palmofan citat:

Malo sam uspoređivao temperature gradova u Sjevernoj Karolini sa temperaturama gradova na ovom području i došao do zaključka da su gradovi Sjeverne Karoline po apsolutnim minimumima slični temperaturama gradova na ovom području. Tako je apsolutni minimum za Zagreb -21.7C, za Sarajevo -23.4C a za Beograd -25.5C. Grad Asheville ima apsolutni minimum od -26.7C, Charlotte -19.4C a Releigh -22.8C. Ovo pokazuje da R. hystrix u prirodi raste u klimatskim uvjetima koji su slični kontinentalnoj klimi na ovim prostorima.

Pa i nije bas slicna klima... Apsolutni minimumi su jedno, a realni minimumi svake zime nesto sasvim drugo. Kod nas svake zime pada ispod -15, a kod njih jednom u 20 godina kada naidje hladni talas iz Kanade. Osim toga, kod njih su leta toplija i vlaznija nego kod nas, sto pogoduje razvoju palmi.

Znači li ovo da je klima kod nas relativno nepovoljna za palme budući da ovdje svake zime temperature padaju dosta ispod nule što ipak smeta palmama pa tako i Rhapidophyllumu hystrixu budući da se preko ljeta mora oporavljati od pretrpljenih minusa? U nekim od prethodnih objava piše da R. hystrix za oporavak od pretrpljenih -25C zahtjeva mnogo sunca, negdje oko 2500 GDD što je za većinu balkanskih gradova nedostižno. Što se tiče klime, shvatio sam da je mnogo teže naći dva mjesta sa makar donekle sličnom klimom nego što sam mislio. Smatram da će kod nas najbolje uspijevati egzotične biljke kod kojih u prirodnom staništu vladaju klimatski uvjeti koji su slični uvjetima na našem području dok je sve ostalo kockanje u većoj ili manjoj mjeri.

palmofan citat:

Znači li ovo da je klima kod nas relativno nepovoljna za palme budući da ovdje svake zime temperature padaju dosta ispod nule što ipak smeta palmama pa tako i Rhapidophyllumu hystrixu budući da se preko ljeta mora oporavljati od pretrpljenih minusa? U nekim od prethodnih objava piše da R. hystrix za oporavak od pretrpljenih -25C zahtjeva mnogo sunca, negdje oko 2500 GDD što je za većinu balkanskih gradova nedostižno. Što se tiče klime, shvatio sam da je mnogo teže naći dva mjesta sa makar donekle sličnom klimom nego što sam mislio. Smatram da će kod nas najbolje uspijevati egzotične biljke kod kojih u prirodnom staništu vladaju klimatski uvjeti koji su slični uvjetima na našem području dok je sve ostalo kockanje u većoj ili manjoj mjeri.

Kod Rapidophylluma je glavna stvar sto on ima manja ostecenja, pa mu je zato dovoljno i toliko sunca koliko u nasim krajevima moze da dobije. 2500 GDD mu je potrebno ako izgubi dosta lisca pa mora da obnovi lisce.

Naravno, jako je tesko naci udaljena mesta sa istom klimom. Sve je ovo sto radimo sa stranim biljkama kocka, zato je i zanimljivo.

Na stranicama crometea nalazi se tekst o jakoj zimi 1928. - 1929. u kojem piše da je te zime u Dubrovniku izmjereno čak -11C te su od zime u gradu pucale vodovodne cijevi. Na www.wetter.com piše da je maksimalni minimum za Dubrovnik -7C, dakle to je minimum koji je izmjeren u posljednih 20 godina a nikako apsolutni limit ispod kojeg je nemoguć daljnji pad temperature. Nevjerojatan mi se čini podatak da je te zime na vječno sunčanoj i toploj Siciliji vjerovali ili ne izmjereno čak -26C! Pretpostavljam da se tada na Siciliji zbio pravi masakar sredozemnih i suptropskih biljaka i da je nakon toga cijeli otok izgledao poput pustinje. U Čakovcu se te zime temperatura spustila do -37C, a u Zagrebu do -34C te se prvi put nakon 1880. Sava se po cijeloj širini zaledila. U Gackoj dolini napadalo je više od dva metra snijega te se većina šljiva i pokoja jabuka i kruška osušila. Ovi podaci lijepo govore da za vrijeme ne postoje nikakva pravila te da nas vrijeme i pored svih mogućih klasifikacija klime i USDA zona može prevariti. Zbog toga ja smatram da pri sađenju drveća, koje obično sporo raste, treba birati vrste kojima je minimalna temperatura bar 15 - 20C ispod apsolutnog minimuma jer "od viška glava ne boli". Ariši su odličan izbor jer trpe temperature sve do -70C što je u našim krajevima nedostižno čak i da nastupi novo ledeno doba.

