Poslato: Pet Sep 01, 2006 5:38 pm----
Inače, šta kažeš na ove primjerke
:
Poslato: Pet Sep 01, 2006 6:56 pm----
(Inače, šta kažeš na ove primjerke
:Antone ,valjda sta kazete pa svi gledamo,kao prvo a drugo nista ne napisa o ovoj krasoti:kde je, koliko staro, itd.
Veliko hvala,predivno je. Lj.
Poslato: Pet Sep 01, 2006 7:09 pm----
| Ljubinka citat: |
| Antone ,valjda sta kazete pa svi gledamo,kao prvo a drugo nista ne napisa o ovoj krasoti:kde je, koliko staro, itd. Veliko hvala,predivno je. Lj. |
Moja isprika
Šta kažeta onda? 
Inače, to su sve primjerci iz Engleske, a sama Engleska je poznata po starim tisama.To je jako cijenjeno drvo kod njih, jer vjerovanja u njegove moći potječu još iz keltske mitologije, a tako je preneseno i u kršćanstvo.Najčešće su sađene u dvorištima starih crkava.
Jako puno materijala o tisama imate na stranicama ljubitelja ovog drveta:
www.ancient-yew.org
Dosta zanimljvih članaka, slika, i literature koja se može kupiti.
Odatle sam i skinuo te slike
Poslato: Sub Sep 02, 2006 6:05 am----
Pregenijalne su...ne mogu vjerovati kako je to divno...tako sam tuzan kad to vidim a znam da moje necu docekati...-)
Inace da, tisa je prije svega bila sveta u keltskoj mitologiji kada je Odina (njihovo glavno bozanstvo) koji je bio zavezan za njene grane naopacke spustila da dotakne kamenje koje bilo ispod njega...to su bile rune.
Ah, da...zanimljivo je to...Iskreno, ona je bila obavezna priča u mom vrtu kada sam ga zamisljao...tisa, himalajski cedar, čileanska araukarija, japanski bijeli bor, japanska kriptomerija i japanska pršljenka...a onda sve drugo:-))
Da, ima u maksimirskoj to što trazis...ne bi se pozalio...doduše nisam vec dugo bio jer tamo se nalaze samo stablašice a meni sada trebaju samo sitniji kultivari pa onda pohodim najčešće po mbm-u koji ima stvarno sve što ti srce poželi...jako sam zadovoljan s njihovom ponudom pa čak i entuzijazmom u hortikulturi....Inače meni su strast četinjače pa je i tisa zato strast:-)
Poslato: Sub Sep 02, 2006 12:41 pm----
| nenos citat: |
| Pregenijalne su...ne mogu vjerovati kako je to divno...tako sam tuzan kad to vidim a znam da moje necu docekati...-) |
Obiđite još malo stranicu, stvarno ima lijepi slika!Evo još jedne ljepotice:
| Quote:: |
| Inace da, tisa je prije svega bila sveta u keltskoj mitologiji kada je Odina (njihovo glavno bozanstvo) koji je bio zavezan za njene grane naopacke spustila da dotakne kamenje koje bilo ispod njega...to su bile rune. |
Da, čitao sam da je najjača runa posvećene njoj.
| Quote:: |
| Ah, da...zanimljivo je to...Iskreno, ona je bila obavezna priča u mom vrtu kada sam ga zamisljao...tisa, himalajski cedar, čileanska araukarija, japanski bijeli bor, japanska kriptomerija i japanska pršljenka...a onda sve drugo:-)) |
I ti si prepoznao svu ljepotu tise?
| Quote:: |
| Da, ima u maksimirskoj to što trazis...ne bi se pozalio...doduše nisam vec dugo bio jer tamo se nalaze samo stablašice a meni sada trebaju samo sitniji kultivari pa onda pohodim najčešće po mbm-u koji ima stvarno sve što ti srce poželi...jako sam zadovoljan s njihovom ponudom pa čak i entuzijazmom u hortikulturi....Inače meni su strast četinjače pa je i tisa zato strast:-) |
Hvala još jednom na informaciji, baš ću se raspitati, tj. kupiti, jer moram ju imati.
Planiram zasaditi i tri komada kraj zgrade,postati ću ovdje na forum neke slike da vidite gdje, kako i zašto.
