evo fotografije od prije 3 godine Phoenix palme u Sarajevu ispred cafe-slasticarne "palma".
Nažalost, nakon tri godine na otvorenom i minimalne zaštite tokom zima, ova palma je uginula...
Pored/ispod nje je palma T. fortunei koja je danas visoka oko 2,5 m...

Ako postoji i jedna vrsta visokih Phoenix-a koja može izdržati kontinetalne uslove na duže vreme, to je sigurno P.theophrastii - Kritska urma (-13C). Postoji i jedna forma ove vrste iz jugozapadne Turske, Golkoy Budrun, koja može da izdrži i nešto niže temperature.

Na fotografiji se vidi tzv. "pencil shape"- deblo je znatno uže pri vrhu nego donji dijelovi....to je stoga što se palma borila za opstanak duži niz godina- većinu energije je trošila na stvaranje novih zaliha aminokiselina i šećera koje potroši tokom duge zime, pa tek onda na formranje nove biljne mase.
Za potpuni oporavak ovoj palmi bi bilo potrebno preko 4500 GDD, što je za većinu gradova Balkana gotovo nedostižno...
zZnaći, bez obzira što Phoenix theophrastrii može istrpiti relativno niske minuse, ipak je potreban intezivan vid zaštite tokom zimskih mjeseci da bi se ona održala na duže staze...
Eto.
...i tako...

Što znače ti GDD i kako se računaju za pojedina mjesta? Da li je to neki prosječan broj sunčanih sati, jakost sunčevog zračenja ili nešto treće? Kad se već ovdje spominju Phoenixi ja sam nedavno čuo za Phoenix atlantica i Phoenix zeylonica pa ako netko ima kakvu informaciju o njima molim da napiše. Tvrdnja o zaštiti je točna. Iako je ova palma otporna na niske temperature ipak propada ako se temperature duži niz godina spuštaju gotovo do granica njezine izdržljivosti. Trahycarpusi su se već na prirodnom staništu naučili na blažu hladnoću te ih je stoga lakše održati u kontinentskoj klimi. Phoenix theophrastii je zapravo biljka za jadransku obalu te toplije djelove Makedonije i Hercegovine, a ne za unutrašnjost Bosne gdje se snijeg zna zadržati i više od mjesec dana.

Upravu si za ovaj Phoenix... uon i nije bas za Sa klimu, ali vlasnik prestizne caffe slasticarne je htio da se izdvaja od ostalih , pa nije prvotno posadio Trachy (kojih u Sa ima mnogo, i sve vise, na otvorenom). Nakon par godina je ipak zasadio Trachy-je i sad ih ima citava suma u basti slasticarne...
GDD je Growing Degree Days, aracuna se nasljedeci nacin:
najvisa dnevna + najniza dnevna temp(u 24 sata) izrazena u Farenhaitima. Taj se zbir oduzme sa 50. Tako za svaki dan u godini, od 1 aprila do 1 novembra (ili od zadnjeg proljetnog mraza do prvog jesenjeg). Ukupan zbir je godišnji GDD, i tako godinama kako bis edobio visegodisnji prosjek. Nadam se da sam bio koncizan

Mene zanima kako je vlasnik te slastičarne nabavio Phoenix theophrastii, da li je kupio mladu palmicu ili sjeme? Inaće je ova palma vrlo rjetka na ovim prostorima te ne znam nikoga tko je ima. Čak je nemaju ni u botaničkim vrtovima i arboretumima na jadranskoj obali. Ova palma je pomalo neobičnog izgleda te bi je bilo zanimljivo imati posađenu u primorju.

palmofan citat:

Mene zanima kako je vlasnik te slastičarne nabavio Phoenix theophrastii, da li je kupio mladu palmicu ili sjeme? Inaće je ova palma vrlo rjetka na ovim prostorima te ne znam nikoga tko je ima. Čak je nemaju ni u botaničkim vrtovima i arboretumima na jadranskoj obali. Ova palma je pomalo neobičnog izgleda te bi je bilo zanimljivo imati posađenu u primorju.

Odes na letovanje na Krit i doneses seme.

