Najčešće se uzgajaju na okućnicama, kao pojedinačna stabla, i sudeći po tome, više služe za ukras nego u druge svrhe. Međutim, ova voćka je veoma korisna i potrebno ju je malo bolje upoznati u cilju njezina daljnjeg uzgajanja i širenja.
Riječ je o voćki kaki ili japanskoj jabuci. U prevodu s japanskog jezika njeno ime znači hrana bogova ili božanski plod, božansko voće. Rod kaki obuhvaća nekoliko vrsta, od kojih je najvažnija Diospyros kaki, odnosno, kaki ili japanska jabuka.
Domovina kakija je Daleki istok- Japan i Kina, gdje se i danas najviše kultivira. Međutim, uzgoj ove kulture bio je poznat u drugoj polovici XIX. stoljeća u Italiji (Campagna i okolica Napulja), Južnoj Švicarskoj, a potkraj XIX. stoljeća raširen je u Istri i Slovenskom primorju. Slovenci su se bavili i proizvodnjom sadnog materijala, poglavito sitnoplodnih sorata, dok su se krupnoplodne sorte uvozile mahom iz Italije. Postupno je obogaćivan sortiment, te se zadnjih godina spominje više od dvadeset visokovrijednih sorata ove kulture.
Kaki se razmnožava sjemenom i cijepljenjem na procjep ili zelenim reznicama u proljeće. Najbolju podlogu predstavlja sijanac. Plodovi teže od 200-400 grama, a po obliku mogu biti okrugli, cilindrični, konični ili plosnati (u ovisnosti od sorte). Biološke osobine i mogućnost upotrebe plodova u svježem stanju utječu na podjelu sorata u dvije skupine:
• konstantne, čiji plodovi nakon oplođivanja ne mijenjaju boju mesa i čija trpkost ne iščezava ni nakon punog sazrijevanja na stablu. Ove sorte u skladištu izdrže nekoliko tjedana do pune zrelosti.
• varirajuće sorte, za koje je karakteristično da im se meso nakon oplođivanja oboji tamnomrkom bojom, i dok su još u zelenom stanju gube trpkost.
Prema vremenu dozrijevanja sorte dijelimo na rane, srednje rane i kasne, a zrioba se proteže od rujna do sredine mjeseca prosinca. Plodove treba ostavljati što duže na stablu, a ni mrazevi im ne smetaju.
Kaki je interesantan u gospodarskom pogledu zbog cijene svojih plodova, koja je i u našim uvjetima dosta visoka. To je vjerojatno više rezultat ograničene ponude nego vrijednosti plodova. Inače, kaki je visokoprinosna voćka, kako po stablu tako i po jedinici površine. Jedno stablo kakija daje prosječno od 50-200, pa i više kilograma plodova, a po dunumu se može ostvariti prinos od 1,5 do 5 tona, ovisno od sorte, plodnosti tla, načina uzgoja i sl.
Zašto je kaki
“hrana bogova”?
Svoje božansko ime kaki s pravom zaslužuje iz razloga što njegovi plodovi imaju visoku hranidbenu vrijednost, a veoma su cijenjeni zbog svoje ljekovitosti i dijetetičnosti.
U ishrani plodovi se uglavnom koriste u svježem stanju. U pogledu sadržaja šećera kaki dolazi ispred jabuke, kruške, breskve, šljive i marelice. Zreli plodovi u svježem stanju sadržavaju 17 do 25 % šećera, glukoze i fruktoze. Saharoza je prisutna u vrlo malim količinama, zbog čega se kaki smatra dijetetskim voćem. Kiselost je niska- 0,1 do 0,2 %. Zreli plodovi obiluju većim brojem vitamina: C, P, B, kao i karotinom (provitamin A). Sadržava organski vezano željezo i taninske tvari (0,25-0,4 %) koje zriobom iščezavaju. Od značenja je i organski vezani jod. Kemijski sastav plodova u znatnom stupnju ovisi od sorte, rokova sazrijevanja i uzrasta biljke.
U medicini kaki se preporučuje za slabokrvne osobe, oboljele od čira, kod oboljenja želuca, srca i niza drugih bolesti. Sok iz ploda pomaže u liječenju skorbuta (nedostatak vitamina), a upotrebom svježih plodova kakija iskorijenjena je endemska gušavost u nekim dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza zahvaljujući sadržaju šećera i joda u organskom obliku.
U farmaciji kaki se koristi u nizu složenih lijekova koji se upotrebljavaju kao sredstva za zarastanje rana, u liječenju opekotina od sunčevog zračenja, te zbog bogatstva u željezu i kao željezni preparati.
Kod korištenja u svježem stanju važno je naglasiti da postoje sorte koje se mogu jesti neposredno nakon berbe, ali je za većinu sorata karakteristično da su plodovi u početku trpki. Međutim, nakon punog dozrijevanja ili izmrzavanja na stablu trpkost iščezava, a plod postaje mek i prijatan za jelo. Neki konzumenti ističu njegovu neobičnu aromu, ali se dužim korištenjem stječe navika i želja za ovom voćkom.
Plodovi kakija mogu se i sušiti, na tradicionalan način na suncu ili industrijski, što mnoge zemlje i čine. Upotreba je kao i svježih plodova, naročito u konditorskoj industriji. Relativno malo obolijeva od bolesti, a mali je i broj štetnika koji ga napadaju, pa i s te strane kaki predstavlja zahvalnu voćku

