Sadržaj
MiniChat
Sparta: Seme Dzinovske Jagode 19-Nov-2024 12:27:28 kiklop99: leopard je ljuta paprika a ne paradajz 19-Nov-2024 00:43:10 Sparta: leopard 01-Oct-2024 12:17:31 kiklop99: Pozdrav svima, nov ovde, zna li neko ima li ranih sorti Cherry paradajza i kako se zovu 30-Aug-2024 20:24:59 drveni: Pozdrav. Uzgoj maka je dozvoljen u Srbiji s tim da se setva na većim parcelama mora prijaviti. Kada se govori o uzgoju maka misli se na uzgoj u cilju dobijanja semena. Zasecanje nedozrelih čaura i sakupljanje lateksa je krivično delo. 27-May-2024 05:49:25 daff: recite molim vas, da li je u srbiji zabranjeno gajenje maka (Papaver Somniferum)? 18-May-2024 14:42:23 dr.strik: Pozdrav.Kade moze da najadam meckino grozje bilka -uva -ursi (uvin caj).Dali nekoj prodava ili ima za prodavanje 16-May-2024 19:25:00 hoppla: Pozdrav 30-Apr-2024 12:37:55
Shout History
Samo za registrovanje članove
Novi nalog/Prijava
Korisnički info
Dobrodošli Anonimni
Članovi:
Najnoviji: PanGan
Novih danas: 1
Novih juče: 0
Ukupno: 91756
Ljudi Online:
Članovi: 2
Posetioci: 94
Bots: 4
Uprava: 0
Članovi online:
01: janci1 02: veskal
Facebook
|
Forums › RAZNO › Razno.. › Leptiri
Leptiri
Sve sto nije obuhvaceno nijednom drugom kategorijom.. a vezano je za biljke...
|
|
Autor |
Poruka |
hopplaČlan Udruženja
Pridružio se: Sep 19, 2007 Poruke: 1703 Lokacija: Dalmacija
hoppla
Član Udruženja
Pridružio se: Sep 19, 2007
Poruke: 1703
Lokacija: Dalmacija
|
Poslato: Sub Jan 10, 2009 6:08 pm Naslov: Leptiri
|
|
Vanessa cardui (na slici) je najrasprostranjeniji leptir na svijetu
Prema razdoblju aktivnosti leptire možemo podjeliti na 2 gl. skupine:
- dnevne
- noćne
Danjim leptirima pripada samo 5% evropske faune leptira, odnosno 576 vrsta. Zbog svoje ljepote i atraktivnosti leptiri su među najistraženijim skupinama kukaca u gotovo svim evropskim državama. Hrvatska fauna za sada ima 191 vrstu danjih leptira sto cini oko 33% evropske faune te skupine.
A zašto su danji leptiri važni?
Vise je razloga; estetskih, ekoloških,edukacijskih, zdrastvenih, gospodarskih....Leptiri su lijepi i ljudi ih vole. Zbog toga se cesto koriste kao objekt za podizanje svijesti javnosti za stanje u okolišu a njihova preobrazba iz jaja do leptira jedno je od čuda prirode.
leptiri su indikatori zdravlja okoliša. Gdje ima leptira ima i drugih životinja a svi oni imaju ulogu u prirodi uključujući npr. oprašivanje biljaka i prirodno suzbijanje štetnika.
Također važan su dio hranidbenog lanca te plijen i značajan izvor hrane pticama, šišmišima i dr. životinjama koje obogacuju naš okoliš. Procjenjeno je npr plavetne sjenice u GB pojedu godišnje 50 milijardi gusjenica noćnih leptira. s druge strane zbog svog kratkog životnog ciklusa pogodan su objekt za brojna istraživanja utjecaja nastajanja staništa ili klimatskih promjena na živi svijet.
Osnovno obilježje životnog cklusa leptira je proces potpune preobrazbe (lat. holometabolia) od jaja preko gusjenice i kukuljice do leptira. Ženke leptira polažu jaja na biljke koje zovemo ovipozicijskim. Nakon nekog vremena (to može biti od 10 dana do 10 mjeseci)položena jaja prelaze u ličinku leptira koju nazivamo gusjenica. Gusjenica se također hrani na točno određenoj biljci - biljci hraniteljici gusjenice. Nakon hranjenja i tzv. preslavčenja ili skidanja kože pet puta, ona se zakukuljuje i iz kukuljice izlazi leptir . Leptiri obicno polažu jajana jednu vrstu biljke a gusjenice se poslije hrane i na drugim biljkama . Danji leptiri u svojoj prehrani (ukoliko je riječ o vrstama koje se hrane kao odrasli) koriste različite biljke koje nisu specifične za vrstu. Upravo ih ova osobita veza s ovopozicijskim biljkama čini osjetljivima na promjene u okolišu.
