#61: Re: Cupressus macrocarpa Autor: cedra, Poslato: Ned Nov 01, 2009 11:01 pm ---- Našao sam podatke na netu da čempres preferira ravnomjerno vlažnu zemlju ali ne mokru .Isto tako traži lokacije sa puno svijetla .Mislim da se toga treba striktno držati.Sam posjedujem desetak čempresa koje namjeravam preko zime držati na južnoj strani,neposredno uz kuču.Sada zaljevam jednom na 2 – 3 dana,zavisno o vremenu.Preko ljeta sam zaljevao svaki dan.Tri čempresa sam posadio u bašti.(javim na prolječe kako su prezimili).I još nešto
Cupressus macrocarpa Wilma Goldcrest je mutacija čempresa Cupressus macrocarpa Goldcresta . Uzgojen je 1987 u Nizozemskoj.Evo moje slike jednog i drugog. L.P.
#62: Re: Cupressus macrocarpa Autor: cedra, Poslato: Uto Nov 10, 2009 10:32 am ---- Slikao sam makrokarpu u trenutku zalaska Sunca.Ograda od thuje se nalazi u sjeni a čempresić lovi zadnje zrake svijetlosti. Trenutak kasnije.... kada se Sunce malo skrije nestane sve te čarolije. (D.C.)
#63: Re: Cupressus macrocarpa Autor: Nina1, Poslato: Uto Jan 19, 2010 1:23 pm ---- sorry, ako sam negdje preskočila da ste pisali, ali kako se može razmnožiti ovaj borić
#64: Re: Cupressus macrocarpa Autor: kuchlar, Lokacija: tetovo makedonijaPoslato: Uto Jan 19, 2010 1:41 pm ---- razmnozva se reznicama posto se radi o hibridu...to je mucan i delikatan proces, moras napraviti uslove, kontrolirati temperaturu, vlagu koristiti dobar hormon itd itd
macrocapa u sustini nije skup uvek se nadje za manje od 10 eur, cemu poenta razmnozavanja?
#65: Re: Cupressus macrocarpa Autor: savoy, Poslato: Pet Jan 29, 2010 2:57 pm ---- da ne otvaram novu temu samo radi jednog pitanja, a i tako su biljke bliske. dakle: jel netko ima ili zna gdje nabaviti cupressus x leylandii sadnice ili reznice ?
#66: Re: Cupressus macrocarpa Autor: Vojvoda, Lokacija: Predejane-Motel-PredejanePoslato: Pet Jan 29, 2010 5:19 pm ---- Zdravo Ivice. Imam ja i reznice i gotove sadnice. Sadnice su oko 50 sm i ima dve nijanse . Jedna tamnije a druga svetlije boje. Vrlo lako ide od reznica ,znas kako sam ti objasnjavao,,granu odcepis,, nikako da je seces. Pozdrav.
#67: Re: Cupressus macrocarpa Autor: savoy, Poslato: Pet Jan 29, 2010 6:55 pm ---- imaš leylandiia !?! - odlično. ajd pliz sliku na mail ako imaš ovog svijetlijeg.i bilježim se za reznice
#68: Re: Cupressus macrocarpa Autor: Vojvoda, Lokacija: Predejane-Motel-PredejanePoslato: Pet Jan 29, 2010 10:49 pm ---- Ne mogu sad po mraku, izvini imam taj svetle nijanse ali mi ga nekako drugacije zovemo. Nemam vreme sad da gledam ali slikacu pa cu ti na mejl poslati jel u redu prijatelju. Pozdrav.A za reznice nemoj da se belezis ,poslacu ti kolko oces samo pronadji vezu[znas na sta mislim] Pozdrav prijatelju.
