#61: Re: KAKVA JE OVO PUZAVICA?---> Aptenia cordifolia Autor: tajdzana, Lokacija: zrenjaninPoslato: Sub Maj 09, 2009 8:41 pm ---- imam nekoliko saksija aptenie i sa crvenim i rozim cveticima ali su neke pozutele,da li ce im prihrana pomoci ili malo gvozdja?Kazu mi da ih ne drzim na sunce a vidjala sam ih na moru u kamenjaru
#62: Re: KAKVA JE OVO PUZAVICA?---> Aptenia cordifolia Autor: enadajana, Lokacija: ZrenjaninPoslato: Uto Sep 29, 2009 11:11 pm ---- Ja mislim da je moja biljcica Aptenia cordifolia
#63: Re: KAKVA JE OVO PUZAVICA?---> Aptenia cordifolia Autor: ggm, Lokacija: Beogradski pašalukPoslato: Sre Sep 30, 2009 12:13 am ---- Jeste Dajana. Ne moze da prezimi napolju ali mozes da probas da je sacuvas u kuci na hladnom.
#64: Re: KAKVA JE OVO PUZAVICA?---> Aptenia cordifolia Autor: enadajana, Lokacija: ZrenjaninPoslato: Sre Sep 30, 2009 12:26 am ---- Hvala Gogo
#65: Re: KAKVA JE OVO PUZAVICA?---> Aptenia cordifolia Autor: Yolli61, Lokacija: KikindaPoslato: Ned Okt 25, 2009 9:13 pm ---- pozdrav ljubiteljima aptenie!
Imam i sa crvenim i sa ljubicastim cvetom, kad dodje zima unosim u hladniju prostoriju po koji pelcer, a ostale biljke bacam u kontejner! I ove jeseni sam delila svakom koga sam se setila, i jos mi je ostalo dosta na terasi, ali ako dodju mrazevi to ce biti kraj za njih
#66: Re: KAKVA JE OVO PUZAVICA?---> Aptenia cordifolia Autor: ggm, Lokacija: Beogradski pašalukPoslato: Ned Okt 25, 2009 10:53 pm ---- Unesi negde na hladno da prezimi.
#67: Re: KAKVA JE OVO PUZAVICA?---> Aptenia cordifolia Autor: valjevka, Lokacija: ValjevoPoslato: Pon Okt 26, 2009 11:43 am ---- Trenutno na terasi moja crvena i roze zao mi je sto nije u cvetu ali i ovako je lepa, videla sam na netu postoji i bela..
ja sam moje u maju donela iz Grcke one koje su u zardinjeri na suncu su dosta svetlije i sa manjim listovima a one u hladu su vise nalik ovim nasim tako da bukvalno pomislite da to nije ista biljka....
Negde pred jesen moje su se bile skroz smezurale tako da sam bila u soku da ne propadnu i odjednom se oporavise....uopste mi nije jasno to da ne traze puno vode kada moje cesto nekako klonu kao da im bas ta voda fali....
#68: Re: KAKVA JE OVO PUZAVICA?---> Aptenia cordifolia Autor: cvekarka, Lokacija: Prilep MakedonijaPoslato: Čet Jan 14, 2010 5:48 pm ---- Jadranskata lepotica jas ja cuvam vo toplo na prozorec za da ne ja izgubam ,,,ne mozev da rizikuvam da ja cuvam nadvor kako sto citav mozelo i nekoi ja cuvale. Mnogu e ubava porasna , raste no zimava nema cvet prva godina i e,ja zasadiv od grance roze boja e.
#69: Re: KAKVA JE OVO PUZAVICA?---> Aptenia cordifolia Autor: loga, Lokacija: BeogradPoslato: Sre Sep 08, 2010 6:56 pm ----
enadajana citat:
Otkad ja trazim ime ove biljke,slucajno sam sad naletela na nju.Kod mene je bila u saksiji kada i napravi seme i pukne gde padne sama nikne
Ja sam već počela da skupljam seme pa ako kome bude trebalo neka se javi. Imam ih puno i roze i crvenih.
Sinonimi : Mesembryanthemum cordifolium, Litocarpus cordifolius
Opis:
lom iz sušnih predela Južne Afrike (Istočni delovi Južnoafričke republike). Visina biljaka je do 20 cm. Mesnata stabla i zadebljali listovi su rezervoar za sakupljanje vode. Razgranata sivo-zelena stabla dostižu dužinu od 60 cm. Listovi su svetlozelene boje, srcasti do lancetasto ovalnog oblika. Dužina listova je oko 2,5 cm. Cvetovi su pojedinačni, mali, oko 1,5 cm u promeru, liče na cvetove margarete, pojavljuju se u pazuhu listova i na vrhovima bočnih grana, a boja cvetova je crvena ili roza ljubičasta. Vreme cvetanja je od proleća do jeseni, a cvetovi se otvaraju oko podneva (Stari naziv biljke Mesembryanthemum cordifolium = Grčki mesembra – podne i anthos – cvet). Nakon cvetanja obrazuju se kapsule sa semenkama. Pogodna je za gajenje u visećim saksijama ili kao pokrivač zemlje u lejama ili alpinetumima.
