Ljubinka citat:

od ovakvog grozdja se pravi vino "Smederevka" poznata vina,vinogradarskog kraja, slika je sa Smederevske Jeseni Slikala VikideMarko Nadovezala sam se na Veprov komentar.

Je Ljubinka da se samo prave ali bogme kako se tek piju,ispitano dosta puta,rezultati odlični.Prošle godine se ponovo pojavila smederevka na Zg tržnicama ,ne u velikim količinama ali ipak se pojavila,nadam se da će ove godine biti veća ponuda.

moj djeda ima neke stare loze koje je donio jos prije 60 godina iz zavicaja a tamo su ko zna od kad,zavicaj je brdo iznad zaliva,zrno je crno,manje od klikera sa cvrstom opnom i velikom kosticom,a vinograd je na sljunkovitom i suvom placu,tako da vino bude jako,jedna casa ubija,ali i ne pravi se da se pije cisto ,samo kao bevanda,ali i u bevandi masti casu crveno,i jos mirise na bure staro oko 1ootinak godina...ugodjaj...ultra!

Bas mi je drago Vepre da poznajes taj sladunjav ukus vina moga kraja.

Diva, ne brini se, neću jesti paradajz koji sam već jednom pojela; ostaviću ga da nasmijavam goste (ne sve, nemaju svi tu vrstu humora).
Ali sad ozbiljno: zašto sanirati, Topala? Vidim da tko ima Cijev kao mi, taj nema skoro niš muha i komaraca, jer to sve teče nizbrdo i biljke popiju, nemaju se gadovi gdje razmnožavat. Ono muha&komaraca kaj dojde je od suseda koji imaju sept. jame, u njih bacaju ekol.bombe i svejedno im se dole sve zaleže. Stvarno mi je Glavni iz DD službe Zavoda za javno zdravstvo rekao da je to najbolje-ali u MOJIM UVJETIMA, svaka kuća na više od hektara zemlje oko nje, do svakog susjeda je preko 200 metara.
U zadnje vrijeme je poplava reklama na TV o deterdžentima koji uništavaju kamenac u WC školjci: ma kaj ih smeta malo kamenca?! A svi ti super-extra-Domestosi i Cillit Bezi oplahnu školjku i idu ravno u rijeke i mora, ubijajući sav živi svijet pred sobom! Trebalo bi nakon reklame za Extra-Najjači-protiv kame-e-e-e-enca pustit filmić kako taj Cillit/Domestos ide kroz cijev i u prvi potok ili more, i šta sve uništi prije nego otruje malog dupina ili sl.
Otvoriću ekološku temu, obećajem; ajmo sad na vina. Iako o vinima pojma neam (znam se samo nalit gemišta, što u Zagrebu što u Zagorju, al to se ne računa) znam za jedno, a to je

PELJEŠKO VINO
dakle ljudi moji, još prije rata bila sam s frendom na Pelješcu kod njegovog Strica. Taj bi čovjek po cijele dane sjedio u hladu, virkao na nebo, i kad bi osetio neku promjenu u zraku odjurio bi u vinograd uradit nešto. Ništa drugo nije radio nego pazio na vinograd i sjedio na terasi.
Prvo jutro dao nam je vino uz doručak, i popili smo, šta da kažem, popili smo po dvje čaše. I krenuli pješice na plažu da se okupamo, tako oko kilometar nizbrdo. A sve je bilo drukčijeee... kako nas je hvatalo malo po malo. I dodjemo na plažu, prodjemo kroz par ljudi do mora, i udjemo u more, hodamo pa zaplivamo, i shvatimo DA NEMA NIKAKVE RAZLIKE U OSJEĆAJU BILI MI U MORU ILI VANI. Kužite: dok smo hodali bilo nam je ko da plivamo u moru. I obratno.
A da nismo bili pijani. I tako oko tjedan dana, manje-više
??? -još i sad razmišljam o tom

...to i jest za razmisljanje...nego ajde otvori ekolosku temu pa da brljamo po zagadjivacima!

okianer citat:

...to i jest za razmisljanje...nego ajde otvori ekolosku temu pa da brljamo po zagadjivacima!

Taz.! pa ti ne paziš na kojoj temi što pišeš!?
Kažem treba "poć u Tazike" rješiti ekološke probleme!, pa jel dodjemo, sjednemo o odmjeravamo, usput skvasimo jezik (u pelješkom dingaču il postupu ) dok prebiremo jel po problemima i pronalasku rješenja Tazika bi jel donjela i tu hranu da probamo da vidimo jel sve ok!
a kasnije opet ova stranica za sumiranje utisaka vjećanje o problemima i dogavaranje o novom KONTROLNOM OKUPLJANJU

A ono plivanje/hodanje!? nadam se da taj kontaminirani potočić nije dovoljno dubok!