#69: Re: Cupressus macrocarpa Autor: Dancica, Poslato: Uto Maj 11, 2010 7:37 am ---- Zdravo drugari! Juče sam kupila biljčicu na kojoj piše "cupressus wilma"...tražila sam malo po internetu i pronašla ovaj sajt (koji je super!) i na njemu se u nekoliko navrata pomilnje ova moja biljčica...samo nigde nisam pročitala kako da je zalivam leti???? Voli li puno vode ili ne? Treba li je prihranjivati?? Ja sam je stavila u saksiju na terasi gde skoro preko celog dana imam sunca .Hoće li joj puno sunca škoditi? Pomozite mi vašim savetima jer sam ja apsolutno neuka po tom pitanju ..:(
Hvala svima !!! :*
#70: Re: Cupressus macrocarpa Autor: drveni, Lokacija: Novi SadPoslato: Ned Nov 13, 2011 3:58 pm ---- Jedna novosadska (malo) starija makrokarpa.
#71: Re: Cupressus macrocarpa Autor: kuchlar, Lokacija: tetovo makedonijaPoslato: Sre Nov 16, 2011 12:43 am ---- e sada jeste ili nije zimootporan?
#72: Re: Cupressus macrocarpa Autor: Jovan1., Lokacija: NeoplantaPoslato: Sre Nov 16, 2011 10:42 am ----
drveni citat:
Jedna novosadska (malo) starija makrokarpa.
To drvce se nalazi na samom kraju moje ulice i posadjeno je pre 10ak godina ispred jednog hotela, koji je tada bio u izgradnji. Drvce je bilo posadjeno kao "topijar", kugla na stapu i uvek sam smatrao da je to neka od brojnih "zlatnih" formi chamaecyparis-a. Od tog momenta niko ga nije oblikovao i on je nastavio sporo da raste do ove visine koja je sada 3-4 m. Stablo je ostalo golo do visine odakle je počinjala kuglasta krošnjica. Dalje je nastavio da raste piramidalno, kako mu njegova genetika zapoveda ;).
Ja i dalje mislim da se tu radi o nekoj zlatastoj formi chamaecyparis-a ili čak i juniperusa iz nekoliko razloga:
-drvce je na prilično izloženom mestu gde se zimi najviše zadržava led i sneg i gde brišu jaki vetrovi, samo delimično zaštićeno sa severoistoka. Nikada do sada nije pokazalo ni najmanje oštećenje ni od najjačih mrazeva.
-čini mi se da su mu grančice poređane u jednoj ravni (spljoštene), a ne u više, što bi odgovaralo pačempresu a ne čempresu
-sporo mi raste za čempres (svega 3-4 m ukupne visine od momenta sadjenja, a bio je posađen sa oko 1,5 m visine kao kuglasta forma)
-za 10 godina koliko je na tom mestu, nikada nisam primetio niti jednu šišarku (koja bi trebalo da je primetna-macrocarpa), a valjda bi trebalo, posle toliko godina da počne da fruktificira.
@ kuchlar. U zaštićenim baštama u dvorištima u okolini bilo je ovih čempresa, ail su oni bili brzorastući, širi, rastresitiji, i veoma često, posle nekih zima sa pojedinačnim braonkastim (smrznutim) granama i raskrečeni od snega pa nisu ni blizu bili dekorativni kao ovaj primerak na slikama. Rekao bih da je zimootporan ali delimicno, bas onako kako knjige kažu, do zone 7 ali mu više odgovara zona 8.
#73: Re: Cupressus macrocarpa Autor: drveni, Lokacija: Novi SadPoslato: Sre Nov 16, 2011 11:12 am ----
Jovan1. citat:
-čini mi se da su mu grančice poređane u jednoj ravni (spljoštene), a ne u više, što bi odgovaralo pačempresu a ne čempresu...
Mislim da je ovo ključno. Meni (istina uz daljine) deluje upravo suprotno, da grančice nisu u jednoj ravni već da imaju neki 3D raspored. Pre svega zbog ove karakteristike (a i zbog boje) sam predpostavio da je makrokarpa.
Slikaću jednu granu iz bliza pa ćemo proveriti.