Ovaj minimum za Dubrovnik od -7°C odnosi se na razdoblje 1961-1990. godine.
E sad kada bi svi tako gledali onda bi bilo najbolje da svi sadim orahe, ariše i jele. Znam da je zima 1985-86. u Puli bila vrlo hladna kada je i izmjeren apsolutni minimum od -11°C. Pouzdano znam da su se smrzavale neke vrsta maslina i neke palme(neznam točno koje jer sam bio mali, a tada još nisam obrčao pažnju na njih), ali isto tako dosta Phoenixa canariensisa u Puli stariji su od 20 godina(dakle, preživjeli su tih -11°C), iako ih se tek 90-ih počelo ozbiljnije saditi. Poanta je da treba saditi i manje otporne vrste jer obogačuju prostor, a takve zime kao što je ona 1928/29. ipak nisu pravilo nego iznimka.
Još kada pridodamo globalno zatopljenje mislim da nema straha da se sade osjetljivije vrste.

Točno je da treba saditi i manje otporne vrste zbog obogaćivanja prostora no ja moram ipak priznati da sam "ziheraš", tj. da igram na sigurno kada su u pitanju biljke. Moram priznati da nikad ne bih u kontinentalnim uvjetima eksperimentirao sa većinom palmi, agava, eukaliptusa i ostalim biljkama sa suptropijinih stranica. Pri izboru biljaka uvijek uzimam one koje su jednako ili više otporne od uobičajenih biljaka koje ovdje kod mene rastu.
Na internetu sam tražio podatke o onom palmetumu na Hvaru i nisam ništa našao. Također sam bio i na stranicama European palm societya ali nisam uspio pronaći listu članova. Zna li netko gdje na internetu ima podataka o tim palmama sa Hvara? Bila bi zaista šteta da ovakva impresivna kolekcija ostane nepoznata.

za koji dan bi mi trebale stic sjemenke rapidophyllum hystrixa,koje sam narucio iz vana. sad me zanima koje su metode da te sjemenke i proklijaju. mislim da sam vec negdi na forumu procito nesto tako ali nisam uspio opet naletit,pa molim ako iko zna il ima iskustva nek napise.
i pitanje za bonancu ili palmofana, jel moguce da ova vrsta uspije u klimatskoj zoni 5 ili mozda 4?koliko brzo rastu i ako ima neko vec ovu vrstu da postavi koju sliku!
hvala!

Ljudi ukratko...ocemo li mi moci uskoro da sadimo palme po dvoristu..imajuci u vidu globalno zagrevanje i ocigledne promene u klimi...danas je 18. januar a napolju je vec danima izmedju 10 i 16c....

Pozdrav od novog clana!

zexland citat:

Ljudi ukratko...ocemo li mi moci uskoro da sadimo palme po dvoristu..imajuci u vidu globalno zagrevanje i ocigledne promene u klimi...danas je 18. januar a napolju je vec danima izmedju 10 i 16c.... Pozdrav od novog clana!

Zavisi od toga na koju vrstu mislis... neke vrste mogu i sad da se sade u dvoristu.