Forma sa varijegatnim listovima je manja u odnosu na zelenolisnu Apteniju.
Način gajenja
Nije zahtevna u pogledu zemlje. Najviše im odgovara suglinasta zemlja pomešana sa peskom. Otporna je na zemljišnu i vazdušnu sušu. Između zalivanja treba ostaviti da se gornji sloj supstrata u saksiji prosuši. Optimalna temperatura za ove biljke je 20-25 stepeni tokom leta i 8-14 stepeni tokom zime. Zimi se čuva u svetlim prostorijama gde je temperatura iznad 7 stepeni, uz znatno smanjenje zalivanja. Pri nedostatku svetlosti stabla su tanka i izdužena. Saksijske biljke se presađuju svakoga proleća i nije ih potrebno đubriti tokom vegetacije. Bitno je obezbediti dobru drenažu, a na dno saksije se preporučuje staviti sloj drvenog uglja koji sprečava pojavu truleži korena. U slučaju da je zemljišni supstrat lošiji prihranjuje se jednom u proleće đubrivima za sukulente (OPREZ! Suviše azota u zemljištu dovodi do razvoja gljivičnih bolesti i propadanja biljaka). Pri presađivanju u proleće odstranjuju se ogolele grane, koje se lako mogu ukoreniti. Za formiranje biljke više se preporučuje jesenje orezivanje jer prolećno orezivanje dovodi do kasnijeg cvetanja.
Potrebno svetlo: Direktno sunce, pH zemljišta od: 6 do: 8
Razmnožavanje:
Lako se razmnožava delovima stabla ili semenom.
Seme se seje veoma plitko ili po površini zemlje, a ponici se javljaju veoma brzo pri temperaturi od oko 20 stepeni i dobroj osvetljenosti. Nakon mesec dana biljke se pikiraju u zasebne saksije.
Pri razmnožavanju reznicama, delovi grana se ostavljaju 24 sata na tamnom i suvom mestu, a zatim se stavljaju na ožiljavanje u vlažan pesak, vermikulit ili smesu zemlje i peska. Vrhovi grana se mogu zakorenjivati i u vodi u kojoj se dodaje drveni ugalj koji sprečava trulenje mesnatog stabla. Mlade biljke nastale ožiljavanjem reznica u jesen pre počinju cvetati naredne godine u odnosu na dobro razvijene starije biljke.
Saveti:
Ako je zimi previše visoka temperatura listovi žute i opadaju, stabla se izdužuju i može doći do propadanja biljke. Pri višim temperaturama tokom zime biljkama treba obezbediti dopunsko osvetlenje.
Viša temperatura tokom zime negativno se odražava na cvetanje tokom sledeće godine. U prolećno-letnjem periodu povremeno se može biljka istuširati mlakom vodom kako bi se uklonila prašina sa listova. Ako biljka nema dovoljno svetlosti cvetanje je slabo ili izostaje.
Biljke vremenom gube dekorativnost usled ogoljavanja starijih grana, pa se preporučuje ožiljavanje reznica svake, ili svake druge godine.
Bolesti i štetočine
Apteniju retko napadaju insekti, a najčešće koren biljke strada od gljivičnih bolesti usled prevlažavanja zemljišta i loše drenaže.
#72: Re: Aptenia cordifolia Autor: Pepeljuga, Lokacija: Velika Plana,SrbijaPoslato: Čet Okt 04, 2012 12:49 pm ---- Sojo,fenomenalna ti je Aptenia
Ja upravo pokušavam da ukorenim dve grančice...valjda ću uspeti
#73: Re: Aptenia cordifolia Autor: soja, Lokacija: Novi SadPoslato: Čet Okt 04, 2012 12:50 pm ---- Hoćeš, jako lako se ožiljava. Srećno!
#74: Re: Aptenia cordifolia Autor: darling81, Lokacija: Petrovo SeloPoslato: Čet Okt 04, 2012 12:51 pm ---- Evo i moja aptenia,ljubičasta
#75: Re: Aptenia cordifolia Autor: darling81, Lokacija: Petrovo SeloPoslato: Čet Okt 04, 2012 12:55 pm ---- Ja ne unesem za zimu,izsuši skroz,baca seme,i na proleće imam nove biljke :)Još skupljam seme nje,biće dosta,ako neko hoće da menjamo za crveno,tu sam