Sadržaj
MiniChat
Sparta: leopard 01-Oct-2024 12:17:31 kiklop99: Pozdrav svima, nov ovde, zna li neko ima li ranih sorti Cherry paradajza i kako se zovu 30-Aug-2024 20:24:59 drveni: Pozdrav. Uzgoj maka je dozvoljen u Srbiji s tim da se setva na većim parcelama mora prijaviti. Kada se govori o uzgoju maka misli se na uzgoj u cilju dobijanja semena. Zasecanje nedozrelih čaura i sakupljanje lateksa je krivično delo. 27-May-2024 05:49:25 daff: recite molim vas, da li je u srbiji zabranjeno gajenje maka (Papaver Somniferum)? 18-May-2024 14:42:23 dr.strik: Pozdrav.Kade moze da najadam meckino grozje bilka -uva -ursi (uvin caj).Dali nekoj prodava ili ima za prodavanje 16-May-2024 19:25:00 hoppla: Pozdrav 30-Apr-2024 12:37:55
Shout History
Samo za registrovanje članove
Novi nalog/Prijava
Korisnički info
Facebook
|
Forums › OSTALE BILJNE VRSTE › Voće › Lešnik - Corylus avellana 2005 - 2009 god.
Lešnik - Corylus avellana 2005 - 2009 god.
Voće i voćarske preradjevine
Forum › Voće
|
Strana 65 od 112
Idi na stranu: Prethodna 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 88, 89, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100, 101, 102, 103, 104, 105, 106, 107, 108, 109, 110, 111, 112 Sledeća
Prethodna tema ::
Sledeća tema
|
|
|
Autor |
Poruka |
terrythesamZaslužni član
Pridružio se: Maj 12, 2008 Poruke: 281 Lokacija: Raska
terrythesam
Zaslužni član
Pridružio se: Maj 12, 2008
Poruke: 281
Lokacija: Raska
|
Poslato: Pet Mar 06, 2009 5:39 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
Ako je izrastao iz korena velike biljke onda moze, takvi izdanci najbolje prenose osobine maticne biljke.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Google Ads |
|
lepakataČlan Udruženja
Pridružio se: Jun 10, 2007 Poruke: 1247 Lokacija: Zemun
lepakata
Član Udruženja
Pridružio se: Jun 10, 2007
Poruke: 1247
Lokacija: Zemun
|
Poslato: Pet Mar 06, 2009 6:36 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
Hvala ti draga puno, sutra ih saljem da se zasade u bastu
_________________ dobro cini, dobrome se nadaj
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
nenadbZaslužni član
Pridružio se: Jun 12, 2008 Poruke: 572
nenadb
Zaslužni član
Pridružio se: Jun 12, 2008
Poruke: 572
|
Poslato: Pet Mar 06, 2009 8:38 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
Zeljko ,sto se tice crvenog ulja ne znam sta da kazem jer za njega do skoro nisam ni cuo ali iskreno govereci ne bih menjao svoj program koji se do sada pokazao odlican.
Iz onoga sto sam do sada mogao zakljuciti po pitanju crvenog ulja mislim da je osmisljen vise za druge vocne kulture nego lesnik koji je specifican po mnogim stvarima.Znaci ne moze da skodi ali mislim da kod lesnika ne igra skoro nikakvu ulogu.
Nikada ne prskam pre otvaranja pupoljaka i pojavljivanja liski jer kod lesnika to nije potrebno.Kao sto sam napisao bitno je krenuti na vreme sa uocavanjem te pojave (pojavljivanja liski) ,znaci akaricidom koji u sebi ima i insekticid i nakon toga pratiti ciklus na 2-3 nedelje tako da ako i ostanu jajasca i ona se razviju ,sa ciklusnim prskanjem ubijas i njih i ne das im da se dalje razmmnozavaju.Veoma jednostavno i zato mislim da ne treba komplikovati i prskati kao da imamo jabuku a ne lesnik.
Bakrom prskam u septembru i eventualno ponovim kada lisce opadne do kraja.Nikada u dubokoj zimi nisam prskao sa bakrom kao i na prolece i nije mi jasno zasto to ljudi sada rade kada lesnik nema tih problema kao drugo voce.