Ovo je najtoplija zima od kada se meri, ako zime nastave da budu ovakve, ne bi me cudilo da se broj vrsta koje je moguce gajiti u nasim uslovima drasticno poveca. Pa u Bg prakticno i nije bilo pravog mraza (samo jutarnji mrazevi do -2) a sneg smo i zaboravili kako izgleda...

damir citat:

za koji dan bi mi trebale stic sjemenke rapidophyllum hystrixa,koje sam narucio iz vana. sad me zanima koje su metode da te sjemenke i proklijaju. mislim da sam vec negdi na forumu procito nesto tako ali nisam uspio opet naletit,pa molim ako iko zna il ima iskustva nek napise. i pitanje za bonancu ili palmofana, jel moguce da ova vrsta uspije u klimatskoj zoni 5 ili mozda 4?koliko brzo rastu i ako ima neko vec ovu vrstu da postavi koju sliku! hvala!

Za zonu 4 nemam podataka, još se niko nije pohvalio. U zoni 5b ima solidnih primeraka, neke idu bez ikakve zaštite čak i u vreme najjačih zima. Primer iz Wisconsina da je nekom tipu 2 zime zaredom na -23-24C izmrzavao samo jedan deo mladih listova uz minimalnu zaštitu. Znam da su neke u zoni 5a izmrzavale do tla na -30C ali su se posle obnavljale.
Ovde lepog mladog rapija ima Yucca u Sarajevu (možeš videti sliku na njegovom avataru). Koliko mi se čini, on je nikada nije štitio.

Potpuno sam siguran da Rhapidophyllum hystix ne bi mogao podnjeti zimu u zoni 4a bez ikakve zaštite, a smatram da bi i u zoni 4b bilo jako teško održati ovu palmu. Ni za zonu 5a nisam previše optimističan, makar dopuštam činjenicu da bi se možda našao pokoji rapido koji bi i u ovoj zoni opstao. Kao što je Bonanca napisao, u zoni 5b ima solidnih primjeraka od kojih poneki mogu prezimjeti i bez zaštite ali smatram da su ti slučajevi prije iznimke nego pravilo. Mnogi ljudi bi htjeli u svom vrtu imati palmu ali je zaista nerealno očekivati da bi im mogla preživjeti u oštroj kontinentalnoj klimi jer su sve palme, pa i one najotpornije ipak toploljubive vrste i kod velike većine palmi minimalne temperature su višestruko manje od maksimalnih temperatura koje mogu podnjeti. Tako je npr. minimum za W. filiferu -10C a zabilježeno je da mogu preživjeti i temperature više od +50C. Osim toga, kao što je napisao Xenon, za oporavak R. hystixa od pretrpljenih -25C potrebno je 2500 GDD a to je nemoguće u oblačnim krajevima koji imaju nisku insolaciju. Kada se govori o zimootpornim palmama zapravo se misli na palme koje mogu ići dvije ili najviše tri zone ispod uobičajenih minimalnih zona za većinu suptropskih palmi a nikako ne na palme koje mogu rasti u Sibiru kao što bi netko mogao pomisliti.

Slazem se sa palmofanom, zona 4 je previse za palme, bez obzira na to koliko otporne one bile. Rapidophyllum hystrix moze da se obnovi ako izmrzne do korena, ali ako nema odgovarajuce uslove tokom sezone rasta, vec sledece zime ce mu otpornost biti drasticno smanjena i izmrznuce na -15. Poznati su mi primeri iz Norveske gde u zoni 7 nisu uspeli da gaje R. hystrix zbog nedovoljno toplih i suncanih leta, pa palme nisu mogle da nadoknade cak ni relativno mala ostecenja koja su trpele na temperaturama koje nisu padale daleko ispod nule.

Dobro, mi nismo u Norveskoj, kod nas su leta toplija, tako da bi R. hystrix trebalo da moze da raste na prostoru cele bivse SFRJ izuzev visokih planina.