Nije jednostavno odgovoriti na pitanje koliko dugo žive leptiri jer se to razlikuje unutar porodice ali i unutar vrste ovisno o zemljopisnoj širini, godišnjem dobu, klimatskim značajkama...
Većina leptira ima relat. kratak životni ciklus jer je to njihova reproduktivna ili rasplodna faza koja mora trajati dovoljno dugo da se mužjak i ženka spare i da ženka položi jaja. Isto tako leptiri u toku jedne godine mogu imati i 2 ili u primorju i više generacija. dakle, prva proljetna generacija se spari i na ljeto već leti druga generacija.
Istraživanja leptira pokazuju da odrasle jedinke većine vrsta žive tjedan do dva a da mužjaci žive nekoliko dana kraće nego ženke. naravno da postoje iznimke i ekstremi. Npr neke vrste kao danje paunče ili obični žućak prezimljuju u skloništu kao što je tavan, špilja ili rupa u deblu i pojavljuju se ponovo na proljeće.. Oni tako žive 8-9 mjeseciili duže-do max. godinu dana. Toliko dugo žive i leptiri selci koji ne mogu prezimiti u određenim krajevima svijeta npr. monarh u SAD-u, već u toplijim krajevima, južnije u Meksiku ili Kaliforniji i u proljeće moraju migrirati natrag. Za jednog leptira na Kostariki je zabilježeno da živi 2 dana; dovoljno da se spari i položi jajašca.
Neke gusjenice arktičkih leptira mogu čekati i 2 g. dok se ne razvije odgovarajuća vegetacija . U pustinji gusjenica može hibernirati 7 godina.
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
69.13 KB |
Pregleda: |
286 puta |
|
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Google Ads |
|
hopplaČlan Udruženja
Pridružio se: Sep 19, 2007 Poruke: 1703 Lokacija: Dalmacija
hoppla
Član Udruženja
Pridružio se: Sep 19, 2007
Poruke: 1703
Lokacija: Dalmacija
|
Poslato: Sub Jan 10, 2009 7:16 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
Ekstrem predstavlja jedan moljac čija se ličinka hrani jukom i može biti i 30g u kukuljici dok se ne razvije u odraslog.
Razlozi zašto neka vrsta na nekom mjestu živi a na drugom ne vrlo su kompleksni. Osunčanost, temperatura, vlažnost i količina padalina osnovni su klimatski elementi koji zajedno s geološkim elementima područja uvjetuju rasprostranjenost pojedinih vrsta . danas je sve bitniji i čovjekov uticaj. I ekologija vrsta uvjetuje njihovu distribuciju; taKO neke vrste migriraju s jednog područja na drugo, a neke žive više sjedilački, kažemo da su sedentarnije te samim tim i ugroženije. Pri zaštiti pojedinih područja njima treba posvetiti osobitu pozornost.
Zbog gospodarsko grazvoja posljednjik stotinjak godina velik dio Evrope izmjenio je svoje prirodne značajke . Večina vrsta ne može se prilagoditi novonastalim uvjetima pa nestaje. Uzroci nestanka su različiti ali najbitnija je promjena upravljanja zemljištem čija posljedica je nestanak livadskih staništa. Razvojem intenzivne poljodjelske proizvodnje stvaranjem zelenih pustinja , melioracijom, drenažom vodenih tokova ili s druge strane zapostavljanjem obradivih površina i prestankom tradicionalne košnje i ispaše životinja uništena su livadska staništa. Izgradnja naselja, prometnica, upotreba insekticida i herbicida , loše gospodarenje šumom izazvali su uništavanja , izolacije ili fragmentacije staništa. Globalna promjena klime , kolekcionarstvo te prirodne ekološke promjene još su neki od razloga ugroženosti danjih leptira.. promjene su prebrze da bi im se oni mogli prilagoditi.
Prvi korak u zaštiti leptira je izgradititi popis ugroženih vrsta te zakonski zaštiti te vrste . Prema evropskom Crvenom popisu u Evropi je od 576 vrsta iz 45 zemalja ugroženo 71 vrsta ili 12%.
Najviše stradavaju vrste vezane za livade i vlažna staništa.
Evropsko udruzenje za zastitu leptira BCE pokusava zaustaviti nestanak leptira i njihovih stanista putem razlicitih akcija.