Znaci nakon otvaranja pupoljaka Tiodan ili neka njegova zamena(znaci obavezno akaricid sa inesekticidom) .....ovo prskanje je veoma bitno jer se javljaju grinje i pauci koji zanju velike probleme da naprave i jos......da ne odugovlacim.
Za fungicidom sada nemas potrebe do jeseni (sem ako vidis bakterizou na leto).
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
tubravichZaslužni član
Pridružio se: Feb 15, 2007 Poruke: 484 Lokacija: Valjevo
tubravich
Zaslužni član
Pridružio se: Feb 15, 2007
Poruke: 484
Lokacija: Valjevo
|
Poslato: Ned Mar 08, 2009 5:19 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
nenadb citat: |
OK, vidim da su vecina programa koji su ponudjeni cist promasaj i da se mnogi ne snalaze.
......................... |
Hvala na iscrpnom odgovoru.
Da rezimiramo!
Pošto sam od pripreme zemlje prilikom sadnje uradio samo oranje i freziranje to je najveća koncentracija hranljivih materija i najbolji vazdušni režim do 25cm dubine.
Zemlja je tvrda, teško otpušta ali i teško prima vlagu što mi pravi probleme kod zalivanja, a i vegetacija kasni jer je za kretanje vegetacije pored temperature vazduha potrebna i odgovarajuća temperatura zemlje. Pošto leska neće baru eto još jednog problema. Kada je proleće baš kišno vegetacija kasni i 15-20 dana.
Rezultati analize zemlje pre sadnje:
Kiselost je bila 5
Humus oko 3,15
Fosfor 1,8
Kalijum 35
Prošle godine sam orao i zafrezirao krečni materijal tako da sam donekle popravio i strukturu i kiselost zemlje i to opet do nekih 25cm što znači da mi je najveća koncentracija korena do te dubine, a to zahteva češće zalivanje.
Skoro svake godine đubrim ugorelim stajnjakom u širini krošnje. Od veštačkih đubriva koristim 11-52-0 ili 10-30-20 a od azotnih KAN u dva navrata. Prihrana preko lista 3 do 4 puta najviše zbog mikroelemenata.
Tvrda zemlja + drastičan manjak fosfora + kasna vegetacija zbog velike vlage u proleće + otežano i po svoj prilici nedovoljno zalivanje tokom leta + nepovoljan položaj parcele = slab razvoj korena i uopšte biljke.
Slabo razvijena biljka je neotporna i na bolesti i na štetočine tako da se i najmanja greška u zaštiti, đubrenju ili zalivanju drastično odrazi i na samu biljku kao i na prinos. Što se prinosa tiče prezadovoljan sam odnosom veličina žbuna : količina ploda ali ne i prinosom po jedinici površine u odnosu na gustinu sadnje i starost zasada.
Jedini ozbiljan problem sa insektima sam imao pre 2 godine i to sa strižibubom i njega sam uspešno rešio preparatom na bazi dimetoata (pisao sam o tome). Surlaš leske ne znam kako izgleda, a grinja je bilo nešto malo i nisam imao štete od njih. Probleme sa truljenjem plodova sam dokumentovao na prethodnim stranicama i stvarno ne znam kako da ih rešim.
Što se tiče prskanja insekticidima nenadb kaže:
- Tiodan ili Tionex (akaricid i insekticid)
- Gusation
- Perfektion (dimetoat)
Ja koristio:
- Galmin
- Gusation
- Dimetogal
- Actellic
Donekle različiti preparati i termini primene a rezultati dobri.
Fungicidi – preporuka nenadb:
- Konker 1 do 2 puta u vreme cvetanja
- Bakarni kreč krajem septembra i ako vreme dozvoli ponoviti u novembru ili decembru
- Bakar po potrebi još jednom u toku leta.
Ja prskao po preporuci zaštitara poštujući preporučene termine:
- Bakarni preparat otprilike kad opadne više od polovine lista
- Bakar u kombinaciji sa Galminom
- Antrakol sa Gusationom
i to nije bilo dovoljno već sam morao prošle godine hitno da prskam i Ronilanom krajem juna.
Ja se žalim a nenadb se hvali što bi trebalo da znači da je njegov izbor preparata i vremena primene bolji od mog.
Voleo bih da još neko iznese svoja iskustva što se tiče zaštite i đubrenja.
