evo propupio moj pitomi kesten.Zar nije lijep??

Ne znam što se događa s mojim pitomim kestenom. Ove godine su mu listovi totalno požutjeli! Inače je nevjerojatno napredan za svoje 3-4 godine, ali ove godine je žut ko limun!

Nitko ništa ne zna o tome?

Sad ne samo da su listovi žuti, već dobivaju smeđe pjege a pojedini se i potpuno suše...

BornaZG citat:

Kesten Prvo stablo divljega kestena, lat. Aesculus hippocastanum, listopadna drva do 30 m visoka s razgranatom okruglastom gusto lisnatom krošnjom, porijeklom iz sjevernog Irana, Kavkaza i Himalaje, posađeno je u Europi u Beču, 1576. godine. Kao lijepo ukrasno drvo ubrzo se proširio u krajevima s umjerenom klimom i postao omiljenim stablom za drvorede. Ime kesten dobio je zbog velikih okruglastospljoštenih sjemenki s čvrstom i sjajnom smeđom lupinom koje nalikuju na plodove pitomoga kestena, lat. Castanea sativa, prastare europske biljke koja se kao element tercijarne flore kroz ledenu eru očuvala sve do danas. No, dvama biljkama zajedničko je samo ime, nisu botanički srodne, građa im je posve različita i pripadaju udaljenim biljnim porodicama iz dvaju različitih biljnih redova i podrazreda u biljnom razredu Magnoliatae. Divlji kesten član je porodice Hippocastanaceae, a pitomi pripada porodici bukvi, Fagaceae, sa srodnim mu vrstama bukvom i hrastom. Lišće divljega kestena dlanasto je sastavljeno od sedam velikih liski na zajedničkoj dugoj peteljci, a cvjetovi, dvospolni i jednospolni čine velike uspravne piramidalne cvatove. Razvijaju se u svibnju i lipnju, odmah poslije listanja. Plod je okrugao, mekano bodljast tobolac koji nakon sazrijevanja puca na tri dijela. Sjemenke su neugodna okusa i vrlo gorke. Divlji je kesten toploljibiv, ali podnosi i hladnoću i sušu. Najbolje uspijeva u dubokim, humoznim i vlažnim tlima neutralne reakcije. Listovi su pitomog kestena duguljasti, cjeloviti, nazubljeni i kožasti. Cvjetovi su jednospolni, muški s prašnicima na dugim prividnim klasovima, a ženski s tučkovima skupljeni u grupice od 3-7 u zajedničkoj ovojnici, koja je zrela prekrivena gustim igličastim bodljama. Pitomi kesten cvate u lipnju, znatno nakon listanja i odlična je paša pčelama. Uspijeva samo na izrazito kiselim tlima (pH 4-5 ), umjereno vlažnim, dubokim i rastresitim, s mnogo humusa, željeza i kalija, u područjima s vlažnom klimom i blagim jesenima, na sunčanim toplim i svijetlim položajima u područjima uzgoja vinove loze. Poznata područja pitomog kestena u Hrvatskoj su brežuljkasti krajevi između Drave i Save, između Kupe, Korane i Une, u okolici Opatije i Lovrana, u istočnoj Istri te na Krku. Iako ga smatramo plemenitom voćkom, pitomi se kesten kod nas ne uzgaja kao ostale voćke, u voćnjacima - glavni je tome razlog kiselo tlo - nego raste samo u šumama na odgovarajućim staništima. Nasuprot tome, divlji kesten raste kao hortikulturna biljka u parkovima.

Cekaj cekaj, ja tek sad ovo primetih cccc

Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) je endemit Balkanskog poluostrva, tu je preziveo prethodno ledeno doba i odatle se sirio nakon njega po ostatku Evrope i sveta pod uticajem coveka. Autohtona je vrsta, ne introdukovana.

Pitomi kesten (Castanea sativa) je introdukovan iz Azije pa se prosirio.

U okolici Splita pokušao bih posaditi stablo kestena. Našao sam rasadnik sa velikim kestenom, sigurno starim nekih 7-8 g. (ima na sebi već 10-tak plodova), samo što je problem zemljišta.
Naime, zemlja je dovoljno duboka, i za uvijete Dalmacije prilično vlažna, ali nije dovoljno kisela za kestem. Ph je 6,7.
Znači trebalo bi zakiselit zemlju, a pošto pokušavam i neke druge biljke koje vole izrezito kiselu zemlju (Brusnica), ovo mi je vrlo interesantna tema.
Ono što mi pada na pamet je primjeniti elementarni sumpor, samo ne znam u kojem omjeru, koliko je to trajna i dobra solucija.
Znam da mogu mijenjati ph zemljišta sa borovim iglicama, tresetom iz močvara, ali opet treset takav nije lako nabavit, a borove iglice ne bi mogle toliko snizit ph.
Imate kakva iskustva, savjete, prijedloge, ideje....

Malus vidi ovaj link: svetbiljaka.com/Forums...rt=45.html
U Jovanovom postu je objašnjeno na koji način je on alkalnu novosadsku zemlju pokušao da prilagodi magnolijama. Verovatno je primenjivo i na splitsko tlo.

drveni citat:

Malus vidi ovaj link: svetbiljaka.com/Forums...rt=45.html U Jovanovom postu je objašnjeno na koji način je on alkalnu novosadsku zemlju pokušao da prilagodi magnolijama. Verovatno je primenjivo i na splitsko tlo.

Ma razmišljao sam dodatno o tome i ni sam nisam siguran. Već sam pokušao posaditi 2 istarska maruna, a jedan se osušio. Ovo sam našao sadnicu kestena u rasadniku, lijepa je, velika, relativno jeftina i mislim da bi bila zgodna, ali sumnjam u uspjeh. Trebalo bi izmjeniti cijeli gornji dio tla , a za to nemam volje.