Tazika citat:

Diva, ne brini se, neću jesti paradajz koji sam već jednom pojela; ostaviću ga da nasmijavam goste (ne sve, nemaju svi tu vrstu humora

taman sam mislila hranit psa s passiflorama i paradajzima da zasijemo park....

a grk sam pila na Šolti....ne znam jel tak dobro kao drugdje,znam da nam je frajer dao,kao tih trsova ima malo,....2 tjedna sam hodala pripita

Tazika citat:

Diva, ne brini se, neću jesti paradajz koji sam već jednom pojela;

hu, dobro je

Otkud ja znam da li spadas medj' militantne ekologe
- pa reko' da lepo skrenem paznju...

NoName citat:

taman sam mislila hranit psa s passiflorama i paradajzima da zasijemo park....

sto samo pasiflore, moze i neki baobab

Quote::

Otkud ja znam da li spadas medj' militantne ekologe

Nego vina imamo i mi u ovim krajevima, npr. vrbnicka zlahtina (Krk) i istarski teran

saltas citat:

Nego vina imamo i mi u ovim krajevima, npr. vrbnicka zlahtina (Krk) i istarski teran

naglasila na prethodnoj strani (doduse gramaticki neispravno kao vrboska ) a i istarska vina bude lepe uspomene

He-he Diva, mislila sam da si pila zlahtinu u Vrbovskom!

Ha, ha! Da, to Pelješko Stričevo vino nije uopće bilo nalik ni na vino, niti na išta što sam u životu popila! (da mi je još jednom...)
---a Kontaminirani Potočić bi ti skvasio čarape ako baš ugaziš u plitkim cipelama, već u gležnjače nebi ušo, a traje od Cijevi do potpunog nestanka u travi (bujnoj) manje od 10 metara. Al paradajze seči nedam, uvijek me nasmiju kad odem iza štale. Već se i plodići vide.
Nego vidim vi ste tu enolozi-vinoljupci, znat će netko od vas: šta znači ŽLAHTINA?! Šta znači da je nešto, npr. vino ŽLAHTNO???
(znali smo pit Neku Žlahtinu, i smijat se: "uf, baš je žlahtno", al stvarno nitko nikad nije znao šta to znači)

Da li je to ova Zlahtina ?

Quote::

Ta sorta stigla je na otok Krk 80-tih godina 19. stoljeća, a u Vrbničko polje tek između dva svjetska rata. Ime vina žlahtina potječe od općeslavenskog pridjeva žlahten, što znači plemenit.

Quote::

Žlahtina misno Toljanić 2005. Žlahtina misno Toljanić 2005. Gospoja Vrbnik, Otok Krk Prerada autohtone sorte žlahtina gotovo cijelo stoljeće bila je povezana isključivo s Poljoprivrednom zadrugom Vrbnik. Početkom devedesetih na tržište sve više izbijaju i privatni vinari na Krku, poput Katunara, Juranića, Volarića, Dobrinčića, Čubranića, Toljanića... koji su donijeli neke nove stilove i tehnologije proizvodnje žlahtine. Danas u Vrbniku postoji čak sedam vinarija što je mnogo s obzirom da je riječ o tako malom mjestu. Prošle godine u oazi te sorte, u Vrbničkom polju, ubrano je gotovo milijun kilograma na oko 100 hektara vinograda, od čega je PZ je sa svojih 110 zadrugara pokrila gotovo polovicu ukupnog otkupa grožđa. Ova žlahtina plod je proizvođača Franje Toljanića, vlasnika vinarije "Gospoja - Toljanić" koja je ujedno i druga najveća vinarija u samom mjestu. I Toljanić je poput mnogih krčkih vinara ozbiljnije krenuo u vinski biznis početkom devedesetih, a danas bere čak četvrtinu grožđa u Vrbničkom polju. Naime, posljednjih 15-tak godina vrbnički vinogradi se intenzivno šire i obnavljaju novim loznim cjepovima, pa je danas, prema nekim procjenama, u Vrbničkom polju oko 50-60 posto loze mlađe od 15 godina. Misna žlahtina Toljanić ima suglasnost da se pod tim nazivom prodaje od Biskupskog ordinarijata Krk. "Misno vino“ na etiketi znači da je posve prirodno proizvedeno bez ikakvih dodataka, a poluslatko upućuje na to da je u njemu zaostalo neprovrelog šećera. Riječ je o laganom i vrlo pitkom vinu s 12 % alkohola, bogate, voćne arome koje će se sprve svidjeti svima koji vole naglašenu voćnost i slast u vinu. Vino je slamnatožute boje, ne previše naglašene sortne arome, ali vrlo skladnog okusa u kojem dominiraju fini slatkasti tonovi. Lijepo ohlađeno, idealno za popiti s društvom na terasi u predvečerje kad se vratite s kupanja. Najbolje pristaje uz: mlade sireve, šurlice s morskim plodovima, panacottu s preljevom od šumskog voća, a možete ga poslužiti i kao aperitiv Temperatura serviranja: 7-11° C. Cijena: oko 70 kuna

Je upravo ta i bas to znaci!