Poslato: Pet Feb 17, 2006 5:50 am----
evo fotografije od prije 3 godine Phoenix palme u Sarajevu ispred cafe-slasticarne "palma".
Nažalost, nakon tri godine na otvorenom i minimalne zaštite tokom zima, ova palma je uginula...
Pored/ispod nje je palma T. fortunei koja je danas visoka oko 2,5 m...
Poslato: Pet Feb 17, 2006 4:31 pm----
Ako postoji i jedna vrsta visokih Phoenix-a koja može izdržati kontinetalne uslove na duže vreme, to je sigurno P.theophrastii - Kritska urma (-13C). Postoji i jedna forma ove vrste iz jugozapadne Turske, Golkoy Budrun, koja može da izdrži i nešto niže temperature.
Poslato: Sub Feb 18, 2006 8:12 pm----
Na fotografiji se vidi tzv. "pencil shape"- deblo je znatno uže pri vrhu nego donji dijelovi....to je stoga što se palma borila za opstanak duži niz godina- većinu energije je trošila na stvaranje novih zaliha aminokiselina i šećera koje potroši tokom duge zime, pa tek onda na formranje nove biljne mase.
Za potpuni oporavak ovoj palmi bi bilo potrebno preko 4500 GDD, što je za većinu gradova Balkana gotovo nedostižno...
zZnaći, bez obzira što Phoenix theophrastrii može istrpiti relativno niske minuse, ipak je potreban intezivan vid zaštite tokom zimskih mjeseci da bi se ona održala na duže staze...
Eto.
...i tako...
Poslato: Pon Dec 25, 2006 6:43 pm----
Što znače ti GDD i kako se računaju za pojedina mjesta? Da li je to neki prosječan broj sunčanih sati, jakost sunčevog zračenja ili nešto treće? Kad se već ovdje spominju Phoenixi ja sam nedavno čuo za Phoenix atlantica i Phoenix zeylonica pa ako netko ima kakvu informaciju o njima molim da napiše. Tvrdnja o zaštiti je točna. Iako je ova palma otporna na niske temperature ipak propada ako se temperature duži niz godina spuštaju gotovo do granica njezine izdržljivosti. Trahycarpusi su se već na prirodnom staništu naučili na blažu hladnoću te ih je stoga lakše održati u kontinentskoj klimi. Phoenix theophrastii je zapravo biljka za jadransku obalu te toplije djelove Makedonije i Hercegovine, a ne za unutrašnjost Bosne gdje se snijeg zna zadržati i više od mjesec dana.
Poslato: Čet Jan 18, 2007 1:59 pm----
Upravu si za ovaj Phoenix... uon i nije bas za Sa klimu, ali vlasnik prestizne caffe slasticarne je htio da se izdvaja od ostalih , pa nije prvotno posadio Trachy (kojih u Sa ima mnogo, i sve vise, na otvorenom). Nakon par godina je ipak zasadio Trachy-je i sad ih ima citava suma u basti slasticarne...
GDD je Growing Degree Days, aracuna se nasljedeci nacin:
najvisa dnevna + najniza dnevna temp(u 24 sata) izrazena u Farenhaitima. Taj se zbir oduzme sa 50. Tako za svaki dan u godini, od 1 aprila do 1 novembra (ili od zadnjeg proljetnog mraza do prvog jesenjeg). Ukupan zbir je godišnji GDD, i tako godinama kako bis edobio visegodisnji prosjek. Nadam se da sam bio koncizan
Poslato: Sub Jan 20, 2007 12:58 am----
Mene zanima kako je vlasnik te slastičarne nabavio Phoenix theophrastii, da li je kupio mladu palmicu ili sjeme? Inaće je ova palma vrlo rjetka na ovim prostorima te ne znam nikoga tko je ima. Čak je nemaju ni u botaničkim vrtovima i arboretumima na jadranskoj obali. Ova palma je pomalo neobičnog izgleda te bi je bilo zanimljivo imati posađenu u primorju.
Poslato: Sub Jan 20, 2007 1:02 am----
| palmofan citat: |
| Mene zanima kako je vlasnik te slastičarne nabavio Phoenix theophrastii, da li je kupio mladu palmicu ili sjeme? Inaće je ova palma vrlo rjetka na ovim prostorima te ne znam nikoga tko je ima. Čak je nemaju ni u botaničkim vrtovima i arboretumima na jadranskoj obali. Ova palma je pomalo neobičnog izgleda te bi je bilo zanimljivo imati posađenu u primorju. |
Odes na letovanje na Krit i doneses seme.