Ma ne mora samo na Krit (a ako ipak ko ide tamo, najbolja lokacija je plaža Vai odakle su i potekle, na severoistočnoj strani ostrva), ima ih i na severu Grčke, a ima ih i po Turskoj (najotpornija forma, Golkoy-Burdun). A najbolja veza iz Hrvatske za Grčku je trajekt linija Dubrovnik-Bar-Krf. Jeste da to malo potraje, ali je barem zanimljiv put, a na Krfu se može naći mnooogo toga. Ipak je to najzelenije grčko ostrvo.

Bonanca citat:

Ma ne mora samo na Krit (a ako ipak ko ide tamo, najbolja lokacija je plaža Vai odakle su i potekle, na severoistočnoj strani ostrva),

Da, zaista impresivna plaža. Tada nisam znao da se radi o theophrastiju, ali zaista djeluje impresivno onako puno palmi 20-ak metara od plaže. Čak smo se pentrali po nekoj litici ili usjeku uz neku rijeku uz koju su rasli na desetke theporastija. E da sam tada uzeo sjeme

Na suptropijinim stranicama piše da su ovu palmu na Kretu donesli arapski gusari koji su se iskrcali na plažu Vai te su za njima ostale sjemenke datulja koje su jeli. Budući da se iz ovog vidi da ova palma ima jestive plodove mene zanima kakva je kvaliteta ovih plodova jer bi očito plodovi ove vrste bolje dozrijevali u Dalmaciji nego plodovi Phoenix dactylifere. Budući da na moru već imam posađene mlade datulje morat ću pričekati dok ne počnu davati plodove da vidim kakvu je kvalitetu plodova moguće postići. Na internetu sam pronašao podatak da se P. dactylifere u Kaliforniji zaštićuju od kiše tuljcima koji djeluju poput kišobrana i spriječavaju kišu da moči plodove i time ometa njihov razvoj. Ova metoda bi vjerojatno bila primjenjiva i na datuljama u Dalmaciji. Također sam razmišljao, ako P. theophrastii ima plodove relativno loše kvalitete, da bi se kvaliteta plodova moglo znatno povećati križanjem P. theophrastiija sa P. dactyliferom. S ovim križanjem ne bi smjelo biti problema jer znam da postoji hibrid P. dactylifera x P. canariensis a očito je da je P. theophrastii mnogo srodniji P. dactyliferi nego P. canariensis. Hibrid bi vjerojatno bio mnogo pogodniji za Dalmaciju od čiste P. dactylifere.

Prema Bernskoj konvenciji koju je Sabor potvrdio 13.4.2000. Phoenix theophrastii je uvršten na popis zaštićenih vrsta. Vrste s tog popisa je zabranjeno posjedovati, jedino je dopušteno posjedovanje nekih vrsta divljih biljaka i životinja s tog popisa, naravno u malim količinama i pod strogim nadzorom. Mene zanima da li ovo znači da je posjedovanje Phoenix theophrastiija u Hrvatskoj protuzakonito? Zanimljivo je da Phoenix theophrastii ima u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta jednak status (LR/nt) kao i Washingtonia filifera pa ipak nije nikome palo napamet zabraniti uzgoj filifera.
www.nn.hr/clanci/medju...00/066.htm

Ma, protuzakonito ili ne nitko me neće zaustaviti da jednoga dana posadim theophrastija, kada dođem do njega, naravno. A tko će mi molim te moći razlikovati Phoenixa theophrastiia od recimo canariensisa? Ionako za 90% ljudi postoji samo jedna vrsta palme - palma

Veruda, u pravu si. Za mene postoji palma od datulje, cikas palma i palme s malo drukčijim lišćem.

veruda citat:

A tko će mi molim te moći razlikovati Phoenixa theophrastiia od recimo canariensisa? Ionako za 90% ljudi postoji samo jedna vrsta palme - palma

Potpuno si u pravu, vecina ljudi se razume u palme kao krava u letenje. A zar je nelegalno i naruciti seme iz inostranstva? To mi ne zvuci logicno... Osim toga, Phoenix theophrastiiju i nije prirodno staniste na Jadranu, to bi bilo kao kad bi proglasili da je u Sibiru Cocos nucifera ugrozena vrsta i da je zabranjeno posedovati ga.

kikca citat:

Veruda, u pravu si. Za mene postoji palma od datulje, cikas palma i palme s malo drukčijim lišćem.

A Cycas uopste i nije palma.