Bravo za temu! Kao da su mi misli procitane, vec dva dana jedem Kaki na kilograme!
Dodajem samo podatak da je drvo Kakija jako cesto u Istri. Prizor Kakija bez lisca a prepunog plodova u jesen je, u neku ruku, zastitni znak tog kraja!
Za naziv Jaanska jabuka sam, priznajem, tek prosler godine cula prvi put i to kada sam nasla primerak bonsai Kakija! Jedini naziv koji se u Istri koristi je "Pomi Kaki"!
Pomi-rec preuzeta iz italijanskog jezika koja oznacava plodove jabucastog oblika. Cesto se dodaje kao prefiks pravim nazivima plodova odnosno biljaka na kojima rastu! npr. naziv za paradajz je Pomidori (pomi + d'oro = jabuka od zlata, pomegranate (prepun plodova) = nar ili sipak...itd.

Na žalost ove godine kaki nije rodio u mom dvorišti, malo se prehladio zimus, ali se dobro oporavio za sledeću godinu. Prethodne tri godine mi je rađao preko 50kg po stablu(imam dva stabla). Na TV sam čuo da mu je u BGD cena u C Marketu 1000 dinara za kg (za kolege iz HR 90 kuna).Da li je istina?

draganp citat:

Na žalost ove godine kaki nije rodio u mom dvorišti, malo se prehladio zimus, ali se dobro oporavio za sledeću godinu. Prethodne tri godine mi je rađao preko 50kg po stablu(imam dva stabla). Na TV sam čuo da mu je u BGD cena u C Marketu 1000 dinara za kg (za kolege iz HR 90 kuna).Da li je istina?

Cena kilograma plodova??? Neeeee! Cena je, kako gde, ali izmedju 90 i 110 dinara po kilogramu! Dakle, jeftinije od vecine voca koje uspeva ovde!!!
Maxi ima pakovanja od 4 ploda (bas dobro zrela, nema cekanjka da prodje onaj trpki ukus) za 60-70 din a mislim da je tezinski skoro kilogram!

Malo off topic, ali kad smo kod cena u Maxi-ju, makar ovde, u Nišu, ananas 89,90 din (malo preko 1 EUR) za kg!

Definitivno pogrešna informacija...izvinjavam se C Marketu. Kod mene Rodići drže 100%tržišta, kod njih nema kakija, pa nisam mogao realno da procenim!

Dragane pojma nisam imala da i kaki može u našim uslovima,svake godine kada sam na moru sita se najedem,ponesem i kući pa dok odstoji prilično dugo se sladim.

Kako se ta jabuka sadi?
Mogla bi da probam posaditi,ide li kalemljena voćka ili na drugi način,gde se nabavljaju sadnice.

Šta bi ispalo kada se posadi semenka?

dzeljka citat:

Dragane pojma nisam imala da i kaki može u našim uslovima,svake godine kada sam na moru sita se najedem,ponesem i kući pa dok odstoji prilično dugo se sladim. Kako se ta jabuka sadi? Mogla bi da probam posaditi,ide li kalemljena voćka ili na drugi način,gde se nabavljaju sadnice. Šta bi ispalo kada se posadi semenka?