Poslato: Sub Sep 02, 2006 1:25 pm----
Antone, mnogo su lepe one gore fotografije, koliko li je to samo staro?
Nacekaces se ti, vidim ja...
Nego, gde ste vi bili kad se pricalo o tisi u mitologiji?
Bas lepo sto ste predhodnu pricu malo dopunili...
Poslato: Sub Sep 02, 2006 1:48 pm----
| makijaveta citat: |
| Antone, mnogo su lepe one gore fotografije, koliko li je to samo staro? |
Pa sigurno su u prosjeku stare tisuću godina.Ma prekrasno i fascinantno, mislim da ih se kalifornijski planinski borovi ( Pinus longaeva ) mogu sakriti od tise!
Stvarno fascinantno drvo.Tako otporno, ne smeta mu praktički ni suša, ni vlažno vrijeme, nema nametnika, obnavlja se iz korijena...Nije ni čudo zašto su ga smatrali svetim!
Jeste znali da tisovina može na atmosferskim uvjetima biti i 20 godina bez impregnacije, a d ane pokaže znakove truljenja!:!:
| Quote:: |
| Nacekaces se ti, vidim ja... |
A čuj, ja vjerujem da ću do 3015. imati lijepu tisu
| Quote:: |
| Nego, gde ste vi bili kad se pricalo o tisi u mitologiji? Bas lepo sto ste predhodnu pricu malo dopunili... |
Nešto malo sam čitao na forumu, ali ne znam jeste puno šta pisali tamo, ne sjećam se?
Poslato: Sub Sep 02, 2006 2:16 pm----
| Anton citat: |
A čuj, ja vjerujem da ću do 3015. imati lijepu tisu |
Vazi, docicu ti tad na rodjendan i donecu ti jos jednu na poklon.
| Anton citat: |
| Nešto malo sam čitao na forumu, ali ne znam jeste puno šta pisali tamo, ne sjećam se? |
Nesto je stari Lonac prevodio sa Nemackog, iz neke njegove knjizice, pa haj da ga smestim i ovde...:D
"Kelti posvecuju tisu boginji smrti i to u njenom najmracnijem aspektu. U keltskom godisnjem tocku tisa predstavlja smrt sunca, zadnji, najkraci dan prije zimske ravnodnevnice. Sumorno, otrovno drvo simbolizuje zatvaranje kruga vremena koje pocinje ponovo da se okrece ponovnim radjanjem djeteta sunca. Tisa je, tako reci, kapija vjecnosti. Ona je ta tacka u kojoj se moze prekinuti vjecni ciklus smrti i ponovnoh rodjenja i preci u vjecnost.Cinjenica da drvo nosi crvene bobice i da je i samo crvenkaste boje govori o samoj magicnosti drveta. Najvjerovatnije je drvo sjeceno u nocima mladog mjeseca popraceno komplikovanim ritualima. U svakom slucaju citamo u Sekspirovom Magbetu da vjestice komadice tise, koji su im potrebni za carobne napitke, "za vrijeme pomracenja mjeseca sjeku".
Posto je tisa deo vjecnosti, kelti su vjerovali da je ona najdugovjecnije stvorenje na zemlji, dugovjecnije cak i od hrasta. Jos jedno keltsko vjerovanje je interesantno, a to je da je da pored tise ni jedna magija ne moze opstati. Germanski pagani su najjacu svoju zastitnu runu, Z runu, posvetili tisi. Sad mi padaju na pamet nasi manastiri i kupovanje krstova od tisovine. Kao sto rekoh, kad pocnu paralele izmedju obicaja i vjerovanja povlaciti citav svijet se pretvori u jedno malo vece selo.
Keltsko-germansko pleme Eburoni (ljudi tise) izvrsili su, nakon sto su im rimske legije opustosile zemlju, kolektivno samoubistvo jednim napitkom napravljenim od tisovine da bi izbjegli zarobljavanje i ropstvo koje im je slijedilo. Po galskim predanjima, bog tise se zvao Ivavos."
Poslato: Pon Sep 04, 2006 2:51 am----
Evo dosta smo rekli o mitologiji i vjerovanjima...to je doista jako zanimljivo i ako nadjete još nesto slobodno dodajte...Ja ću malo sad dodati o otrvovnosti tise.