Poslato: Sub Jan 20, 2007 3:16 am----
Ma ne mora samo na Krit (a ako ipak ko ide tamo, najbolja lokacija je plaža Vai odakle su i potekle, na severoistočnoj strani ostrva), ima ih i na severu Grčke, a ima ih i po Turskoj (najotpornija forma, Golkoy-Burdun). A najbolja veza iz Hrvatske za Grčku je trajekt linija Dubrovnik-Bar-Krf. Jeste da to malo potraje, ali je barem zanimljiv put, a na Krfu se može naći mnooogo toga. Ipak je to najzelenije grčko ostrvo.
Poslato: Sub Jan 20, 2007 3:04 pm----
| Bonanca citat: |
| Ma ne mora samo na Krit (a ako ipak ko ide tamo, najbolja lokacija je plaža Vai odakle su i potekle, na severoistočnoj strani ostrva), |
Da, zaista impresivna plaža. Tada nisam znao da se radi o theophrastiju, ali zaista djeluje impresivno onako puno palmi 20-ak metara od plaže. Čak smo se pentrali po nekoj litici ili usjeku uz neku rijeku uz koju su rasli na desetke theporastija. E da sam tada uzeo sjeme
Poslato: Ned Jan 21, 2007 11:30 am----
Na suptropijinim stranicama piše da su ovu palmu na Kretu donesli arapski gusari koji su se iskrcali na plažu Vai te su za njima ostale sjemenke datulja koje su jeli. Budući da se iz ovog vidi da ova palma ima jestive plodove mene zanima kakva je kvaliteta ovih plodova jer bi očito plodovi ove vrste bolje dozrijevali u Dalmaciji nego plodovi Phoenix dactylifere. Budući da na moru već imam posađene mlade datulje morat ću pričekati dok ne počnu davati plodove da vidim kakvu je kvalitetu plodova moguće postići. Na internetu sam pronašao podatak da se P. dactylifere u Kaliforniji zaštićuju od kiše tuljcima koji djeluju poput kišobrana i spriječavaju kišu da moči plodove i time ometa njihov razvoj. Ova metoda bi vjerojatno bila primjenjiva i na datuljama u Dalmaciji. Također sam razmišljao, ako P. theophrastii ima plodove relativno loše kvalitete, da bi se kvaliteta plodova moglo znatno povećati križanjem P. theophrastiija sa P. dactyliferom. S ovim križanjem ne bi smjelo biti problema jer znam da postoji hibrid P. dactylifera x P. canariensis a očito je da je P. theophrastii mnogo srodniji P. dactyliferi nego P. canariensis. Hibrid bi vjerojatno bio mnogo pogodniji za Dalmaciju od čiste P. dactylifere.
Poslato: Pet Feb 02, 2007 3:57 pm----
Prema Bernskoj konvenciji koju je Sabor potvrdio 13.4.2000. Phoenix theophrastii je uvršten na popis zaštićenih vrsta. Vrste s tog popisa je zabranjeno posjedovati, jedino je dopušteno posjedovanje nekih vrsta divljih biljaka i životinja s tog popisa, naravno u malim količinama i pod strogim nadzorom. Mene zanima da li ovo znači da je posjedovanje Phoenix theophrastiija u Hrvatskoj protuzakonito? Zanimljivo je da Phoenix theophrastii ima u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta jednak status (LR/nt) kao i Washingtonia filifera pa ipak nije nikome palo napamet zabraniti uzgoj filifera.
www.nn.hr/clanci/medju...00/066.htm
Poslato: Pet Feb 02, 2007 9:49 pm----
Ma, protuzakonito ili ne nitko me neće zaustaviti da jednoga dana posadim theophrastija, kada dođem do njega, naravno. A tko će mi molim te moći razlikovati Phoenixa theophrastiia od recimo canariensisa? Ionako za 90% ljudi postoji samo jedna vrsta palme - palma
Poslato: Pet Feb 02, 2007 10:01 pm----
Veruda, u pravu si. Za mene postoji palma od datulje, cikas palma i palme s malo drukčijim lišćem.
Poslato: Sub Feb 03, 2007 12:47 am----
| veruda citat: |
| A tko će mi molim te moći razlikovati Phoenixa theophrastiia od recimo canariensisa? Ionako za 90% ljudi postoji samo jedna vrsta palme - palma |
Potpuno si u pravu, vecina ljudi se razume u palme kao krava u letenje. A zar je nelegalno i naruciti seme iz inostranstva? To mi ne zvuci logicno... Osim toga, Phoenix theophrastiiju i nije prirodno staniste na Jadranu, to bi bilo kao kad bi proglasili da je u Sibiru Cocos nucifera ugrozena vrsta i da je zabranjeno posedovati ga. 