"Minimum" svake palme nije vezan samo za temperaturu nego i za ostale uslove, poznato je da u izuzetno suvim uslovima palme prezivljavaju drasticno nize temperature nego sto bi prezivele u nasoj, relativno vlaznoj zimi. Pretpostavljam da je svima poznat primer iz Jute gde je Washingtonia filifera prezivela skoro -30 u pustinjskim uslovima. Zbog toga same zone nisu bas najbolji pokazatelji uslova u kojima ce biljka da raste, pa je tesko proceniti da li neka biljka moze da raste u nekoj zoni ili ne.

xenon citat:

Zavisi od toga na koju vrstu mislis... neke vrste mogu i sad da se sade u dvoristu. Ovo je najtoplija zima od kada se meri, ako zime nastave da budu ovakve, ne bi me cudilo da se broj vrsta koje je moguce gajiti u nasim uslovima drasticno poveca. Pa u Bg prakticno i nije bilo pravog mraza (samo jutarnji mrazevi do -2) a sneg smo i zaboravili kako izgleda...

Pa to ce biti divota (valjda )
Bicemo kao Kalifornija...

zexland citat:

Pa to ce biti divota (valjda ) Bicemo kao Kalifornija...

Kao Kalifornija necemo biti nikada, ali meni iskreno ne bi smetalo da predjemo u zonu 8.

xenon citat:

"Minimum" svake palme nije vezan samo za temperaturu nego i za ostale uslove, poznato je da u izuzetno suvim uslovima palme prezivljavaju drasticno nize temperature nego sto bi prezivele u nasoj, relativno vlaznoj zimi. Pretpostavljam da je svima poznat primer iz Jute gde je Washingtonia filifera prezivela skoro -30 u pustinjskim uslovima. Zbog toga same zone nisu bas najbolji pokazatelji uslova u kojima ce biljka da raste, pa je tesko proceniti da li neka biljka moze da raste u nekoj zoni ili ne.

Evo ja nisam znao za taj podatak na -30C sa filiferom iako mi je ta palma No.1 za eksperimente (nažalost, ovog proleća mi je jedna otišla ali ne zbog smrzavanja već zbog bolesti). Sa sigurnošću mogu reći da bez problema može izdržati čak -9C (možda i niže, ali nije išlo ispod toga u prostoriji gede sam je držao) i to u saksiji, ako se jako redukuje režim zalivanja (praktično, kao za sukulente). Ta ista je (kao i sve ostale koje su im te zime preživele) po rečima radnika iz "Ekoplant" Podgorica izdržala -12-13C koliko se spustilo na polju u okolini Podgorice gde im je firma. Sve su bile napolju, u saksijama i otprilike je polovina preživela, a polovina nastradala.
No, s druge strane, jako mi je poznata činjenica da palme iz sušnih područija imaju nešto povećanu zimootpornost u sušnim uslovima (a takođe im koren bolje podnosi mrazeve), dok sa povećanjem vlage stradaju i na znatno višim temp. od svog minimuma. Npr, najzimootporniji Chamaerops humilis var. cerifera (koji potiče, naravno, iz severne Afrike) je vrlo teško, gotovo nemoguće, sačuvati u južnoj Engleskoj, dok se standardni C.humilis var.humilis može naći u jako vlažnom Cornwall-u. Phoenix dactylifera ima nominalno stepen ili dva slabiju otpornost od P.canariensis, pa ipak, ima nekih neproverenih izveštaja da su neki primerci izdržavali i ispod -15C na svom prirodnom staništu (jako sušnom). S druge strane, ima podataka da je jedan canariensis bez mnogo oštećenja preživeo u 2 zime po -15C u vlažnom Oxford-u (kod vlasnika jednog od tamošnjih rasadnika, ne mogu da se setim koji beše, valjda jungle-seeds).
Ta ista šema važi i za Brahea armata, koja može na svom prirodnom staništu da izdrži vrlo jake napade kanadskog hladnog talasa na -17C, ali lako ugine pri takvom istom talasu na -7C na obali meksičkog zaliva.
'Ajde sad da se malo pravim pametan, pa da dam zaključak da treba upoznati uslove prirodnog sraništa svake biljke i onda je tek gajiti, ali ma koliko to banalno zvučalo, to je istina koja se mnogo puta dokazala.