Tekst je naučni, verovatno prepisan iz nekog (akademskog) udžbenika, ima dosta latinskih ( i hrvatskih) izraza, sve u svemu, nije baš lagan,..
... ali meni je ovo najinteresantnija tema na forumu ( a samo uvodni post, bez komentara, baš mi je jako čudno).
Bez takvih znanja se ne može krenuti u iole organsku proizvodnju,.. plus uštede na prskanju (tretiranju) pesticidima, plus zdravlje i napredak biljaka...
... ali ja ne bih bio ja, kad ne bih dopunjavao i još malo "pametovao", držeći se one "Đinovićeve":
...
sam sebi dva paralelna zadatka: raditi za nauku i pisati za narod“ - K.A. Timirjazev.
Ako ste čitali predgovor knjige od dr. Ive Đinovića, "Svet povrća" ili još bolje ako ste čitali njegove knjige, razumećete me šta sam hteo reći. On piše narodnim (razumljivim) jezikom...
Ja ću malko naopako krenuti, odnatraške, sa citatom:
BornaZG citat: |
OTPORNOST BILJAKA NA ŠTETNIKE
....
...
postoji niz faktora koji utječu na pojavu ispoljavanja rezistentnosti kulturnih biljaka na napad štetnika
1. Sadržaj hranjiva u tlu
2. Režim vode u tlu
3. Svjetlo
4. Temperatura
5. Biološki faktori vezani na biljku
6. Zaraženost bolestima smanjuje otpornost biljek
7. Biološki faktori vezani na štetnika |
postoji niz faktora koji utječu na pojavu ispoljavanja rezistentnosti kulturnih biljaka na napad štetnika i bolesti ( lakše je sa bolestima nego sa štetnicima)
1. Sadržaj hranjiva u tlu verovatno se misli i na količinu hraniva, ali treba naglasiti i na
pH
2. Režim vode u tlu i kvalitet vode.
pH (kiselost ili baznost) bih uporedio sa tehnologijom proizvodnje neke fabrike.
Kod biljaka je osnovna fabrika u podlozi (supstrat, medijum,.. zemlja).
Ako je pH optimalan za tu biljku, fabrika ima vrhunsku tehnologiju i biljka će maksimalno iskoristiti sve sirovine, koje ima u ponudi,.. Stepen iskorišćenja je najveći, svega ima dovoljno.
Mislim da je pH, istog značaja (ako ne i višeg) od količine hraniva,.. jer se hranivo može dodavati (pa i ispirati) ali se teško može korigovati pH ( dugoročno,.. tj, stabilizovati) u nekomom supstratu.. (može se menjati supstrat,. kad može)
ima tema o tome na forumu.
Ja, kad uzimam supstrat za određenu biljku, prvo gledam pH. Ako nije optimalan, korigujem ga dodavanjem drugog supstrata, koji će dugoročno popraviti pH.
na primer. Dobri supstrati za cveće su najčešće pH oko 6.. Ako ću to koristiti za 'acidofile',.. ili recimo za begoniju semperflorens (sitnocvetnu) dodam malo litvanskog treseta (kiseo je jako).
Supstrat za povrće ( univerzalni) obično bude sa pH oko 6,5. Za cveće ga koristim uz dodatak treseta... itd,.. sve to ima u temi
" Smanjivanje ili pojačavanje kiselosti tla (PH vrednosti )"
2. Kvalitet vode, za biljke, znači što manje soli, koje biljke 'ne jedu'. A biljke jedu samo određene soli i to razdvojene na jone ('raspadnute' molekule).
Biljke vole 'meku' vodu. Tvrdoća vode se meri u dH stepenima,.. što veći dH, tim gore po biljke..
Najbolja voda za biljke je snežnica, pa kišnica, pa rečna,.. itd,.. (nisam primetio da ima takva tema ovde)