Nadam se da ću od ove godine imati i kvalitetnije i jevtinije zalivanje nego do sada pa ću i o tome malo kad dođe vreme. Do prošle godine sam se patio sa sistemom kap po kap, ali sam odustao i krenuo od žbuna do žbuna sa crevom po nekoliko minuta i to mu je bilo to.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
zeljkozeljkooČlan
Pridružio se: Mar 06, 2009 Poruke: 13
zeljkozeljkoo
Član
Pridružio se: Mar 06, 2009
Poruke: 13
|
Poslato: Pon Mar 09, 2009 11:23 am Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
Hvala Nenade. Zbunjuju me ovi zaštitari. Znam da im je u interesu da prodaju što više preparata. U mom selu kažu:" Trgovina bogovija, poljoprivreda robovija." Nenade da li ti je leskar blizu vode ili Dunava?
Tubravich i ja sam imao isti problem u junu. Žbun koji je bio napredan i bujan i na još desetak u roku od desetak dana lišće se osušilo i opalo. Prskao sam bakrom ali taj najbolji žbun nisao mogao da spasem skroz se osušio. Inače leskar se nalazi blizu Dunava. Jutra su vlažna sa dosta rose što pogoduje razviću bolesti te se više mora štititi (neko moje iskustvo). Našao sam zanimljivu kombinaciju u jednom stručnom radu. Actelik (insekticid+akaricid) i Antracol (fungicid koji ima dodatak cinka) mislim da ću pokušati sa tim. Odlučan sam da sprečim da mi se ponovi prošla godina. Interesuje me vaše mišljenje.
Našao sam jedan rad, pa da podelim sa vama. Zbunjuju me ovi meseci na Hrvatskom bio bi zahvalan za prevod
SUZBIJANJE ŠTETNIH ORGANIZAMA U NASADIMA LIJESKE!
Piše mr. Milorad Šubić
Posljednjih godina u mnogim kontinentalnim regijama naše zemlje značajno raste interes voćara za podizanjem novih nasada lijeske. U Međimurju je zadnje četiri godine udio lijeske u novopodignutim voćnim nasadima veći od 25%. Pri uzgoju nekoliko grmova lijeske u okućnicama za vlastite potrebe ne provodimo mjere kemijske zaštite, ali u plantažnim nasadima tijekom godina se pojavljuju štetne kategorije organizama protiv kojih je potrebno provoditi nekoliko usmjerenih kemijskih zaštita. Od bolesti lijeske najveći pozornost posvećujemo zaštiti plodova od uzročnika truleži (Monilinia fructigena, Monilinia coryli). Premda se pojavljuje svake godine pepelnicu (Phyllactinia coryli) u nasadima lijeske najčešće nije potrebno suzbijati. Trenutno još nemamo informacija o značajnijoj pojavi bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane) u našoj zemlji. Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće štete čini ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum).
Ljeskova grinja je vrlo česta i bilježimo značajne ekonomske štete jer je svake godine napadnuta gotovo trećina ukupnih pupova, te proizvođači redovito moraju poduzeti mjere suzbijanja. Ovu grinju ubrajamo u skupinu šiškarica (fam. Eriophydae), imaju duguljasto tijelo i samo dva para nogu, bijele je ili skoro prozirne boje, veličine su svega 0,2 mm i za razliku od grinja iz skupine crvenih pauka ne vide se okom već jedino uz pomoć lupe. Imaju više pokoljenja tijekom sezone, a prezime odrasli oblici u pupovima. Krajem zime i početkom proljeća počinju se intenzivno hraniti sisanjem biljnih sokova i umnožavati. Time uzrokuju nabreknuće zaraženih pupova, koji se naknadno ne otvaraju ili se razvija deformirano lišće koje se postupno suši. Štete su još jače izražene tijekom vlažnih i hladnijih proljetnih dana. Iz zaraženih pupova grinje se sele na nove još nenapadnute biljne organe. Migracija grinja počinje kad lijeska ima razvijena 3-4 lista, najintenzivnije je u stadiju 5-10 listova, a završava kada mladica razvija 12 listova. Prenosi se i sadnicama lijeske, pa je već u godini nakon sadnje odmah nakon bubrenja pupova potrebna zaštita (vidi fotografiju). U našoj zemlji nemamo registriranih pripravaka za suzbijanje ove štetne vrste, ali struka preporučuje a proizvođači koriste kemijska sredstva djelotvorna na grinje šiškarice koja se najčešće koriste u vinogradarstvu. Sve do kraja 2008. godine mogla su se koristit sredstva na osnovi endosulfana (npr. Thiodan, Global, Thionex, Rocky, Endosulfan 35 EC) (može se na istoj površini koristiti samo jednom tijekom sezone prije početka cvatnje), ali je temeljem rješenja MPRRR-a prestala važiti njihova dozvola za promet. Tijekom toplijih dana s dnevnim vrijednostima temperature zraka 15-20ºC djelotvorne su i povišene koncentracije sumpornih fungicida (npr. Thiovit Jet, Chromosul, Kalinosul, Kossan, Kumulus 80 DF i s.). Moguće je koristiti i neke akaricide s naglašenim učinkom na grinje šiškarice (npr. Ortus SC, Demitan SC, Acarstin 600 SC). Osnovni pristup suzbijanja ove grinje u razvijenim zemljama je primijeniti akaricide u vrijeme kad grinje naseljavaju nove pupove (srpanj), jer je njihova primjena krajem zime ili početkom proljeća već zakašnjela. Od drugih je grinja moguće u nasadu lijeske tijekom ljetnih vrućina pronaći koprivinu grinju ili običnog crvenog pauka (Tetranychus urticae). Napad se prepoznaje po mramornom lišću, na čijoj se donjoj strani mogu okom uočiti sitne grinje (0,7 mm).
Ljeskotoč je najpoznatiji štetnik lijeske, jer uzrokuje "crvljivost" i otpadanje plodova. kukac kornjaš iz porodice pipa. U rodnim je nasadima zabilježen postotak oštećenih plodova u 10-40%. To je kukac kornjaš iz porodice pipa, veličine 6-9 mm, crvenkastosmeđe boje, pokriven finim žutosivim dlačicama (vidi fotografiju). Lako je prepoznaje jer ima glavu produljenu prema naprijed (dugačko, usko i zakrivljeno rilo) na vrhu kojeg se nalazi usni ustroj. Pomoću rila duboko prodire u plodove. Ima jedno pokoljenje godišnje. Odrasli se kukci pojavljuju od početka svibnja do kolovoza. Ženke se prije odlaganja jaja dopunski hrane izgrizajući male rupice u lišću, a poglavito bušeći mlade tek zametnute plodove koji otpadaju. Često se na taj način hrane i na koštičavom voću, praveći rupice na plodovima koji radi toga deformiraju. U stadiju rasta i "debljanja" plodova lijeske ženke pomoću rila pojedinačno odlažu jaja, tako da se ne vidi ubodno mjesto. Nakon 5-9 dana iz odloženog jaja se razvija ličinka koja izgriza jezgru i puni plod izmetom. Bjelkaste je boje, s tamnijom glavom, bez nogu i naraste do 16 mm. Razvoj ličinke traje 25-32 dana. Napuštaju plodove kroz sitne rupice i spuštaju se na zemlju. U zemlji ispod lijeske se zapredaju u kokon, gdje prezimljuju. U proljeće se zakukulje i početkom svibnja se pojavljuju prvi odrasli kornjaši. Za suzbijanje ljeskotoča u našoj zemlji dopušten je insekticid metiokarb (Mesurol WP) (uz karencu 70 dana), a ranije su se koristili i neki vrlo učinkoviti organofosforni esteri (npr. ditianon, fention, fosalon). U novije se vrijeme protiv štetnih pipa u voćarstvu u zemljama okruženja sve više preporučuju pripravci iz skupine neonikotinoida (npr. Calypso 480 SC, Actara WG, Mospilan SP i sl.). Stvarna potreba za kemijskim suzbijanjem se određuje metodom otresanja. Ako početkom svibnja ispod rodnog grma ili stabla sakupimo 3-4 odrasla ljeskotoča potrebno je obaviti kemijsko suzbijanje. Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako krajem svibnja i početkom lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora) (vidi fotografije). U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50% uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Kako u našoj zemlji nemamo registriranih pripravaka za suzbijanje ove bolesti, preporučuje se krajem svibnja ili početkom lipnja koristiti neki od bakarnih fungicida, a naknadno se u nekim zemljama još koristi fenheksamid (Teldor 500 SC). U uvodu je spomenuta redovita pojava pepelnice, koju u pravilu ne suzbijamo (osobito kasniju pojavu krajem ljeta). Ipak, u jače gnojenim nasadima lijeske dušičnim hranjivima, te u sparnim i vrućim ljetima, prirast rodnog drva zbog pepelnice može biti smanjen. Sumporne fungicide u vegetaciji lijeske treba koristiti višekratno u manjim količinama (koncentracijama), jer mogu biti fitotoksični na lišće lijeske. Zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus acuteangulatus). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova. Pojavljuju se krajem svibnja i početkom lipnja, a preporučeni insekticidi iz skupine neonikotinoida za suzbijanje ljeskotoča vrlo se djelotvorni i na stjenice. U proljetnim mjesecima na pupovima i izdancima možemo pronaći relativno male gusjenice savijača pupova (Archips, Spilonota) i "lažne gusjenice" (ili pagusjenice) ljeskove lisne osice (Croesus septentrionalis). Njihove skoro 3 cm velike pagusjenice zlatno-žute boje s poprečnim tamnim leđnim linijama mogu snažno obrstiti lišće tako da ostaju samo osnovne žile. Tijekom svibnja se mogu pojaviti i populacije velike i zelene ljeskove uši (Corylobium avellanae, Myzocollis coryli). Ako je jača populacija lisnih uši prilikom izbora insekticida tijekom svibnja prednost dajemo pripravcima Actara WG ili Mospilan SP, dok su na gusjenice pagusjenica su jednako djelotvorni svi neonikotinoidi. Protiv gusjenica savijača pupova, koje se pojavljuju ranije od pagusjenica osica, prednost dajemo pripravku Calypso 480 SC ili njegovoj kombinaciji s deltametrinom (u pripravku Proteus OD).
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
tubravichZaslužni član
Pridružio se: Feb 15, 2007 Poruke: 484 Lokacija: Valjevo
tubravich
Zaslužni član
Pridružio se: Feb 15, 2007
Poruke: 484
Lokacija: Valjevo
|
Poslato: Pon Mar 09, 2009 1:43 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
zeljkozeljkoo citat: |
Našao sam jedan rad, pa da podelim sa vama. Zbunjuju me ovi meseci na Hrvatskom bio bi zahvalan za prevod |
1. siječanj
2. veljača
3. ožujak
4. travanj
5. svibanj
6. lipanj
7. srpanj
8. kolovoz
9. rujan
10. listopad
11. studeni
12. prosinac
Bilo bi lepo da si okačio i slike koje se ovde spominju ili bar adresu na kojoj se nalaze.
Ma naučićemo i mi šta treba i šta godi našim leskama.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
zeljkozeljkooČlan
Pridružio se: Mar 06, 2009 Poruke: 13
zeljkozeljkoo
Član
Pridružio se: Mar 06, 2009
Poruke: 13
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
nenadbZaslužni član
Pridružio se: Jun 12, 2008 Poruke: 572
nenadb
Zaslužni član
Pridružio se: Jun 12, 2008
Poruke: 572
|
Poslato: Pon Mar 09, 2009 4:03 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
Drago mi je ako sam pomogao a koliko vidim ovo je prvi pravi clanak o zastiti leske i koliko vidim u vecini se poklapa sa onim o cemu sam pricao.
Jedino nije precizirano da moniliju treba suzbijati za vreme cvetanja a i to se slaze sa tvrdnjom da je to jedno od najznacajnih prskanja i zastita.
Ne vidim nigde problem ni opasnost od crvljivosti (strizibuba) jer sam sa jednim prskanjem sa akaricidom (koji u sebi ima i insekticid) i tri ( a ponekad moze i cetiri) prskanja sa insekticidom u razmaku od 2-3 nedelje ,pokrio ceo kritican period i pobio sve grinje, vasi i insekte(pogotovo insekte koji ustvari i izazivaju crvljivost).
Zeljko moj leskar je na 1000m od Save i nisam primetio da mu ista od toga smeta.Koliko ti je star zasad i kako ti je izgledalo lisce kada je u junu opalo?Moj savet ti je da ne eksperimentises previse vec da probas program koji sam okacio jer nisam ga ja osmislio vec ljudi koji zaista znaju o cemu govore i koji su po meni ekstra genijalci.
Moja prskanja su uskladjena tako da mi poslednje prskanje pada krajem maja i pocetkom juna a ti moze jos jednom i u toku juna isprskati sa nekim insekticidom jer cesto u tom periodu mogu stetocine sa obliznjih njiva da predju na lesku.
A evo sa drugog foruma iskustvo ljudi koji su primenjivali program koji sam napisao:
Quote:: |
Program zaštite kojeg je Nenad stavio na prijašnjim postovima je sasvim OK. Radili smo po njemu u prošloj sezoni i nismo imali ni jedan, ama baš ni jedan izbušen lješnjak, a i lišće je bilo zdravo. |
Da ne ispadne hvalisanje jer program sam i ja naucio od drugih ali izgleda da je zaista malo ljudi znalo kako se zaista prska leska.
Pozdrav.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
magdazrČlan
Pridružio se: Jan 10, 2009 Poruke: 45 Lokacija: Humska 1
magdazr
Član
Pridružio se: Jan 10, 2009
Poruke: 45
Lokacija: Humska 1
|
Poslato: Pon Mar 09, 2009 9:05 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
Poruka za S. Draskovica. Nazalost ja literaturu o OREZIVANJU lesnika NEMAM. Da imam svakako bi poslao. I meni bi to trebalo te ovim putem pozivam sve ljude dobre volje da mi je posalju. Unapred zahvalan.
_________________ grobar
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
tubravichZaslužni član
Pridružio se: Feb 15, 2007 Poruke: 484 Lokacija: Valjevo
tubravich
Zaslužni član
Pridružio se: Feb 15, 2007
Poruke: 484
Lokacija: Valjevo
|
Poslato: Pon Mar 09, 2009 11:37 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
magdazr citat: |
Poruka za S. Draskovica. Nazalost ja literaturu o OREZIVANJU lesnika NEMAM. Da imam svakako bi poslao. I meni bi to trebalo te ovim putem pozivam sve ljude dobre volje da mi je posalju. Unapred zahvalan. |
Potraži malo po forumima koji se bave leskom a do tad ti možda i ovo pomogne.
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
114.46 KB |
Pregleda: |
443 puta |
|
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
39.34 KB |
Pregleda: |
200 puta |
|
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
116.85 KB |
Pregleda: |
151 puta |
|
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
zeljkozeljkooČlan
Pridružio se: Mar 06, 2009 Poruke: 13
zeljkozeljkoo
Član
Pridružio se: Mar 06, 2009
Poruke: 13
|
Poslato: Uto Mar 10, 2009 9:30 am Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
Zasad je star tri godine,posađen 2006. Ali je bilo muke u toku suše 2007, zatim napadi bolesti,loše sadnice,korov i još mnogo toga (po savetima zasadi lesku i zaboravi za nju i posle četiri godine broji pare . Prošle godine je lepo stabilizovan. Nađubren, uveden sistem kap po kap, očišćen od korova i dopunjene sadnice. Samo mi se desio navedeni propust kod prskanja. Mada ni on nije strašan.
Ove godine prskan crvenim uljem, kad je procvao prskan CHORUSOM protiv monilije, ovih dana ću ponoviti ponoviti prskanje protiv monilije. Stavljeno 200 grama uree oko sadnica i plitko zatrpano. Po člancima vidim da joj treba mesec dana da se aktivira, taman za početak vegetacije. Onda nastavljam sa prskanjem po tvom planu pošto vidim da je leskar pored reke i da su slični uslovi. Hvala na smernicma.
A bolest je započela kovrdžanjem listova od kraja ka sredini, sušenju i kasnije opadanjem lista u sred vegetacije. Nisam slikao.
