
Sadržaj

Korisnički info

Facebook
|
Forums › DRVEĆE I ŽBUNJE › Razmnožavanje › Opcenito o razmnožavanju biljnih kultura
Opcenito o razmnožavanju biljnih kultura
Razmnožavanje drveća, žbunja i ostalih biljaka..
|
|
Autor |
Poruka |
CvjećarkaČlan


Pridružio se: Mar 10, 2007 Poruke: 98 Lokacija: Sarajevo
Cvjećarka
Član
Pridružio se: Mar 10, 2007
Poruke: 98
Lokacija: Sarajevo
|
Poslato: Sub Mar 10, 2007 8:54 pm Naslov: Opcenito o razmnožavanju biljnih kultura
|
|
Dobar dan,nadam se da neće smetati ako otvorim temu pod nazivom sve o razmnožavanju biljaka.
Naime, ovaj sajt pratim vec duze vrijeme, i sve teme imate svaka cast a nemate uopste o razmnozavanju o kojim vrstama i sve podvrtse..nadam se da se moj dugogodisnji trud nece izbrisati ako napisem nes o razmnozavanju,radila sam maturski rad o njemu,pa ako nekom treba jos..neka izvoli, a i poucno je.
Razmnožavanje biljaka vrši se na dva načina:
1. generativnim putem (putem sjemena)
2. vegetativno, koje je, ustvari proizvodnja novih biljaka reznicama.
Dvogodišnje i jednogodišnje biljke se većinom razmnožava generativnim putem, dok se većina perena razmnožava na vegetativni način.
Vegetativno razmnožavanje – podrazumijeva dobivanje novih biljaka putem ožiljavanja njenih pojedinih dijelova. Reznice mogu biti različite dužine, što zavisi od vrste biljke od koje se uzimaju.
Tipovi vegetativnog razmnožavanja:
1. Reznice
2. Kalemljenje
3. Položenice
4. Odvaljenice
5. Margotiranje
6. In vitro metoda razmnožavanja
7. Razmnožavanje podzemnim izdancima
Razmnožavanje reznicama – Reznice mogu biti različite dužine, što zavisi od vrste biljke od koje se uzimaju. Ne bi trebalo da budu mekane. Preporučljivo je da se reznice uzimaju sa pupom ili 2 -3 lista, da bi se moglo pratiti bolje da li se primilo.
Razmnožavanje kalemljenjem - Spajanje podloge i plemke. Kalemljenje služi za razmnožavanje hibrida unutar vrste. U izuzetnim slučajevima dolazi do himera hibrida nastalih iz kalusnih tkiva obje individue sa morfološkim osobinama oba roditelja.
Razmnožavanje položenicama – Ovaj vid razmnožavanja se ne koristi često, jedino u slučaju razmnožavanja puzavica. Za ovaj način karakteristično je da se dijelovi biljaka povijaju u jamice dubine 10 cm i zatrpavaju zemljom do vremena ožiljavanja.
Razmnožavanje margotiranjem – se najčešće koristi kod biljaka koje su u prostoru zauzele velike razmjere, te im je on postao premalen, ili u slučaju kada biljka gubi donje listove.
.In vitro metoda razmnožavanja – podrazumijeva tijesno povezane sadržaje različitih tehnoloških segmenata
1. Razmnožavanje reznicama
Reznice sa kojima se razmnožava mogu biti zelene-sočne, zrele ili poluzrele. Donji rez treba da je ispod članka, jer je na tom mjestu koncentrisana najveća količina hranljivih materija. Ove reznice bi trebale da imaju dva do tri lista na sebi. Međutim, ako se radi o biljkama sa krupnim listovima, skraćujemo ih na polovinu radi transpiracije i poboljšanja ožiljavanja. Ako se prilikom uzimanja reznica formirao cvjetni zametak ili pup, potrebno ga je ukloniti. U slučaju ako se radi o reznicama koje u sebi imaju mliječni sok, rez se posipa ugljenom prašinom da se spriječi isticanje soka. Za ožiljavanje se koristi čisti pijesak ili kombinacija treseta i pijeska, uz prisustvo sredstava za pospješenje ožiljavanja. Pripremljenje reznice se sade u pijesak na dubini od 1 do 1,5 cm i razmaku 2-3 cm jedna od druge. Nakon toga potrebno ih je zaštiti od jakog sunca, od vlažnosti zraka, potrebna joj je određena temperatura što zavisi od vrste biljke.
Reznice nekih vrsta biljaka se ožiljavaju u vodi. Potrebno je da se reznice uzimaju od zdrave biljke i zdravog habitusa.
Tipovi razmnožavanja sa reznicama:
1. Razmnožavanje lisnim reznicama
2. Razmnožavanje korijenovim reznicama
3. Razmnožavanje polijeganjem
4. Razmnožavanjem reznicama od stabla
5. Razmnožavanje zelenim reznicama