Poslednji izmenio xenon dana Sub Feb 03, 2007 12:48 am, izmenjeno ukupno 1 puta
Poslato: Sub Feb 03, 2007 12:48 am----
| kikca citat: |
| Veruda, u pravu si. Za mene postoji palma od datulje, cikas palma i palme s malo drukčijim lišćem. |
A Cycas uopste i nije palma.
Poslato: Sub Feb 03, 2007 12:50 am----
Eto, još jedno novo saznanje.
Nego šta je cikas?
Poslato: Sub Feb 03, 2007 12:56 am----
| kikca citat: |
| Eto, još jedno novo saznanje. Nego šta je cikas? |
Cikade su prastare biljke koje su postojale na zemlji jos u doba dinosaurusa. Genetski su srodnije cetinarima nego palmama.
Link (clanak na wikipediji, na zalost nema na srpskom/hrvatskom/bosanskom/kako god): en.wikipedia.org/wiki/Cycad
[Ima link sada u 2019. god., ali nije toliko opširno hr.wikipedia.org/wiki/Cikas - primedba urednika Sun_cica]
Poslato: Sub Feb 03, 2007 1:13 am----
Da su prastare sam čitala, a da su sličnije četinarima nikad čula.
Puno ti hvala za ovu informaciju. Sada sam malo pametnija.
Poslato: Sub Feb 03, 2007 11:26 am----
| Quote:: |
| Ma, protuzakonito ili ne nitko me neće zaustaviti da jednoga dana posadim theophrastija, kada dođem do njega, naravno. A tko će mi molim te moći razlikovati Phoenixa theophrastiia od recimo canariensisa? Ionako za 90% ljudi postoji samo jedna vrsta palme - palma :lol: |
| Quote:: |
| :lol: Potpuno si u pravu, vecina ljudi se razume u palme kao krava u letenje. A zar je nelegalno i naruciti seme iz inostranstva? To mi ne zvuci logicno... Osim toga, Phoenix theophrastiiju i nije prirodno staniste na Jadranu, to bi bilo kao kad bi proglasili da je u Sibiru Cocos nucifera ugrozena vrsta i da je zabranjeno posedovati ga :? |
Poslato: Sub Feb 03, 2007 3:07 pm----
| palmofan citat: |
| Zašto mi nitko nije odgovorio na moju prošlu objavu u ovoj temi kada sam pisao o križanju theophrastiija sa dactyliferom? |
Evo ja cu da ti odgovorim. Ja mislim da je moguce ukrstavanje P. theophrastiia i P. dactylifere, ali, iskreno, P. theophrastii je toliko redak da nikad nisam video neki njegov hibrid niti cuo da je neko to radio. Pretpostavljam da bi rezultirajuci hibrid bio otporniji od P. dactylifere na mraz, ali bi plodovi sigurno bili drasticno losiji nego kod ciste P. dactylifera. Vredi probati sa ukrstanjem, mozda ispadne i dobro, samo se tu javljaju i jos neki problemi... Cak i ako hibrid daje zadovoljavajuce plodove, najverovatnije nece imati izdanke kao P. dactylifera tako da ce biti prakticno nemoguce rasaditi dobar zenski primerak. Osim toga, sta treba da bude polenator tog hibrida? P. dactylifera? Sta ako hibrid bude kompatibilan sa P. canariensisom pa ga P. canariensis oprasi i dobiju se nikakvi plodovi...
Poslato: Sub Feb 03, 2007 4:54 pm----
Xenon, hvala na odgovoru. Znači da mi izgleda jedino preostaje zaštita plodova datulja od kiše na isti način kao što to rade Amerikanci. Zanima još jedna stvar. Ako je moguća spontana oplodnja P. dactylifere i P. canariensisa onda bih mogao imati problema sa plodovima dactylifere jer bih iz te oplodnje dobio nikakve plodove. A zašto misliš da hibrid neće imati izdanke, pa na suptropijinim stranicama piše da P. theophrastii stvara izdanke? Mislim da P. canariensis neće biti polenator hibridu jer su P. theophrastii i P. dactylifera međusobno mnogo srodniji nego što su srodni sa P. canariensisom. Nisam potpuno siguran za način oprašivanja palmi no mislim da se one oprašuju vjetrom.
