Zdravo svima.
Evo slika nasih kazana

Super su,vidio sam i na forumu o vinu.

Cela ideja je da se sa prvencem i patokom odbace neukusni i skodljivi (i otrovni)sastojci. Ne razumem sta se dobija ako se to vraca u proces. Jedino sto vidim to je povecanje koncentracije stetnih sastojaka.

molim za jedan savet.koliko se isplati i vredi postepeno dodavati voce u kominu(onako kako sazreva )i dali to uopste valja.ranije su bile price da dok dodajes voce komina radi ali ne gubi a sada sam cuo obrnuto pa molim za savet

Naj bolje je odjednom napuniti posudu sa kominom,ako prikupljas i dodajes nece ti sve stici fermentirati u isto vrjeme.Naj prve koje si stavio mogu prevreti i vec se stvoriti u sirce,dok zadnje nece ni prevreti.Nadam se da ti je sad jasnije.

Evo zavrsih i ja svoju prvu jabukovacu. U 9 kotlova ispekao sam oko 250 l rakije 24 stepena, a kasnijim prepecanjem 3 kotla 110 l jacine 50 stepeni. Danas planiram ponovo da je izmjerim, razrijedim sa destilovanom vodom i tocim u staklene posude od po 25 l i naravno da nadjem nekoliko ljudi koji "osjete aromu" da mi kazu na sto to lici. Meni se licno svidja i svi koji su probali kazu da nije losa. Od svakog kotla bacao sam prvu litru i litru koja se talozila u staklenu posudu tokom pecenja.
Za pecenje sam koristio rostfrajni kazan od 110 l. Zao mi je sto ne mogu ovde da ostavim uzorak pa da cujem misljenje.

australac sad mi je malo jasnije samo u pitanju je rod smokve i on ne stize odjednom vec bukvalno svakodnevno zazreva i svaki dan dodajem po 2-3 kile

jedno pitanje za cikamiso.od koje jabuke ste pekli rakiju. ja sam danas kupio 200 kg jabuke ajdarei interesuje me nakon sto ste samleli dali se dodaje vode i secera i kada i koliko.

Iskreno receno nisam siguran o kojim sortama se radi. Imam desetak stabala jabuka i nisu sve iste. Stablo i plodovi nisu tretirani hemijskim sredstvima i potpuno su prirodni. Ja sam negdje procitao da se dodaje do 20 posto vode i do 10 posto secera. Na mojih 9 kotlova ja sam odmah u startu, razmucen u vodi, stavio 50 kg secera. Tada nisam imao siromjer po Babou (mostomjer) na osnovu koga se odredjuje koliki je procenat secera u komu i da li ga i koliko treba dodavati. Ni dan danas nisam pronasao taj podatak.
E da, nakon danasnjeg posta u rakiju sam dodao 5 l destilovane vode i "jacinu" spustio na 46 stepeni. Neki me zbog toga kritikuju, ali meni je sad mnogo pitkija.

goranzr citat:

australac sad mi je malo jasnije samo u pitanju je rod smokve i on ne stize odjednom vec bukvalno svakodnevno zazreva i svaki dan dodajem po 2-3 kile

