Pokošena trava-pokupiti ili ne?
pitanje da li ostaviti ili pokupiti travu sa travnjaka nakon košnje kao jedan od činitelja koji utječu na zdravlje i izgled travnjaka stalno muči korisnike travnjak.Tip tla jedan je od faktora koji mogu utjecati na odluku da li pokupiti otkos ili ne.Na laganim pjeskovitim tlima može se ostavljati pokošena trava ,u znatno većem broju slučajeva nego na teškim ilovastim tlima.Kada postoji dilema treba navesti razloge za i protiv. Razlozi za uklanjanje trave su:
-smanjuje se djelovanje kišnih glista
-smanjena mogućnost stvaranja filca od uvele trave
- smanjena mogućnost širenja korova (veronica) vriježama
-smanjeni uvjeti za razvoj gljivičnih oboljenja (mikoza)

Razlozi za ostavljanje pokošene trave:
-izrazito suho i toplo vrijeme
-mala količina pokošene trave
- izrazito visoka biološka aktivnost tla.

Kod starijih trava postoji povećana količina lignina koji razgradnjom znatno povećava opasnost od pojave filca,zato takav pokošeni materijal treba obavezno ukloniti.
Količina do 50 g/m2 pokošene trave nije štetna za travnjak,dapače ima korisno djelovanje na malčiranju i zaštiti travnjaka u sušnom periodu,osnovno je da se ne dozvoli nagla mineralizacija organske tvari koja pogoduje stvaranju filca.

AERIFIKACIJA - PROZRAČIVANJE
Nestajanje trave sa dijela travnjaka uzrokovana je između ostalog prekomjernom zbijenošću tla,osim tih simptoma uočavaju se naslage filca kao i površinsko zadržavanje vode.Mjere koje u tom slučaje treba poduzeti ,radi oporavka travnjaka su aerifikacija,vertikalno zasjecanje(verticut) i dubinsko rahljenje.Ponekad treba provesti sve tri mjere jednu za drugom,u većini slučajeva dovoljno je izvesti samo jednu ili dvije mjere.

... Prekomjerna zbijenost tla izaziva jako ozbiljne posljedice u pogledu kakvoće travnjaka,vodni ,zračni uvijeti su poremećeni ,izmjena plinova je smanjena a korijen se teško ili nikako ne razvija.Trava u takvim uvjetima nastoji razviti korijenov sustav što je moguće više kako bi nadoknadila vodu i hraniva koji joj ne dostaju,nokako se ne može razvijati u skladu sa potrebama odbacuje dio listova koje ne može prehranjivati,te na kraju čitava biljka odumire.Gole površine moramo ponovo dosijati ali i obaviti aerifikaciju(prozračivanje)tla da bi se poboljšao zračni režim u tlu.Mjere prozračivanja se provode u proljeće ili jesen,zavisno od potrebe,svaki put kada se obavlja prozračivanje potrebno je nasuti sitni sloj pijeska,kojim ujedno obavljamo i zamjenu materijala a potrebno je i dosijati sjeme trave da bi popunili praznine.Mješavina koja se najbolje pokazala za regeneraciju travnjaka,kako sportskih tako i ostalih i postiže najbolje rezultate u kratkom roku zatravljenosti devastiranih travnjaka je :
Lolium perenae - sorta 1 - 30%
- - -- ----------- - sorta -2- 20%
....................... - sorta -3- 30%
...................... -sorta -4 -20%

Postoje aerifikatori sa punim i sa šupljim šiljcima,da bi pojednostavnio i da bi shvatili o čemu pišem ,zamislite valjak sa šiljcima i to je uglavnom to,postoje i oni koji vuku traktori i u koje se može staviti sijeme i pijesak pa se sve odjednom obavi.Za male površine mogu se upotrijebiti obične vile i sa njima dobro i gusto ispikati travnjak.
Evo nekoliko slikica aerifikatora:

