Bonsai Master najljepša hvala na savjetima.
Zdrobio sam par sjemenki i uočio da su one svjetlije prazne (nisu nužno i sitnije od ostalih) a one tamnije , skoro crne, su uredno pune. To je znači dobro sjeme za sijanje?
Moje je slijedeće pitanje dali se navedena klijavost od 65% odnosi na tako probrano sjeme?
Dali se nakon potapanja sjemena u vodu (da se izdvoji ono prazno) mora odmah posijati jer će proklijati? Ili se može posušiti i spremiti do termina za sjetvu?
Koji je optimalni termin za sjetvu sjemena Pančićeve omorike?
Molim za pojašnjenje pojma "stratifikacija" i na sjeme kojih sve crnogoričnih sorti se mora primjenivati?

stratifikacija je proces "nadvladavanja" dormantnosti" odnosno neklijavosti.
za opći puk - vrijeme koje je priroda odredila da sjeme ne klija u periodu kada bi moglo nastradati. hladna stratifikacija - da ne dođe do smrzavanja klijanaca, topla stratifikacija - da ne dođe do isušivanja klijanaca.

svako sjeme ima svoju duljinu stratifikacije. to ovisi o kojem sjemenu se radi, ali isto tako i s koje lokacije se kupi.
duljina stratifikacije sjemena četinara je između 20 i 120 dana cca.

konkretan odgovor traži konkretan upit.

Pokvašeno seme osušiš i možeš dalje tako da ga čuvaš.
65% klijavost je prosečna sve sa šturim i oštećenim semenom.
Probrano seme bi trebalo da ima i veću klijavost, zavisno od drugih uslova.

Savoy odlično pojašnjenje, čak sam i ja sve shvatio
Netko od Vas je u prijašnjim postovima pisao da se stratifikacija može obaviti stavljanjem sjemenki u zamrzivač , na način da se u posudu sa rupicama stavi red pijeska/treseta, red sjemenki, pa opet red pijeska/treseta koji je potrebno povremeno navlažiti.
Važno bi mi bilo znati dali se pijesak stavlja direktno na sjeme, jer zanima me kako ću onda poslije stratifikacije odvojiti sjeme od pijeska?
Smije li se između pijeska i sjemenki staviti sloj kakve tkanine ili nekog drugog materijala?

Znadete li ima li negdje na webu na jednom mjestu opisana duljina stratifikacije (i ostali specifični uvjeti poput temperature, vlažnosti...) za sve crnogorično drveće?
Mene bi minimalno zanimalo za Pančićevu omoriku, Srebrnu smreku i Nordijsku jelu.

Nema potrebe da odvajaš pesak od semena pri sejanju, kod sitnijeg semena pesak čak pomaže da se seme u brazdama bolje rasporedi.
Nisam baš tražio te podatke i ne mogu ti pomoći oko dužine stratifikacije (znam napamet za vrste koje su mene zanimale).
Ima ovde opcija pretrage (u vrhu ispod Google banera piše 'Traži') - ukucaš u polje 'Ključna reč' stratifikacija i dobićeš razna mesta na kojima se stratifikacija pominje, možda negde neko dade podatke i za vrste koje tebe zanimaju.
Smrča, Pančićeva omorika, beli i crni bor mogu i potpuno bez stratifikacije.
Kedar isto može bez stratifikacije, ali ravnomernije klija ako je bio na hladnom i vlažnom 15-20 dana...

"Mene bi minimalno zanimalo za Pančićevu omoriku, Srebrnu smreku i Nordijsku jelu"

pančićeva smreka ne treba, picea pungens također, aabies nordmanniana 30-45 dana hladne stratifikacije, ali su zadnje dvije podložne damping off-u.

Turopoljac samo jedna ispravka. Stratifikacija se obavlja stavljanjem semena u hladnjak (frižider). NIKAKO U ZAMRZIVAČ.
Tremperatura stratifikacije treba da je od +5 do 0°C. Seme će propasti ako se stavi u zamrzivač na minus. Takođe pre stratifikacije proveri da ti frižider slučajni ne ledi.

Puno dobrih savjeta, hvala svima, uz ovakvu pomoć vjerujem da će mi ipak uspjeti uzgojiti nekoliko biljčica... Bila bi mi to velika satisfakcija, ipak ja ovo radim iz čistog hobija, odnosno znatiželje! Vjerujem da će i Vama biti drago ako se vaši savjeti budu pokazali dobri...

"Drveni" ako sjeme ugine na negativnim temperaturama znači li to da sakupljanje sjemena odnosno češera dolazi u obzir jedino na jesen prije zime???