#74: Re: Cupressus macrocarpa Autor: Jovan1., Lokacija: NeoplantaPoslato: Sre Nov 16, 2011 1:57 pm ---- Možda ovo ne spada u ovu temu ali ima precizan i podatak o izdržljivosti "Cupressus macrocarpa (-14 C)m". Knjiga je inače odlična i delovi iz nje mogu da se pročitaju u google books
SOURCE: Francine J. Bigras and Stephen J. Colombo (Eds.); ‘Conifer Cold Hardiness’; Kluwer Academic Pulishers, Netherlands; ISBN: 0-7923-6636-0; 2001
Table of species arranged by USDA climatic zone. Values for experimentally determined
frost resistances (°C, maximum of leaf or bud) are given in parentheses with source indicated by superscript.
(a) Benedefta 1972;
(b)Greer and Warrington 1982;
(c) Larcher 1970;
(d) Pisek et al. 1967;
(e)Read and
Hill 1988;
(f)Sakai 1971;
(g)Sakaj 1983;
(h) Sakai et al. 1981;
(i)‘Sakai and Kurahashi 1975;
(j) Sakai
and Okada 1971;
(k) Sakai and Wardle 1978;
(l)Sakai and Weiser 1973;
(m)Stanley and Warrington 1988.
REFERENCES
Bauer, H., Nagele, M., Comploj, M., Galler, V., Mair, M., and Unterpertinger, B. 1994.
Photosynthesis in cold acclimated leaves of plants with various degrees of freezing
tolerance. Physiol. Plant. 91: 403-412.
Benedetta, G. 1972. Kälteresistenz von Tanne, Larche und Edelkastanie. Ph.D. thesis.
University of Innsbruck, Austria.
Greer, D.H., and Stanley, C.J. 1985. Regulation of the loss of frost hardiness in Pinus radiata
by photoperiod and temperature. Plant Cell Environ. 8: 111-116.
Greer, D.H., and Warrington, I.J. 1982. Effect of photoperiod, night temperature, and frost
incidence on development of frost hardiness in Pinus radiata. Aust. J. Plant Physiol. 9:
333-342.
Hadley J.L., and Smith W.K. 1987. Influence of krunin,holz mat microclimate on needle
physiology and survival. Oecologia, 73: 82-90.
Hawkins, B.J., Sweet, G.B., Greer, D.H., and Bergin, D.O. 1991. Genetic variation in the frost
hardiness of Podocarpus totara. N.Z. J. Bot. 29: 455-458.
Huxley A., Griffiths, M., and Levy, M. 1992. The new royal horticultural society dictionary
of gardening. Macmillan Press Ltd., London.
Judd, W.S., Campbell, C.S., Kellogg, E.A., and Stevers, P.F. 1999. Plant systematics, a
phylogenetic approach. Sinauer Associates, Inc., Sunderland, MA, USA.
(page) 20 Conifer Cold Hardiness
Koppen, W. 1936. Das geographische System der Klimate. Handbuch der Klimate.
Gebrtider Borntraeger, Berlin.
Larcher, W. 1970. Kalteresistenz und UberwinterungSvermogen mediterraner Holzp
Oecol. Plant. 5: 267-285.
Larcher, W. 1995. Physiological plant ecology. 3rd ed. Springer-Verlag, Berlin.
Leinonen, I., Repo, T., and Hänninen, H. 1997. Changing environmental effects
hardiness of Scots pine during dehardening. Ann. Bot. 79: 133-138.
Meniies, M.I., and Holden, D.G. 1981. Seasonal frost-tolerance of Pinus radiati
muricata, and Pseudotsuga menziesii. N.Z. J. For. Sci. 11: 92-99.
Pellett, H., Gearhart, M., and Dirr, M. 1981. Cold hardiness capability of woody on
plant taxa. J. Am. Soc. Hortic. Sci. 106: 23 9-243.
Pisek, A., and Schiessl, R. 1947. Die TemperaturbeeinflUsSb&keit der Frosth~
Nadelhölzern und Zwergstrauchern der alpinen Waldgrenze. Ber. Nat. Wiss. l~
Innsbr. 47: 33-52.
Pisek, A., Larcher, W., and Unterholzner, R. 1967. Kardinale Temperaturbere
Photosynthese und Grenztemperaturefl des Lebens der Blatter versc
Spermatophyten. I. Temperaturminimum der Nettoassimilation, Gefri~
Frostschadensbereiche dec Blätter. Flora, 157: 239-264.