Vertikalno zasijecanje - verticut


Samo ime govori kakva je to operacija,vertikalno i li okomito zasjecanje travnjaka.Tijekom vegetacijskog perioda u donjem dijelu travnjaka pojavljuje se filc,sloj odumrle trave,koji štetno djeluje na rast i razvoj trave,naročito je otežano razvijanje stolona.Stvaranju filca pogoduju slijedeći činitelji:
- ostavljena trava nakon košnje
- kisela reakcija tla
- prevelika zbijenost tla i loša dreniranost
-sporo otjecanje vode
- predoziranje travnjakva dušikom i kao posljedica toga prejak rast trave
- visok udio libnina u građi nekih travnih vrsta (Festuca rubra)
Važno je spomenuti koliko je filc štetan za travnjake,naime u sloju filca stvaraju se uvijeti koji pogoduju razvoju bolesti i štetnika.Sloj filca natopljen vodom stvara povišenu temperaturu koja se razvija uslijed raspada organske tvari i daje fizičku zaštitu mnogim štetnicima.Osim toga pri niskoj košnji stvara vrlo loš estetski dojam,Posebno konstruiranim strojevima vršimo vertikalno zasijecanje terena na dubinu od 2-3 cm,te na taj način uklanjamo štetni filc.U zavisnosti od veličine terena koristimo strojeve sa motornim pogonom ili ručne.ručni ima izgled grabljica samo što umjesto zubaca ima noževe,strojevi sa motorom imaju sličano načelo rada smo na osovini koja se rotira imaju namontirane noževe.pogrešno je mišljenje da se ovim postupkom uništava travnjak,naprotiv ovom operacijom pomažemo travnjaku da se brže i bolje razvija.
nekoliko slikica da vidite o čemu je riječ

izgled travnjaka poslije vertikuliranja i izvađeni filc

Topdressing

_ naziv za radove na rasipanju pijeska i organskih gnojiva po travnjacima u svrhu poboljšanja uvjeta rasta.Koristi od topdressinga su višestruke,materijal koji koristimo popunjava male depresije i na taj način izravnavamo teren,pijesak poboljšava strukturu tla,maročito glinovitih tla,pa na taj način možemo dugoročno u znatnoj mjeri izmjenitimehanički sustav tla.ova činjenica je od velike važnosti naročito kada se radi o teškim glinovitim tlima.Zrnca pijeska poboljšavaju vodno zračni režim u tlu,odnosno povećavaju kapacitet za zrak i vodu,povećavajući i otpornost travnjaka.Dodavanjem pijeska sprečavamo razvoj mahovina jer onemogućujemo lošu prozračnost i suvišne količine vode u tlu a to su bitni preduvjeti za pojavu mahovine.Općenito topdressing je važna mijera kojom uspješno suzbijamo pojavu mnogih korova i mikoza.Moram samo upozoriti da sloj pijeska ne smije biti deblji od 4 mm jer ako je sloj deblji trava ispod njega ugiba.

Valjanje

Odmah na početku bih naglasio rašireno mišljenje da se valjanjem NE mogu izravnati depresije nastale bilo prekomjernom upotrebom ili greškama pri izradi travnjaka,ovaj se problem riješava nasipavanjem pijeska.Valjanje se većinom koristi na sportskim travnjacima kao mjera redovitog održavanja.Na upotrebnim i ukrasnim travnjacima treba zbog sastava plodnog supstrata izbjegavati valjanje kao mjeru održavanja odraslih travnjaka.

Zalijevanje - održavanje potrebne vlažnosti.

Najveći dio potreba za vodom biljka uzima iz tla.Nekoliko čimbenika o kojima ovisi portošnja vode:
- temperatura,što je temp.veća i biljci treba više vode
- vjetar,što je jači također biljci treba više vode
- doba dana,noću je potreba manja nego danju.
-zračna vlaga,viša vlažnost manja usparavanja i z lista
-oblik lista,dlakavost

Ne bih puno pisao o značenju vode za biljke,to nam je svima poznato, obratiti ću samo veću pozornost na količine vode potrebne za dobro održavanje travnjaka pri određenim temperaturama.

temperatura zraka (C) potrebna kolićina vode(L/m 2/dan) interval zalijevanja (dani)
manje od 20 C 1 - 2 10 - 15
20 - 25 C 2 - 3 8 - 10
25 - 30 C 3 - 4 6 - 8
30 - 35 C 5 - 6 4 - 5
veća od 35 C više od 7 2 - 3

pri temperaturi od 30 C za ljetnog dana iz m 2 travnjaka ispari između 8-10 litara vode.Zalijejevanje treba pažljivo provoditi jer previše vode može štetno djelovati na travnjak.Prilikom navodnjavanja treba paziti da količina vode bude zadovoljavajuća tj.nešto niža od potrebne .Najlakši način provjere koliko se zalijeva travnjak je vodovodno mjerilo.Općenito se smatra da je bolje rjeđe navodnjavati većim kol.vode nego češće sa manjim kol.vode.

evo nekoliko fotki kao primjer koliko sasušena trava(filc)šteti travnjaku.

Sa stotinjak m2 travnjaka skinuto 6 punih kolica(tačke) sasušene trave

Fotkano je prije desetak dana kod mene u dalmaciji nakon šest mjeseci ne dolaska tamo.Ponovo ću postaviti nove fotke za dvadesetak dana ,da se vidi napredak

nekoliko postova iznad sam obećao postaviti fotke iz dalmacije nakon dvadesetak dana, prošlo je malo više ,točno tri mjeseca ,izgleda da mi se travnjak oporavio