Drugi korak je poznavanje biologije i uzroka ugroženosti vrsta te stalno pracenje stanja tzv. monitoring da bi se moglo djelovati. Za prikupljanje ovakvih podataka osim dobre metode valja imati osposobljene ljude a tu se mogu ukljuciti svi. Dobar primjer je Britansko drustvo za zastitu leptira BBC s razgranatom mrežom amatera-promatrača po cijeloj državi, njih 12000.. Promatrači imaju svoje područje koje u razdoblju aktivnosti koje više puta tjedno obilaze. Svi podaci šalju se u centralnu bazu podataka. U 5g koliko traje projekt prikupljeno je više od milijun podatakai napravljeni veliki koraci u zaštiti staništa nekih vrsta.
Ključ zaštite leptira leži u zaštizi njihovih staništa.
Na slici: vjesnik proljeća Glaucopsyche alexis, kozlinčev plavac
/tekst je prepisan/
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
24.93 KB |
Pregleda: |
226 puta |
|
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
okianerČlan Udruženja
Pridružio se: Feb 26, 2006 Poruke: 3175 Lokacija: Bijela. Boka Kotorska
okianer
Član Udruženja
Pridružio se: Feb 26, 2006
Poruke: 3175
Lokacija: Bijela. Boka Kotorska
|
Poslato: Sub Jan 10, 2009 9:05 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
ja se u njih ne razumijem ,ali ih volim...
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
3.95 KB |
Pregleda: |
28651 puta |
|
_________________ www.orhideje.net/
Exoticus
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
hopplaČlan Udruženja
Pridružio se: Sep 19, 2007 Poruke: 1703 Lokacija: Dalmacija
hoppla
Član Udruženja
Pridružio se: Sep 19, 2007
Poruke: 1703
Lokacija: Dalmacija
|
Poslato: Sub Jan 10, 2009 9:31 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
Ni ja nesto previse ali nalitila sam na zgodan tekst i eto prepisala ga . Neka stoje tu uz cvijece i ostale biljke bas im odgovara :-)
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
anickaUrednik
Pridružio se: Avg 12, 2007 Poruke: 1107 Lokacija: Banat
anicka
Urednik
Pridružio se: Avg 12, 2007
Poruke: 1107
Lokacija: Banat
|
Poslato: Sub Jan 10, 2009 9:38 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
Drago mi je što nisam jedini insektoljubac
Postoji jako mnogo vrsta leptirova, a po mom mišljenju isto toliko zanimljivih priča o njihovom životu.
Hoppla, drago mi je što si otvorila ovu temu!
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
mija_57Zaslužni član
Pridružio se: Maj 17, 2007 Poruke: 704 Lokacija: Niš - carski grad
mija_57
Zaslužni član
Pridružio se: Maj 17, 2007
Poruke: 704
Lokacija: Niš - carski grad
|
Poslato: Sub Jan 10, 2009 10:45 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
Ovde www.naturefg.com/butte...rflies.htm možete pogledati 122 fotografije lepotana. Imao sam veliko zadovoljstvo da pogledam izložbu fotografija u velikom formatu u Soko Banji, baš u organizaciji Dragiše Savića, iz Nacionalnog Parka Fruška Gora.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
gioiaaČlan Udruženja
Pridružio se: Jan 28, 2008 Poruke: 3056 Lokacija: Loznica
gioiaa
Član Udruženja
Pridružio se: Jan 28, 2008
Poruke: 3056
Lokacija: Loznica
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
itanČlan Udruženja
Pridružio se: Dec 01, 2005 Poruke: 1207 Lokacija: Beograd
itan
Član Udruženja
Pridružio se: Dec 01, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Ned Jan 11, 2009 11:48 am Naslov: Re: Leptiri
|
|
Svaka cast !!hoppla
i bas volim leptire ,cak sam nasao da se prodaju tropski Leptiri , mogu kupiti poruciti u obliku lutke ..Tropical Butterfly Pupae
na
www.jungleseeds.co.uk/...ndex1.html
evo slike
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
26.36 KB |
Pregleda: |
213 puta |
|
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
17.83 KB |
Pregleda: |
191 puta |
|
_________________ biljke su cudo!
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
mazenkaZaslužni član
Pridružio se: Jun 20, 2007 Poruke: 559 Lokacija: Stara Pazova
mazenka
Zaslužni član
Pridružio se: Jun 20, 2007
Poruke: 559
Lokacija: Stara Pazova
|
Poslato: Ned Jan 11, 2009 2:00 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
Ova gusenica "rogove" pokaže samo kad je u opasnosti, i ispušta jako neprijatan miris iz njih. Slika je iz galerije sa linka koji je dao Mija_57. Gusenica se može dosta često naći na listovima šargarepe.
Nedavno sam gledala jednu emisiju gde su govorili i o leptirima. Mali plavi leptir, isti ili sličan sa Glaucopsyche alexis, kozlinčev plavac iz Hopplinog posta, jaja polaže na listove biljke koja se nalazi iznad ulaza u mravinjak. Kada se izlegu gusenice, padnu na zemlju, mravi misle da su to njihovi malecki i unesu ih u mravinjak i hrane ih, ovi kad izrastu dovoljno veliki, preobrate se u leptira i izlaze napolje...
Ali, postoji neka osa, koja nekako prepoznaje u kom mravinjaku ima gusenica ovih leptira, ulazi u mravinjak i da je mravi ne bi napadali, ispušta neki miris koji toliko zbuni mrave da se oni tuku međusobno. Dok deluje taj miris, osa snese jaje u gusenicu i izlazi napolje, mravi se polako prestaju tući i nastavljaju da hrane gusenicu, iz nje će se izleći osa.
Jako volim sve insekte, i rado ih slikam.
_________________ ...
Leptiri Stare Pazove
Ent Dunja
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
itanČlan Udruženja
Pridružio se: Dec 01, 2005 Poruke: 1207 Lokacija: Beograd
itan
Član Udruženja
Pridružio se: Dec 01, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Ned Jan 11, 2009 3:49 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
jos slika
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
95.57 KB |
Pregleda: |
177 puta |
|
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
19.71 KB |
Pregleda: |
216 puta |
|
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
89.68 KB |
Pregleda: |
187 puta |
|
_________________ biljke su cudo!
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
itanČlan Udruženja
Pridružio se: Dec 01, 2005 Poruke: 1207 Lokacija: Beograd
itan
Član Udruženja
Pridružio se: Dec 01, 2005
Poruke: 1207
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Ned Jan 11, 2009 3:57 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
50.18 KB |
Pregleda: |
201 puta |
|
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
50.9 KB |
Pregleda: |
260 puta |
|
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
29.07 KB |
Pregleda: |
5903 puta |
|
_________________ biljke su cudo!
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
serpeverdeČlan Udruženja
Pridružio se: Mar 26, 2006 Poruke: 300 Lokacija: Veli Losinj
serpeverde
Član Udruženja
|
Poslato: Ned Jan 11, 2009 5:38 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
Meni se dnevni leptiri jako sviđaju, ali se noćnih bojim pogotovo kada ulete u kuću i lete oko lampe, a gusjenice baš ne obožavam jer mi pojedu pola biljke.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
caeruleaZaslužni član
Pridružio se: Mar 20, 2007 Poruke: 1567 Lokacija: Zagreb
caerulea
Zaslužni član
Pridružio se: Mar 20, 2007
Poruke: 1567
Lokacija: Zagreb
|
Poslato: Ned Jan 11, 2009 5:51 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
Evo i još jednog ljubitelja i to što dnevnih, što noćnih (baš su simpatični onako dlakavi i s mačkasto svijetlećim očima u mraku )
Ne bih imala ništa protiv par egzotičnih pupa u svom vrtu, osim, naravno, pogubnih za plantažu passiflora - heliconiusa
Par sličica od ovoga ljeta...
_________________
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
ggmUrednik
Pridružio se: Jul 29, 2005 Poruke: 8536 Lokacija: Beogradski pašaluk
ggm
Urednik
Pridružio se: Jul 29, 2005
Poruke: 8536
Lokacija: Beogradski pašaluk
|
Poslato: Ned Jan 11, 2009 5:56 pm Naslov: Re: Leptiri
|
|
Volim leptircice ali ne bas sve.
Ovaj leptir kupusar -Pieris brassicae zna da bude prava napast u basti sa povrcem ali i cvecem
Ali ovi plavi leptirici- Polyommatus sp me secaju na davno detinjstvo kada ih je bilo svaki dan na desetine i vise oko cesme napolju dok je vazduh bio nezagadjen.Mislim da on kao i vilin konjic- sympetrum sanguineum
opstaju i sada samo tamo gde nema zagadjenja u vazduhu.
_________________ Tolerancija je dobra, ali ne prema netolerantninma
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
mija_57Zaslužni član
Pridružio se: Maj 17, 2007 Poruke: 704 Lokacija: Niš - carski grad
mija_57
Zaslužni član
Pridružio se: Maj 17, 2007
Poruke: 704
Lokacija: Niš - carski grad
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
|
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš glasati u ovom forumu Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma
|
Poručite:
|