Sadnice ne znam gde je ovde moguce nabaviti a sto se semenki tice znam da se ponekad i tako pokusava dobiti Kaki e sada, sto se uspesnosti tice, to i nije toliko upitno, on hoce da nikne ali je pitanje da li ce se dobiti autenticna biljka!
A drugi problem sa semenkama je to sto kaki jako retko uopste ima semenku u plodu (nama je, dok smo bili klinci, to bilo kao lutrija! ) a pogotovo je problem s plodovima koji se nabavljaju ovde! Jer kaki moze dozrevati na grani ali ga je moguce i ranije ubrati jer ne truli lako a postepeno gubi trpki ukus! I upravo se to i radi, beru se ranije da bi podneli transport i dozreli na vreme za prodaju tako da im u vreme berbe uglavnom kospa jos i nije dovoljno dozrela! Ja sam neki dan prvi put nasla veliku kospu u Kakiju kupljenom ovde! Velicina bi joj morala biti otprilike kao velicina kospe sitnije sljive!
Inace se kaleme! Na netu postoji popis vocki koje su pogodne podloge ali mislim da se ni jedna od njih ne ugaja kod nas u primorju! Trebalo bi se raspitati na sta ih kaleme ovde!

U botaničkim vrtovima imaš ukrasnu vrstu Diospyrus lotus koja rodi s
mnoštvom plodova veličine masline i ima dosta sjemenki, na njega se nacijepi na pup kaki.





Pozdrav.

Može, takođe, da se kalemi i na Diospyros virginiana (Virdžinijski dragun, Persimon, prema Č. Šiliću). Čini mi se da se kod rasadničara iz okiline Niša sreće upravo ta vrsta, dok se u primorju koristi više D.lotus.. Ako se dobro sećam, cena sadnica kakija je na niškoj pijaci ovog proleća bila oko 10 EUR.

JOOOOJ BLJAK

danas sam kupila u Tempu , jednu da probam , i toliko skuplja usta.....katastrofs]

Nije imala ni jedno seme

[quote="beli"]JOOOOJ BLJAK

danas sam kupila u Tempu , jednu da probam , i toliko skuplja usta.....katastrofs
Nije imala ni jedno seme

Pa nije bio zreo! Treba sačekati da postanbe potpuno potpuno mekan!
Eto, kad se već vratismo na temu kakija, ona, jedna jedina semenka koju sam uspela naći cele od početka jeseni, već sedam dana lepo pušta koren! Kad nikne, slikaću!

Znaci, ja sam nasla detelinu sa 4 lista... nasla sam semenku!
Doduse, dosta vec dugo stoji...bez vode i zemlje... ne znam da li ce se primiti...
Molila bih korisnika koji ima sadnicu da mi kaze da li se s kaki-stabla moze uzeti "pelcer" i hoce li izrasti stablo... odnosno na kakvom tlu i uslovima raste?...
Hvala unapred.
Bye!

TanjaBG citat:

Znaci, ja sam nasla detelinu sa 4 lista... nasla sam semenku! Doduse, dosta vec dugo stoji...bez vode i zemlje... ne znam da li ce se primiti... Molila bih korisnika koji ima sadnicu da mi kaze da li se s kaki-stabla moze uzeti "pelcer" i hoce li izrasti stablo... odnosno na kakvom tlu i uslovima raste?... Hvala unapred. Bye!

TanjaBG, vegetativno razmnožavanje kakija (dakle, omlađivanje dela odraslke biljke) sesvodi na "krupne" pelcere! Osim kalemljenja, moguće je, eventualno pokušati omladiti neku manju grančicu (uz dobru pomoć hormona) ali to se ne praktikuje i vrlo je rizično! Realno, nema ni puno smisla jer se, i kada bise omladila biljka iz neke manje reznice, mora jako puno čekati da ona dospe u fazu u kojoj daje plod!
Dakle, rešenje br.1 je kalemljenje!
A rešenje br.2 margotiranje grane odrasle biljke!

Za koliko ti je proklijala sjemenka