Dalje me zanima dali treba sjeme potpuno otkriljavati prije sjetve? Većina krilaca se prilikom trešnje polomila, ali dio se ipak ostao držati za sjemenku:

Turopoljac citat:

...ako sjeme ugine na negativnim temperaturama znači li to da sakupljanje sjemena odnosno češera dolazi u obzir jedino na jesen prije zime?...

Ne znači: Temperatura u frizu bi trebala biti -19oC, što je vrlo nisko.
U prirodi je seme retko izloženo takvim temperaturama, jer je ili ispod snega ili zatvoreno u šišarkama (i sli). Takođe, u frizu je konstantno niska T, u prirodi fluktuira i seme bude izloženo niskim temperaturama, ali za kraći period.
Seme domaćih vrsta sigurno bez problema prezimljava do -5oC, za niže temperature nisam siguran.
Treba znati da se procesi u semenu obustavljaju na T<0oC, pa se stratifikacija time produžava (znači blagim zamrzavanjem semena može se odgoditi klijanje - isprobao na kedru).

Turopoljac citat:

...Dalje me zanima dali treba sjeme potpuno otkriljavati prije sjetve? ...

Ne mora
PS Moj ti je savet da seješ odmah na otvorenom, a ne u plastenike/staklenike, otprilike sredinom marta (zavisno od vremenskih prilika). Tada ima dovoljno svetla i manje su šanse da dođe do poleganja ponika.
Najbolji supstrat za sejanje je treset, jer nema semena korova, umereno kisele reakcije je, i može se reći da je sterilan. Sejanjem u njega bi poštedeo biljke skoro sigurno poleganja, insekata i pojave korova u periodu kada je najkritičnije, tj u prvih par meseci.

OK, kupit ću već pripremljeni treset u nekom vrtnom centru samo neznam koji???
Spominju se dvije vrste:
Bijeli treset ima i visoku kiselost koja se kreće pH 3,5-4,2. Bijeli treset je posve organskog sastava i sadrži tek tragove hranjivih mineralnih tvari, pa se pozitivno djelovanje bijelog treseta bez hranjiva sastoji u poboljšanju vodnog režima, zračne propusnosti tla i zakiseljavanja alkalnih zemljišta.
Crni treset u svom sastavu posjeduje veće količine mineralnih tvari koje su pogodne za rast biljaka.
Kiselost mu se kreće pH 6, 5 - 7, 2 tako da je i po tom svojstvu pogodan za uzgoj većine biljaka kojima odgovara neutralna ili slabo alkalna reakcija.

Postoji i crni treset blago kisele reakcije (5,5-6,5).
Možeš koristiti oba, meni se za te stvari malo više sviđa crni.
Ne znam koja ti količina treba, verovatno znaš da ima da se kupe i veća pakovanja (od 250l)
U subotu sam kupio 250l Klassman Supstrat1 - koji je u stvari treset uz dodatak NPK, koštao je oko 18€

Turopoljac, ovo ti seme izgleda odlicnog kvaliteta - zdravo i puno. Ne brini, bice puno shume, ura

Turopoljac od koje vrste je ovo seme, liči na neki bor. Inače nisam probao klasmannov supstrat ali sam koristio "Substral" i izuzetno sam zadovoljan. To je već pripremljena mešavina crnog i belog treseta uz dodatak peska i mikroelemenata.

Na slici je sjeme smreke. Inače sam sakupio još i dosta sjemena Pančićeve omorike , Srebrne smreke i Nordijske jele i podvrgnuo ga postupku stratifikacije prema Vašim uputama u frižider na otprilike + 4 stupnja.
Jel to OK?

Turopoljac citat:

Na slici je sjeme smreke. Inače sam sakupio još i dosta sjemena Pančićeve omorike , Srebrne smreke i Nordijske jele i podvrgnuo ga postupku stratifikacije prema Vašim uputama u frižider na otprilike + 4 stupnja. Jel to OK?

Nema potrebe da se preznojavaš. Svaki frižider ako je ispravan drži temperaturu u tom opsegu. A semenke si baš lepo ušuškao.
Mada treba obratiti pažnju na nešto drugo. Seme koje se stratifikuje ne bi trebalo da stoju u vratima frižidera već na pregradama. Izgleda da su temperaturne varijacije suviše velike u delu oko vrata upravo zbog čestog otvaranja. Ja sam seme magnolije podelio u dve posude i stavio na stratifikaciju po uputstvu Badnjevca. S tim da je jedna posuda bila u vratima a druga u ladici na dnu frižidera. Pola ovog semena u vratima je krenulo sa klijanjem još tokom stratifikacije (i naravno propalo). Seme iz ladice je normalno prošlo statifikaciju.