6. Razmnožavanje poluzrelim reznicama
7. Razmnožavanje zrelim reznicama
8. Razmnožavanje dijeljenjem bokora
Lisne reznice se mogu uzimati od dijelova lista, cijelog lista i lista sa peteljkom. U slučaju da uzimamo cijeli list sa dijelom peteljke, okrećemo ga na naličje, narežemo nerve, i taj dio postavimo na vlažan pijesak i pričvrstimo kamenčićima. Novo korijenje će se prvo formirati oko lisne peteljke, a zatim na lisnim nervima.
Mnoge zeljaste biljke se mogu razmnožavati na ovaj način. Reznice se mogu zakorijeniti u staklenci s vodom, a kada se stvori dosta korijena posade se u lonac. Mogu se i odmah nakon rezanja zabosti u pjeskovitu zemlju sa dosta treseta. Moraju stajati na punom svjetlu, zaštićene od direktnog sunca. Da bi se postiglo bolje zakorjenjivanje danas se koriste i hormoni za zakorjenjivanje. Plastična vrečica preko lonca sa reznicom stvara efekat staklenika i veoma je korisna. Prije njenog stavljanja reznicu je potrebno navlažiti.
Nožićem ili skalpelom odreži list sa dovoljno dugom peteljkom i stavi ga u čašu sa vodom. Posmatraj! Za približno 14 dana na kraju peteljke razviti će se korijen. Ako su stanice u peteljci žive, nakon određenog vremena početi će se dijeliti i razviti će se rastno područje korijena. U sljedećoj fazi razviti će se vrh stabiljke i pred vama će nastati prava nova mlada biljka.
.1.2. Razmnožavanje korijenovim reznicama
Razmnožavanje korijenovim reznicama se najviše koristi kod perena. Ovaj metod razmnožavanja se obavlja preko ljeta, odnosno odmah poslije cvjetanja.
Da bi se dobile dobre korijenove reznice, matične biljke se pažljivo vade, čiste od zemlje, a zatim se sa najdebljih žila sijeku reznice debljine 2-3 cm. Ovako pripremljene korijenove reznice se sade na odstojanju 2-3 cm i zaliju.
Metod:
1. Ašovom se izvadi busen sa dosta zemlje. Podijeli se - veći ašovom, a manji rukama. Pri dijeljenju busena priličan dio zemlje će otpasti, što biljkama neće naškodti.
2. Zemlju koja preostane na busenu ne treba skidati bez potrebe. Jedino ukoliko je korijen suviše obrastao, suh ili bolestan. U tom slučaju korijen se može prikratiti za jednu trećinu. Poslije dijeljenja biljku presađujemo u svježu zemlju, na novo mjesto, a drugi dio vraćamo na staro, kako ne bi iza njega ostala "rupa".
3. Perene traže stalnu njegu: zalijevanje, prihranjivanje i dijeljenje prebujnih biljaka, međutim, ovaj posao ljubteljima cvjeća može predstavljati pravo zadovoljstvo, pogotovo kada se sagledaju rezultati truda.
1.1.3. Razmnožavanje polijeganjem
Ovaj metod razmnožavanja se ne koristi često, jedino u slučaju razmnožavanja puzavica.
Za ovaj metod razmnožavanja je karakteristično da se dijelovi biljaka povijaju u jamice dubine 10 cm i zatrpavaju zemljom do vremena ožiljavanja.
Puzavice relativno brzo osvoje konstrukcije za uspinjanje, tako da poslije izvijesnog vremena izdanci slobodno padaju. Kako biste svojoj puzavici priuštili dovoljno prostora za uspinjanje, uz prethodnu konstrukciju možete postaviti još jednu dodatnu, dužu i širu. Dobro ih pričvrstite žicom. Kad su u pitanju špaliri, možete ispred ili iza postojećeg postaviti još jedan viši. Oko špalira blizanca će se uvijati novi dugi izdanci. Treće rješenje je uvijanje izdanaka oko novopostavljene konstrukcije za uspinjanje.
1. Puzavicama bujnog rasta konstrukcija brzo postaje mala
2. Iza postojeće postavite novu, višu konstrukciju, oko koje će se uplitati novi izdanci
1.1.4. Razmnožavanje zelenim i poluzrelim reznicama
Zelene reznice se uzimaju od ranog proljeća do sredine ljeta. Prvi vrhu i osnovi su zelene boje. Tako se razmnožavaju neke vrste i sorte niskih grmova.
Bazalne reznice su mladice koje su se formirale pri osnovi biljke i u proljeće se koriste kao zelene reznice.
Poluzrele reznice su zelene pri vrhu, a pri osnovi su djelimično odrvenjele – to su obično reznice s petom. Ovom se metodom razmnožava većina grmova. