Poslato: Čet Jun 09, 2005 3:12 pm----
da, možda neka mala dracaena marginata!?
Poslato: Čet Jun 09, 2005 6:10 pm----
a ne znam kaj je , uglavnom iz jedne stabljike idu dvije stabljike i to je to, na svakoj stabljici takvi listovi ....
PA ZASTO JA IMAM BILJKE NEPOZNANICE X? KAKO MIS E TO DESI DA JA BAS POTREFILA.......... ?!
Poslato: Čet Jun 09, 2005 7:30 pm----
deco, ja imam onaj "kukukuruz" drvo zivota, je l' smem ja da ga iznesem napolje preko leta? i ako smem, smem li da ga stavim na sunce? ako ne smem, nastavicu da ga trpim
Poslato: Pet Jun 10, 2005 12:12 am----
Pistacija, ova biljkica ti je Dracena marginata, skromna biljka uskog lišća, neki kažu i najizdržljivija Dracena od mnogo vrsta. Inače nije ni rijetka, uspijeva u najnevjerojatnijim tamnim uglovima. U jedan lonac zasade se dva do tri primijerka razne visine. Uglavnom ne na direktno sunce, grumen ne smije isušti niti biti premokar. Ja ih imam dvije i ova koja je do kompjutera mi je puno zdravija i ljepša.
Poslato: Pet Jun 10, 2005 12:14 am----
Frau, ako ti ne izgleda kao Yucca, onda ne na sunce, probaj ga staviti u jedan kut recimo ispod tende!
Poslato: Pet Jun 10, 2005 2:06 am----
mnogo pitanja, mnogo i odgovora
da vam alex kaze iz isqstva.. dracene ne vole da se iznose i amin.
vole Sunce ali iza stakla, i ne preterano
i to jeste Dracaena marginata kod pistacije.. moja je jako visoka jer ima svojih 10ak godina, slikacu je kad dodjem do aparata..
zaliva se tek kad zasusi zemlja, ne voli preteranu vlagu..
a voli orosavanje lisca i rastresitu zemlju
Poslato: Pet Jun 10, 2005 11:17 am----
| alex citat: |
| mnogo pitanja, mnogo i odgovora da vam alex kaze iz isqstva.. dracene ne vole da se iznose i amin. vole Sunce ali iza stakla, i ne preterano i to jeste Dracaena marginata kod pistacije.. moja je jako visoka jer ima svojih 10ak godina, slikacu je kad dodjem do aparata.. zaliva se tek kad zasusi zemlja, ne voli preteranu vlagu.. a voli orosavanje lisca i rastresitu zemlju |
iskreno? ne bi vjerovali al bas kao sto je alex napisala tako sam je i odzavala iz neznanja i ispada da sam je dobro odrzavala al eto malo je spora u rastu
Poslato: Sub Jun 11, 2005 12:51 am----
| pistacija citat: |
| kao sto je alex napisao |
pa sad.. ne znam sta je po tebi spor a sta brz rast..
sve ima svoju brzinu rasta
Poslato: Sre Jun 15, 2005 5:53 pm----
pozdrav svima!
već vas duže vremena čitam, i dosad nijesam imala primjedbi :D, a onda sam juče dobila palmu na poklon, koliko vidim, mislim da se zove Phoenix Canariensis, i trebalo bi da je presadim (čini mi se da o tome niste pisali), pa ako imate neki savet, kao i o održavanju (pošto sam u vrlo kontinentalnom Kraljevu), kako to ide - sunce, vetar (ako smem da je izbacim napolje, naravno), zalivanje, šta sa oštećenim listovima (u cvećari oštećeni), bilo koji savet, feel free
... ako mi uspe upload, vidi se i saksija...ogromna?
Poslato: Sre Jun 15, 2005 9:27 pm----
Palme su skupina drvenastog bilja koje spada u porodicu Palmae (Arecaceae). Rasprostranjene su u tropskim i suptropskim područjima. Jedina europska vrsta je žumara (Chamaerops humilis) koja potječe iz zapadnog Mediterana.
Palme se često sade u vrtovima pojedinačno kao soliteri, ali i u skupinama. U Opatiji možemo naći čak cijele vrtove ispunjene palmama. Na rivi mnogih mjesta ćemo naći drvorede palmi.
Kao što vidimo, vrlo su popularne, pa ćemo ih malo bolje upoznati.
Zbog svoje toploljubivosti mali je broj vrsta koje uspijevaju u našem primorju. Kod nas susrećemo visoku žumaru, malu žumaru i datulju. Sve one vole položaje zaklonjene od hladnoće i jakog vjetra.
U palme se često ubrajaju i vrste koje im samo na prvi pogled sliče, a botanički im nisu srodne: cikas i banana.
Veličina Od 2 do 30 m zavisno od vrste.
Stanište / Tlo Rasprostranjene su u tropskim i suptropskim područjima. Jedina europska vrsta je žumara (Chamaerops humilis) koja potječe iz zapadnog Mediterana. U našim primorskim vrtovima traže zaklonjena mjesta i zaštitu od hladnoće zimi, naročito dok su mlade. Najviše vole sunčane položaje. Odgovarat će im svako tlo normalne plodnosti. Japanska banana voli tla obogačena organskom tvari.
Cvatnja U cvatovima žute boje (osim banane) tokom proljeća i ljeta.
Razmnožavanje Sjemenom u proljeće na temperaturi višoj od 20°C.
Također mladim izbojima kod male žumare, cikasa i banane.
Zalijevanje Tijekom prvih godina vegetacije zalijevati redovito. Kasnije samo za izuzetno izraženih ljetnih suša. Japanska banana traži više vode.
Orezivanje Potrebno je uklanjanje suhih i oštećenih listova u proljeće.
Korištenje Pojedinačno kao soliteri ili u manjim skupinama. Dok su mlade mogu se uzgajati i kao lončanice.
Napomena Na kraju još jedna napomena. Palme su egzote, odnosno strani su predstavnici u našoj flori. Sukladno tome treba ih koristiti s mjerom, bez pretjerivanja. Naša flora obiluje lijepim biljkama koje čekaju da budu vrednovane i više korištene. One su potpuno prilagođene našim klimatskim uvjetima. Jedino upotrebom domaćeg bilja možemo sačuvati autohtoni krajolik kao istinsku vrijednost naše zemlje.
Poslato: Sre Jun 15, 2005 9:58 pm----
da, to je phoenix canariensis...
svakako može preko ljeta vani na terasu...
ne presađuj ako korjenje nije ispunilo posudu do kraja
ako presađuješ, u malo veću (broj ili dva) posudu
palme ne vole da mi se uznemirava korjenje
netko mi je rekao da je smeđenje vrhova kod phoenixa normalno ako nije pretjerano...
ako sam nešto zaboravila, netko drugi će dodati :-)
Poslato: Čet Jun 16, 2005 12:27 am----
Tu sam, ja ju imam i na ljeto već iznosim van, vani je skroz do kasne jeseni, u polusjeni, zimi je u kuči i orošavam ju, u principu čula sam da treba imati nižu temperaturu zimi, ali moja je u kuči samo što ju slabo zimi zalijevam i orošavam stalno. Smeđi vrhovi listova nastaju uglavnom zbog tvrde vode, pretjeranog zimskog zalijevanja ili zbog suhe korijenove bale, što se lako događa ako korijenski sistem ispuni lonac. Žute pjege nastaju ako biljka nema dovoljno svjetla.
Poslato: Čet Jun 16, 2005 12:56 am----
Drži svoju kanarsku urmu (P.canariensis) na direktnom suncu što više možeš. Često se mogu videti feniksi sa velikim listovima, a malim i slabim stablom. Ljudi ih iz ko zna kog razloga često računaju u biljke koje vole zasenu pa ispadnu takvi, "slabotelesni". Zimi je drži na hladnijem mestu, može do 0c ili čak i par stepeni ispod. Ja sam moga feniksa ubio zimus na -12C, ali je na -6-7C super proš'o i to u saksiji (ipak ne preporučujem takve eksperimente).
Pistacija, tačno je da je Hamaerops (ne volim naziv "žumara" jer se odnosi na dve različite palme iz različitih rodova, naravno, kao niska i visoka) jedina evropska palma, ali samo ako se računa kontinentalni deo i to kroz varijetet Chamaerops humilis var.humilis. Postoji i C.humilis var.cerifera koji živi u Maroku, na planinskom masivu Atlas i C.humilis var.Vulcano koji je sa italijanskih Liparskih ostrva. Takođe, postoji i evropski feniks. To je Phoenix theophrasti sa Krita (U Nišu postoji jedan primerak koji ostaje napolju, ukopan sa saksijom u zemlju i posle prvih mrazeva).
Poslato: Čet Jun 16, 2005 1:01 am----
hmm...da ja svog phoenixa stavim na sunce? moj je baš takav,slabotjelesan a veliko lišće :-))
Poslato: Čet Jun 16, 2005 1:04 am----
May, hajde nam ju klikni da ju vidimo
Sva vremena su GMT + 1 sat