Evo jedan citat o urei i anu: 50 % azota u An-u nalazi se u nitratnom obliku, koji se lako spušta u zonu korenovog sistema pod uticajem padavina i odmah je pristupačan korenovom sistemu! Druga polovina azota u AN-u nalazi se u amonijskom obliku i sporije se spušta pod uticajem padavina dublje u zemljište, jer se naročito u zemljištima bogatijim humusom, veže na koloide humusa, kao i u međulamelarne prostore sekundarnih minerala gline tj. u tzv. adsorpcijski kompleks zemljišta. (KAN ima iste osobine, jedino što je zbog nosača-kamena pogodniji za kisela zemljišta.) Azot u UREI nalazi se u amidnom obliku koji ima prednost da se pod uticajem padavina, naročito pri nižim temperaturama, lako spušta (kao i nitratni oblik azota iz AN-a) u zonu korenovog sistema. Međutim, kao amidni azot, veoma ga malo ili gotovo nikako biljke ne usvajaju korenovim sistemom! Dakle pristupačnost-pogodnost UREE korenovom je malo odložena, jer ista treba da prođe proces transformacije pod uticajem zemljišnih bakterija u amonijski odnosno nitratni oblik, koje biljke lako usvaja korenovim sistemom. Hoće li to trajati 7, 14 ili više dana ovisi temperaturi zemljišta. Lako spuštena u donje slojeve zemljišta pod uticajem padavina UREA je pogodnija za ishranu biljaka u sušnim uslovima, kada gornji slojevi zemljišta pre zasuše nego donji, a koji su gotovo uvek pod većim uticajem podzemnih voda koje se u sušnim uslovima "penju" tzv. ascedentnim tokovima prema površini zemljišta, te napajaju i istovremeno hrane biljke. Uostalom na ovom portalu je već napomenuto da bez obzira što u gornjim slojevima uvek ima više hraniva, biljke više hraniva uzimaju iz donjih slojeva. ZAKLJUČAK: AN DELUJE BRŽE, A UREA DUŽE! Ne treba biti perfekcionista pa praviti veliku razliku između AN-a i UREE, jer perfekcionisti često ne čine prave stvari! Pri prihrani useva pšenice, naročito što jesenas nije primenjeno đubrivo u zadovoljavajućoj meri, važno je što ranije ga primeniti kako bi ga padavine što pre spustile u zonu korenovog sistema. miroslavb
Da li neko ima iskustva o korišćenju folijarnih đubriva prilikom prskanja insekticidima i fungicidima? Prošle godine sam koristio mikrobiološko đubrivo Slavol preko sistema za navodnjavanje. Lešnici su stvarno lepo napredovali da li od vode ili Slavola nisam siguran.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
HanumanČlan
Pridružio se: Jul 10, 2008 Poruke: 36 Lokacija: Pirot
Hanuman
Član
Pridružio se: Jul 10, 2008
Poruke: 36
Lokacija: Pirot
|
Poslato: Uto Mar 10, 2009 1:47 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
U VEZI SA PRSKANJEM Ukoliko nemate problema bolje ne prskajte da biste sprečili zagađivanje zemlje, biljaka, životinja i ljudi. Postoji nešto što je prirodna otpornost leske na štetočine. Moguće je da i postoje neke štetočine a da i biljka dobro napreduje. (Nekada sam čuo izreku da pravi parazit nikada ne ubija svog domaćina). Smanjen prinos od par procenata ne bi trebalo da je problem. E sad obratite pažnju na ovo. Najveći štetnik (štetočina, prim prev. :-) je čovek. Prošle godine u februaru mesecu komšinica skupila sa svoje bašte suve ostatke iz prethodne godine i umesto da ih stavi u zemlju da naprave đubrivo ona ih pali ko što mnogi rade i to ih pali na ivici mog leskara. Trava se zapalila okolna i prenelo se na lešnik, a da zlo bude veće drugi komšija ostavio suve kukuruzne stabljike pored granice sa mojim zasadom i blizu lešnika. Pa kad je vatra buknula jedva je ugasila. Oko 50 kom. što starijih što mlađih što spaljeno malo što više (pored kukuruznih stabljika). Tek tada sam te godine kod oslabljenih stabala koja su pustila lišće na granama koje nisu skroz spaljene primetio one sive i zelenkasto fluorescentne bube koje jedu lišće a i gusenice. Okolna stabla koja su bila nezapaljena su bila praktično bez buba i gusenica (sigurno ih je i bilo, izvesna količina, ali pored tolike bujnosti lešnika i zdravog lišća i plodova, nema veze, neka bude nešto i za njih). To pokazuje da ako je neko zdrav i otporan ne trebaju mu lekovi. A oslabljeni imunitet uzrokuje bolesti kako kod ljudi tako i kod životinja i biljaka. Klima (vetrovi, vlaga, temperature...) zemljište i prisustvo ostalih životinja koje se hrane štetočinama su bitni (da bi one bile prisutne mislim da je dobro da oko lešnika bude trava a ne jalovi ugar). Ako prskaš insekticidom ubiješ i one druge insekte koji se hrane štetočinama (npr bubamare koje se hrane biljnim vašima itd.) U mom zasadu otkako su počeli pre 4-5 god da rađaju nisam našao ni jedan crvljivi lešnik. Par procenata stabala imaju vaši (pločaste zalepljene na grane i sišu sok, kad umru raspadnu se i pustaju jaja). Takva stabla su slabija. To računam u kolateralnu štetu. Ostalo je sve ok. Nijednom dosad nisam prskao. Možda su se skupili dobri faktori (zasad je na oko 200 m od reke, prisutni su blagi vetrovi, zemljište ima dosta peska u sebi...). Zato, pažljivo sa prskanjem. Ko jednom počne ušao je u vrzino kolo. Uzgred, dobar način da napravite puno sadnica je da zapalite stablo lešnika. Iz korena zapaljenih su u proleće šiknuli izdanci, na desetine i porasli čak i preko metar za samo jednu godinu. Šalim se, naravno, za paljenje kao metodu za razmnožavanje sadnica .