U osušenim sjemenkama ima blizu 1%, a u listovima i do 1,7% otrova alkaloida taksina koji smrtonosno djeluje na srce. Neotrovan je jedino arilus, vanjski dio crvene bobice (sjemeni ovoj). Ptice rado jedu njezine sjemene ovoje. Crveni sjemeni ovoj je sočan, sluzav i sladak, pa se može jesti sirov, pazeći da se ne proguta otrovna i gorka sjemenka. Od crvenog ovoja ploda pravi se ukusan sirup bez mirisa, okusa po terpentinu, a služi kao lijek za pluća. Sjemeni ovoj sadrži oko 16% šecera, 0,5 % pektina, 1,7 % proteina te nešto minerala i organskih kiselina. Svi dijelovi stabla, osobito iglice i mladi izbojci, ali i sjemenke sadrže otrovni alkaloid taksin. Iglice sadrže i alkaloid milosin, glikozid, taksikatin, saharozu, rafinozu, galusovu kiselinu, efedrin. Nekad su se za liječenje upotrebljavale iglice i sjeme. Veoma je opasna za konje, krave, ovce, koze. Zečevi i srne jedu tisu bez opasnosti od trovanja, jer se njihov organizam tisućljecima priviknuo na takav izvor hrane. Iglice imaju loš, gorak i nešto trpak okus. Tisom su se liječile bolesti mjehura, kašlja, plućnog katara, glista, epilepsije, upale krajnika i difterije. Za takve bolesti danas se koriste neškodljive biljke pa je gorštaci u današnje vrijeme vjerojatno više ne koriste. Znakovi trovanja: raširena zjenica, blijed obraz, vrtoglavica, jaka glavobolja, nepravilan rad srca, po tijelu se pojavljuju crveni krugovi i dolazi do gušenja. Ako je pomoć prekasna, nastupa smrt. Prva pomoć: dok otrovana osoba ne dobije stručnu pomoc, treba joj davati mnogo vinske kiseline, kima i pelina. Ako to ne pomaže treba izazvati povraćanje i dati sredstvo za čišćenje, a zatim mnogo prave kave. Za dijete je i nekoliko sjemenki otrovno. Prije su se sjemenke koristile i kao abortivno i emenagogno sredstvo. Prema kazivanju, 4 do 6 usitnjenih sjemenki bilo je dovoljno da se izazove pobacaj.
Eto...pripazite da vam se to ne dogodi...ne bi bilo zgodno:-))
Poslato: Pon Sep 04, 2006 11:56 am----
Uh, a ja sam mislila da je i plod otrovan.
Poslato: Pon Sep 04, 2006 2:47 pm----
| makijaveta citat: |
| Uh, a ja sam mislila da je i plod otrovan. |
Nije kao što reče nenos...Jestivi su, ali nikako da ih probam, probati ću ih ove godine...
Samo moraš paziti da ne progtaš košticu naravno, jer ona je otrovna, jako, kao i ostatak biljke.
Poslato: Pon Sep 04, 2006 8:15 pm----
Čitajte malo bolje...nisam rekao da je plod neotrovan...rekao sam da je neotrovan arilus (crveni mesnati ovoj oko sjemenke)...a sjemenka je naravno otrovna...Pod plodom ovdje podrazumijevamo isključivo sjeme.
Poslato: Uto Sep 05, 2006 1:00 am----
zanimljivo je recimo da tise ima najvise po obdanistima i skolama
najveci primerci su uglavnom u obdanistima 
Poslato: Uto Sep 05, 2006 1:02 am----
| Aleksandar citat: |
| zanimljivo je recimo da tise ima najvise po obdanistima i skolama najveci primerci su uglavnom u obdanistima |
Misliš zbog otrovnosti?
Pa je, to je možda malo opasno, ali opet kad pogledaš, na roditeljima je da paze na djecu i da ih nauče da ne jedu te "lijepe crvene bobice".Oni su jedini faktor...
Poslato: Uto Sep 05, 2006 1:06 am----
| Aleksandar citat: |
| zanimljivo je recimo da tise ima najvise po obdanistima i skolama najveci primerci su uglavnom u obdanistima |
Srecom, deca vise vole da zveknu nekog u glavu sa bobicama, nego da ih smazu.
Sva vremena su GMT + 1 sat