VOĆNE RAKIJE VOĆNE RAKIJE
Smokva je voće koje se na tržištu
nudi u svježem i u osušenom stanju.
U osušenom stanju sadržava znatno
više šećera. Za preradu u rakiju prikladnija
je u osušenom stanju. Za plodove
smokve karakteristično je da brzo
prijeđu vrijeme od početka zrenja do
prezrelosti (oko 2-3 dana). U prezrelim
plodovima dolazi do razmekšavanja,
isparavanja vode te tako do povećanja
koncentracije šećera. Već ubrani,
nezreli plodovi ne mogu stajanjem sazrijeti.
Sadržaj šećera ovisi o sorti i stupnju
dozrelosti. Plodovi smokve sadrže
još razna eterična ulja i druge smolaste
tvari koje rakiji daju svojstven miris
i okus. U današnje doba rijetko se
nađe čista rakija smokovača, već ju
proizvođači mješaju s raznim drugim
destilatima.
Tehnologija prerade smokve u
rakiju uključuje ove operacije:
1. berba, priprema i sušenje plo
dova
2. usitnjavanje i gnječenje plodova
3. alkoholno vrenje komine
4. destilacija prevrelog masulja
(komine)
5. odležavanje, dozrijevanje i zavr
šna izrada rakije.
Berba, priprema i sušenje
plodova
Plodove smokve treba brati gotovo
svaki dan kako plodovi zriju postupno,
osobito plodove ranih sorata koji
se koriste kao svježi. Svaki prezreli
plod ranih ljetnih sorata predstavlja
98
gubitak jer se ne može koristiti za sušenje.
Plodovi za sušenje (u pravilu
Ijetno-jesenski plodovi) beru se sa peteljkom
jer se bez peteljke lako kvare.
Bitno je da se ne prave oštećenja pokožice,
tj. da ne dođe do pucanja plodova.
Već pri malom oštećenju ploda
počinje alkoholno vrenje, a uz alkoholno
vrenje dolazi i do octenokiselog
vrenja. Takve smokvine plodove napadaju
razne plijesni, plodovi se kvare i
postaju neupotrebljivi. Ubrani plodovi
se slažu u košare ili sanduke s pokretnim
dnom i to tako da se slaže najviše
tri reda jedan na drugi tako da nebi
došlo do gnječenja plodova. Za prirodno
sušenje na suncu u pravilu su prikladne
one sorte koje imaju tanku pokožicu.
Sušenje se može obavljati i u
posebnim sušarama.
Usitnjavanje i gnječenje
plodova
Suhi plodovi smokve usitnjavaju
se i gnječe u mlinovima. Usitnjavanje
i gnječenje može se obavljati i ručno,
ali je takav posao vrlo mukotrpan. Tako
usitnjeni i izgnječeni plodovi stavljaju
se u vrionik.
Alkoholno vrenje komine
Treba znati da visoke koncentracije
šećera u komini sprječavaju razvoj
i rast kvasaca. Zbog toga je potrebno
koncentraciju šećera smanjiti na količinu
od oko 10-17 % šećera. Zato se
nakon stavljanja usitnjenih i izgnječenih
plodova u vrionik dodaje na 100
RAKIJE. WHISKY l LIKERI
kg suhih smokava oko 300-350 litara
tople vode, temperature oko 50 °C.
Takvu otopinu ostavi se stajati oko 1
I dan da plodovi smokve nabubre. Tako
pripremljenoj komini od smokava,
ohlađenoj na temperaturu od oko 22
°C, dodaje se odgovarajuća prethodno
pripravljena i razmnožena količina
selekcionirane kulture kvasca. Budući
da je komina od smokava siromašna
f mineralnim tvarima i osobito vitaminom
B1, potrebno joj je dodati i odgo-
I varajuću hranu za kvasac. Ukoliko ne
bismo dodali hranu za kvasac koja sa-
Idrži mineralne tvari i vitamine, moglo
bi doći do zastoja u procesu vrenja i
u krajnjem slučaju do prestanka vrenja
(pri dodavanju hrane za kvasac
' valja se pridržavati upute proizvođača).
Vrenje komine treba provoditi postupno,
pri temperaturi od 22 do 24
°C. Nije potrebno namještanje kiselosti
komine tj. pH-vrijednosti dodavanjem
kiselinskog pripravka.
Završetak vrenja ustanovljuje se
na isti način kako je opisano kod alkoholnog
vrenja soka ili masulja šljive.
Alkoholno vrenje je potpuno završeno
j kada filtrat prevrele komine pokazuje
vrijednost od 7 do 12°0e (mjereno vagom
po Ochsleu).
RfiKIJE. WHISKY I LIKERI
Destilacija prevrelog masulja
(komine)
Destilacija prevrelog masulja (komine)
obavlja se na način kako je to
opisano u poglavlju PEČENJE (DESTILACIJA)
RAKIJA, točke 6., 7., 8. ili 9.
(ovisno o vrsti uređaja za pečenje s
kojim se raspolaže).
Preporučuje se destilaciju provoditi
odmah po završetku vrenja komine
jer bi inače moglo doći do gubitka poželjnih
aroma. Za dobru kvalitetu destilata
potrebito je obaviti dvokratnu
destilaciju.
Prosječno se od 100 kg suhih
smokava može očekivati oko 56 litara
45 % rakije.
Odležavanje, dozrijevanje i
završna izrada rakije
Nakon dozrijevanja destilata od
najmanje šest tjedana, potrebno je
destilat razrijediti vodom na jačinu od
oko 45 vol % alkohola. Ne preporučuje
se ohlađivanje rakije na temperaturu
ispod 5 °C ili držanje u hladnjaku
jer na nižim temperaturama dolazi do
izdvajanja eteričnih ulja, a s njima i pojedinih aroma (Evo mozda ce ti ovo pomoci GOOD LUCK)

Ne znam da li je istina,ali sam cuo od stariji ljudi da su ondasnji ljekari govorili ko pije rakiju od smokava ne treba dolaziti doktoru,pa sada....

australac citat:

Odležavanje, dozrijevanje i završna izrada rakije Nakon dozrijevanja destilata od najmanje šest tjedana, potrebno je destilat razrijediti vodom na jačinu od oko 45 vol % alkohola.

Mislim da neophodno da rakija dozri pa se tek onda razblazi. Tek tada se "rekonstruise" aroma sorte. Ovako kazu strucnjaci a i neki proizvodjaci sa kojima sam razgovarao.
Meni licno vise se svidja jabukovaca koja dozri u buretu, razblazi se na zeljenu koncentraciju i tek onda ide u staklo.

Imam neka neslaganja u vezi trajanja pecenja rakije.Mozete li da napisete
koliko vremena prodje od pocetka lozenja kazana do kraja s tim da prekinete na nekih 10%.I da nije prvi kazan(hladan).

Ja imam mali kazancic 25L,uzme mi 50 minuta da rakija potece.Posti se destilacija mora obavljati na laganoj vatri uzmr mi od 3 do 6 sati da sve isteram do nule.Nekad mi uzme i vise vremena,sve zavisi sta radim.