavnom samo preventivno djeluju sredstva
na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te piretroidi
→ kurativno suzbijanje se sastoji u uništenju gusjenice u grani ili deblu uštrca se sredstvo na osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jače volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah zatvori.
ZEUZERA PYRINA – Modro sitance (granotoč)
ARCHIPS ROSANA – Ružin savijač
TORTRIX VIRIDANA – Hrastov savijač
- osim hrasta gusjenice te vrste se hrane i lipom, jasenom, javorom, lijeskom
- prezime jaja pa se gusjenice javljaju rano u proljeće, oštećujući pupove i tek razvijeno lišće
- može izazvati defolijaciju
- suzbijati ga treba u samom početku pojave gusjenica
- ptice se obilno hrane tim gusjenicama i utječu na smanjenje zaraze
- moguća je i primjena bioinsekticida na osnovi B.t.k, regulatora razvoja te iznimno i kemijskih insekticida
GYPSONOMA ACERIANA – Topolin savijač
- česta je vrsta savijača
- gusjenice se hrane samo na topolama
- oštećuju terminalni lisni pup, pa se izboji razvijaju u obliku metle
- također nagriza lišće s naličja i ubušuje se u izboje
- na brojnost utječu brojni prirodni neprijatelji
- preporučuje se zimi tretirati diklorvosom, a tijekom vegetacije treba primijeniti organofosforne insekticide ili piretroide
EVETRIA BUOLIANA – Borov savijač
- mlade gusjenice prezime u pupovima bora → izazivaju smolotok
- u proljeće nagrizaju izboje, kojima se vršci savijaju ili posuše
- česta zaraza uzrokuje stvaranje metle ili četke na vrškovima izboja, te druge deformacije
- najveće štete nanose mladim nasadima
- ima vrlo mnogo prirodnih neprijatelja
HYPHANTRIA CUNEA – Dudovac
- štetnik američkog podrijetla, utvrđen prvi put u Europi 1940.g. u Mađarskoj
- nakon prvog desetljeća prisutnosti dudovca njegova je brojnost počela opadati → početno brzo širenje i velika gustoća populacije u Jugoslaviji i drugim zemljama koje graniče s Mađarskom bilo je uzrokovano odsutnošću prirodnih neprijatelja
- uskoro su se na tog novog štetnika prilagodili razni autohtoni paraziti, a neki su unijeti iz SAD-a
- postao je i vrlo osjetljiv na pojavu virusne bolesti granuloze otkrivene u našoj zemlji → štetnost se postupno smanjivala
- danas se dudovac smatra stalno prisutnim članom naše entomofaune promjenjiva intenziteta pojave, pa samo povremeno u nekim godinama i na nekim područjima nastupi jači brst nezaštićivanih listača
- pogoduje mu povećana relativna vlažnost zraka uz umjerenu tempeture u vrijeme izlaska leptira iz kukuljice, embrionalnog razvoja i razvoja prvih stadija gusjenica
- izraziti je polifag
- daje prednost lišću duda, no gotovo se istim intenzitetom hrani i lišćem svih vrsta voćaka, uključujući i orah, brojno šumsko i ukrasno drveće, vinovu lozu, pa i neke zeljaste biljke
- katkada oštećuje i plodove voćaka, praveći plitke površinske grizotine
- zbog velike polifagnosti je svuda prisutan, pa u vrijeme kalamiteta gusjenice posljednjeg stadija dudovca katkad izazivaju paniku jer ulaze u kuće i gospodarske zgrade, tražeći prikladno mjesto za kukuljenje
- prezime kukuljice na skrovitim mjestima pukotina kore, između letvi na putovima, na zidovima kuća i sl.
- krajem travnja, češće početkom svibnja izlijeću leptiri
- nakon kopulacije ženke na naličje lista odlažu jaja u skupinama po 400 – 900 jaja
- nakon 10 – 15 dana iz jaja izlaze gusjenice → u početku žive zajednički, isprva skeletirajući lišće, a kasnije mogu požderati cijelu plojku, ostavljajući samo najdeblje žile
- lišće kojim se hrane zapredaju gustom pređom u zapredak unutar kojeg se nalaze → isprva taj zapredak obuhvaća samo nekoliko listova, no ubrzo zahvaća cijele grančice, a zatim i grane
- kad skupina gusjenica poždere lišće na jednoj grani, prelazi na susjednu, pa tako može jedno leglo gusjenica obrstiti veći dio voćke
- štete od gusjenica naglo rastu njihovim razvojem pa su tijekom lipnja jasno uočljive
- prema kraju svog razvoja, gusjenice se razilaze iz zapretka i brste samostalno → zatim se zavlače na kukuljenje te daju drugu generaciju leptira, koja leti u kolovozu
- gusjenice tijekom druge polovice kolovoza, češće u rujnu, ponovno žderu lišće, jer taj štetnik ima kod nas 2 generacije godišnje
- u nekim godinama je jači napad prve, a u drugim godinama druge generacije
- vrlo je učinkovito mehaničko suzbijanje dudovca skidanjem i uništavanjem malih zapredaka punih gusjenica
- za uspjeh mehaničkog suzbijanja presudno je pravovremeno otkrivanje zapredaka jer što su gusjenice veće to brže bježe iz zapredaka prilikom rezanja, a posljednji stadiji gusjenice se uopće više ne nalaze u zapretku
- dudovac je periodički štetnik i njegova pojava često iznenadi, pa se suzbijanju pristupa prekasno, kad gusjenice izlaze iz zapredaka i razilaze se posvuda, a tada su i visoko otporne na većinu insekticida
- klasične lovne svjetljke vrlo dobro privlače leptire dudovca
- vrlo su dobri rezultati postignuti suzbijanjem dudovca bioinsketicidima na bazi bakterije Bacillus thuringiensis
- pri upotrebi tih insekticida u drugom, najkasnije trećam razvojnom stadiju gusjenica, nakon 1 – 3 dana naglo se smanjuje, aktivnost gusjenica, a nakon 3 – 5 dana počinje njihovo ugibanje
- primjena tih bioinsekticida posebice je uputna u malim voćnjacima i na ukrasnom drveću u blizini nastambi da bi se izbjegla opasnost od trovanja ljudi, životinja i pčela te izbjeglo onečišćenje okoline
- istražuje se mogućnost primjene drugog uzročnika bolesti – virusa granuloze za biološko suzbijanje dudovca
- kemijsko suzbijanje se prvodi istovremeno sa suzbijanjem drugih važnijih štetnika (npr. jabučnog savijača), pa nije potrebno izravno tretiranje protiv dudovca
- u slučaju jačeg napada gusjenica mogu se suzbiti tretiranjem insekticidima na bazi klorpirifosetila, fentrotiona, piretroidima i dr.
OPEROPHTERA BRUMATA – Mali mrazovac
ERANNIS DEFOLIARIA – Veliki mrazovac
Sva vremena su GMT + 1 sat