Read, J., and Hill, R.S. 1988. Comparative responses to temperature of the majo
species of Tasmanian cool temperate rainforest and their ecological significance.
frost resistance. Aust. J. Bot. 36: 131-143.
Rehder, A. 1940. Manual of cultivated trees and shrubs hardy in North America, ex
the subtropical and warmer temperate regions. 2nd ed. Macmillan Publishing
York.
Reitsma, L. 1994. The frost resistance of some native plants from the Central
Plateau, North Island, New Zealand, in relation to plant succession. N.Z. J. Bot
226.
Repo, T. 1992. Seasonal changes in frost hardiness in Picea abies and Pinus syl
Finland. Can. J. For. Res. 22: 1949-1957.
Roloff, A., and Bartels, A. 1996. GehOlze Gartenflora (Band 1). Ulmer, Stuttgart.
Sakai, A. 1971. Freezing resistance of relicts from the Arcto-Tertiary flora. New P
1199-1205.
Sakai, A. 1983. Comparative study on freezing resistance of conifers with special re
cold adaptation and its evolutive aspects. Can J. Bot. 61: 2323-2332.
Sakai, A., and Kurahashi, A. 1975. Freezing resistance of conifers in Japan wi
reference to their distributions. Jpn. J. Ecol. 25: 192-200.
Sakai, A., and Larcher, W. 1987. Frost survival of plants. Responses and ada
freezing stress. Ecological Studies Vol. 62. Springer-Verlag, Berlin.
Sakai, A., and Okada, S. 1971. Freezing resistance of conifers. Silvae Genet. 20: 91
Sakai, A., and Wardle, P. 1978. Freezing resistance of New Zealand trees and shru
Ecol. 1: 5 1-65.
Sakai, A., and Weiser, C.J. 1973. Freezing resistance of trees in North America witi
to tree regions. Ecology, 54: 118-126.
Sakai, A., Paton, D.M., and Wardle, P. 1981. Freezing resistance of trees of
temperate zone, especially subalpine species of Australasia. Ecology, 62: 563-5
Stanley, C.J., and Warrington, Ii. 1988. Seasonal frost tolerance of some
evergreen broad-leaved and coniferous tree and shrub species. N.Z. J. Exp Agri
248.
P. Bannister and G. Neuner (page) 21
Sutinen, M.-L., Palta, J.P., and Reich, P.B. 1992. Seasonal differences in freezing stress
resistance of needles of Pinus nigra and Pinus resinosa: evaluation of the electrolyte
leakage method. Tree Physiol. 11: 241-254.
Thornthwaite, C.W. 1948. An approach toward a rational classification of climate. Geogr.
Rev. 38: 55-94.
#75: Re: Cupressus macrocarpa Autor: Jovan1., Lokacija: NeoplantaPoslato: Ned Mar 18, 2012 10:11 am ---- Nemamo posebnu temu za rod cempresa u celini, ali tragajuci za najnovijim podacima o osobinama stanista jedne palme (Trachycarpus takil) dosao sam do jednog sajta u kome se obradjuje tema o cempresima tj o ugrozenosti nekih vrsta na njihovim prirodnim stanistima. www.cupressus.net/
Video sam da pomenuta palma koegzistira sa Cupressus torulosa www.cupressus.net/pho_...amuni.html
i pronasao u prethodnom mom postu da je neki minimum podnosljivosti mraza za taj cempras USDA zona 8. Posto ima jako mnogo preterivanja i nedoumica oko otpornosti palme T. takil, nekako mi je najlogicnije da se njena otpornost stavi u ravan sa vegetacijom sa kojom deli isto staniste.
Medjutim, ono sto me je "malo" iznenadilo je to da je nutka pacempres ( Cupressus nootkatensis) na tom sajtu, taksonomski uvrsten u cemprese Da li je to nesto novo ili ja odavno nisam pratio sta se dasava u taksonomiji golosemenjaca.Sajt deluje ozbiljno i ne verujem da su tek tako olako stavili jedan pacempres medju cemprese. Za to mora postojati neki naucno opravdani razlog.