Pa, to su moja iskustva. Možda je u nekim zagađenijim sredinama stvarno potrebno prskanje. U svakom slučaju dobro je skupiti informacije iz različitih izvora a znanje primeniti uvek u skladu sa konkretnim slučajem.
_________________ Od dva zla odaberi manje
Poslednji put izmenio Hanuman dana Pon Maj 11, 2009 2:56 pm, izmenio ukupno 3 puta
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
zeljkozeljkooČlan
Pridružio se: Mar 06, 2009 Poruke: 13
zeljkozeljkoo
Član
Pridružio se: Mar 06, 2009
Poruke: 13
|
Poslato: Uto Mar 10, 2009 2:00 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
Hanuman žao mi je zbog oprljenih sadnica. Komšije znaju da budu pravi volovi. Meni su odnjeli 25 m pletene žice i srndaći su napravili harakiri po voćnjaku. Sledeće godine te sadnice su bile tako orezane da su najbolje napredovale .Poenta, ko ne zna da kroji sadnice pustite srndaće u leskar,oni će to odraditi za vas.
Mislim da kad je leskar mlad treba mu pružiti svu moguću i nemoguću zaštitu.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
mmmmarkoČlan
Pridružio se: Feb 12, 2009 Poruke: 30
mmmmarko
Član
Pridružio se: Feb 12, 2009
Poruke: 30
|
Poslato: Uto Mar 10, 2009 2:12 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
bravo za hanuman
nisam ni posadio lešnike i jesam bez iskustva, ali mi je drago ovo što sam čuo (ne samo zbog štednje prskanja), već i zaista ima smisla... naravno da razumem da su uslovi bukvalno kod svakog zasada različiti, ali me je jako obradovalo gore pročitano, jer bih zaista voleo da maksimalno izbegavam prskanje. gde su ti zasadi??? (nadmorska visina i okolina oko njih, šume ili...) i reci mi koliko često polivaš???
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
HanumanČlan
Pridružio se: Jul 10, 2008 Poruke: 36 Lokacija: Pirot
Hanuman
Član
Pridružio se: Jul 10, 2008
Poruke: 36
Lokacija: Pirot
|
Poslato: Uto Mar 10, 2009 2:30 pm Naslov: Re: Leshnik (Corylus avellana)
|
|
zeljkozeljkoo citat: |
Mislim da kad je leskar mlad treba mu pružiti svu moguću i nemoguću zaštitu. |
Zaista, prve tri, četiri godine potrebna je maksimalna nega. Posle su lešnici praktično neuništivi (pa pogledajte ih u prirodi kako i gde uspevaju). Imam primer jednog koji je greškom bukvalno izoran. Pustio je kasnije izdanke i napravio sjajan žbun.
_________________ Od dva zla odaberi manje
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
|
Forum
› Voće
|
Strana 65 od 112
Idi na stranu: Prethodna 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 88, 89, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100, 101, 102, 103, 104, 105, 106, 107, 108, 109, 110, 111, 112 Sledeća
|
|
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš glasati u ovom forumu Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma
|
Poručite:
|