Poslato: Sub Feb 03, 2007 8:58 pm----
| palmofan citat: |
| Xenon, hvala na odgovoru. Znači da mi izgleda jedino preostaje zaštita plodova datulja od kiše na isti način kao što to rade Amerikanci. Zanima još jedna stvar. Ako je moguća spontana oplodnja P. dactylifere i P. canariensisa onda bih mogao imati problema sa plodovima dactylifere jer bih iz te oplodnje dobio nikakve plodove. A zašto misliš da hibrid neće imati izdanke, pa na suptropijinim stranicama piše da P. theophrastii stvara izdanke? Mislim da P. canariensis neće biti polenator hibridu jer su P. theophrastii i P. dactylifera međusobno mnogo srodniji nego što su srodni sa P. canariensisom. Nisam potpuno siguran za način oprašivanja palmi no mislim da se one oprašuju vjetrom. |
Moglo bi biti problema sa gajenjem P. dactylifere ako u blizini ima P. canariensisa, cesto se stvara spontani hibrid izmedju njih dve. P. canariensis inace voli da svrlja, vidjao sam njegove hibride i sa P. sylvestrisom i cak sa P. robelenii.
Sto se tice izdanaka, ja nisam vidjao izdanke na P. theophrastiiju, ali nisam ih video u prirodnom stanistu, video sam ih samo kao ornamentalne biljke tako da ne bih znao, mozda i moze da stvara izdanke.
U pravu si, palme se oprasuju vetrom.
Poslato: Ned Feb 04, 2007 11:28 pm----
Ma P.theophrastii i P.dactylifera se bez problema mogu ukrštati. Neki autori čak smatraju da je theophrastii samo varijetet dactylifere. Zapravo su mogući hibridi između svih vrsta ovoga roda.
Theophrastii stvara izdanke na stablu isto kao i dactylifera.
A za sadnju ne brini, jedino bi možda bilo problema sa uvozom sadnica zbog glupih birokratskih propisa. A ko će posle reći dal je ova ili ona. Na carini veruju samo onome što piše u deklaraciji. Ako napišu da je Ficus, to će za njih i biti, jedino neki možda kaže, pa imam ja kući fikus, nije ovakav, onda mu odgovori da je to specijalana vrsta i to je to.
Poslato: Ned Nov 15, 2009 5:30 pm----
Jeli netko uopće primjetio kako palma na prvoj slici u ovoj temi uopće nije phoenix theophrasti, nego phoenix roebelenii?
Neznam odakle autoru teme uopće ideja da bi se radilo o theophrastiu.
Poslato: Ned Nov 15, 2009 8:18 pm----
Ja sam kupio i uzeo nekoliko palmi i semena iz Sutomora, Crne Gore, sad mi palme rastu u dvoristu, kako bi znao koje vrse Phoenix su? Canariensis ili Phoenix theophrasti??? Vidim da Phoenix theophrasti moze da izdrzi mnogo nizu temperaturu nego Canariensis, puno hvala unapred.
Poslato: Uto Nov 17, 2009 12:10 am----
| afilipov citat: |
| Ja sam kupio i uzeo nekoliko palmi i semena iz Sutomora, Crne Gore, sad mi palme rastu u dvoristu, kako bi znao koje vrse Phoenix su? Canariensis ili Phoenix theophrasti??? Vidim da Phoenix theophrasti moze da izdrzi mnogo nizu temperaturu nego Canariensis, puno hvala unapred. |
Prilicno sam siguran da se radi o canariensisu, u Crnoj Gori nema P. theoprastii, bar ne P. theoprastii reproduktivnog doba.
Poslato: Čet Nov 19, 2009 12:13 pm----
| afilipov citat: |
| Ja sam kupio i uzeo nekoliko palmi i semena iz Sutomora, Crne Gore, sad mi palme rastu u dvoristu, kako bi znao koje vrse Phoenix su? Canariensis ili Phoenix theophrasti??? Vidim da Phoenix theophrasti moze da izdrzi mnogo nizu temperaturu nego Canariensis, puno hvala unapred. |
U dvoristu ? Jel imas neke fotke ?
Poslato: Čet Mar 08, 2012 5:48 pm----
Osim što ono na početku nije Phoenix Theoprastii, ime palme je krivo napisano.
[Ispravljeno je, primedba urednika]
Poslato: Pon Jan 02, 2017 1:35 pm----
Moj proklijao u studenom 2008., izdanak
Sva vremena su GMT + 1 sat