Inače zemlja nije u Splitu nego nekih 35 km od Splita, na nadmorskoj visini od 800 m, zemlja je duboka i nije krš, nego dio masiva staroga gorja koje se proteže iz Bosne. Vrlo interesantna situacije, jer brdašce prije i slijedeće brdo je krš, a ovo kao da si iz neke druge zemlje preselio.

Možda je bolje držati se neke kalcifilne vrste, recimo oraha....

meni stvarno nije jasno, da je kiselost zemljista toliko vazna?
Pokupio sam par kila domacih kestenova za posaditi, a stabla ispod kojih sakupih plodove su divna drveta koja radjaju kao luda...E, mozda se varam, ali je ova zemlja ovde jako plodna i ne bas kisela. Kako je to onda moguce?

bome ni meni nije jasno. živim na području najbogatijem kestenovom šumom u europi i kod mene ima kestena kao u priči - i to na Hrastovačkoj gori koja je cijela živi krečnjak. visoka je 415 m (počinje na 200 m). kestenova šuma ide negdje od 250-300 m nadmorske visine.

Stari baštovani su uvek savetovali kod sadnje kamelija ( i drugih acidofila ) da se obilno dodaje treset i "kestenovača" ( zamlja sakupljena ispod stabala u kestenovoj šumi ) zbog obilja hranjivog kiselog humusa!!! A stare knjige iz exYu su opisivale bogate sastojine pitomog kestena u zapadnim krajevima bivše države na relativno plitkom tlu ( ali umereno kiselom ) formiranom iznad krečnjaka. Takvog tla ima i u primorju, čak izmešanog sa kamenjem ( primorska crvenica ).

U zapadnom delu panonije ( podravina ) ima bogatih šuma pitomog kestena, ali u Vojvodini on ne uspeva ( osim nekoliko, od čoveka formiranih malih sastojina na Fruškoj gori ). Nije u pitanju klima nego isključivo sastav tla. Kestenovi u Vojvodini su slabog prirasta, hlorotični i "bolesni" ako se uzgajaju na karbonatnom černozemu, slatinama, glini ili lakim peskovitim tlima, kojih ima na tom području. Generelno, celo područje Srbije ( osim nekih lokaliteta na Kosovu, recimo u okolini Peći u Metohiji ) nije pogodno za pitomi kesten i tu nema prirodnih kestenovih šuma.

U Vojvodini su veoma retki rasadnici koji uopšte imaju sadnice pitomog kestena, a još ređi su oni koji te sadnice i proizvode na "domaćem" tlu.

Dobro, moram biti iskren da ne bi niti pokušavao saditi kesten da ga nisam vidio par km od moje parcele.
Kesten raste na čistoj crvenici u kršu. Koliko znam, ona je baš bazična zemlja sa blagim pomakom prema lužini. To stablo kestena je staro dvadesetak godina izbilja se prekrasno razvilo... Eto me navelo da nabavim istarske marune, jer sam zaključio da bi moja zemlja još bila bolja za njega.
Inače kesteni su mi tiha patnja :)... obožavam kestenove šume i plodove kestena, volio bi imati par stabala, ali izgleda da neće moći.

Ja bih tebi Maluse savetovao da zasadiš taj kesten bez bilo kakvog tretmana zemljišta. Ako je dotično stablo zdravo na nekoliko km od tvog placa sumnjam da se mikropedoliški uslovi drastično razlikuju na samo par km.

malus citat:

Kesten raste na čistoj crvenici u kršu

Crvenica bi trebala biti odlična za kesten. Onaj prvi istarsku marun koji se osušio! Da li je to bilo baš zbog zemlje? Hmmm .Ili mu je srčanica bila jako oštećena, koren loš, sadnica loše izvađena???

Kraj kojeg mjesta se nalazi taj posjed? Meni je stvarno čudno da uopće postoji takvo mjesto usred krša. I ja mislim da bi elementarni sumpor mogao pomoći u zakiseljavanju zemlje samo što nisam siguran u kojem ga omjeru treba dodati zemlji. Posadi čemprese oko tog kestena, oni jako zakiseljuju zemlju i sigurno će biti od pomoći.

palmofan citat:

Kraj kojeg mjesta se nalazi taj posjed? Meni je stvarno čudno da uopće postoji takvo mjesto usred krša. I ja mislim da bi elementarni sumpor mogao pomoći u zakiseljavanju zemlje samo što nisam siguran u kojem ga omjeru treba dodati zemlji. Posadi čemprese oko tog kestena, oni jako zakiseljuju zemlju i sigurno će biti od pomoći.

Zemlja se nalazi podno vrhova Svilaje. nije to ništa čudno, u okolici ima takvih par dolina na debeloj zemlji koje su vrlo bogate podzemnim vodama. Raj za one koje žele posaditi puno drveća :)...
U okolici 3 kilometra nema žive duše...
Inače ljudi su zbilja sve u okolici iskrčili i uništili, jedino što je preživjelo je šuma od stotinjak hektara crnog bora koja graniči sa parcelom. Prekrasno je u svako godišnje doba, pogotovo zima kad zapadne snijeg, a ambijent ko na alpama...
Kad sam došao u posjed, onda su me lokalni seljaci "savjetovali" da idem okolo sa motikom i kad vidim koje stablo da ga "potegnem" da ne bi naraslo..
na njihovu žalost počeo sam intezivni plan pošumljavanja, i u ovih 5 godina, baš je na pomolu mala šumica... a zemlje imam na pretek jedan i pol hektar. Samo još imam puno stabala za posadit,.. do sada sam ih navukao 200-tinjak....

Što se tiče kestena posadit ću ga pa kud puklo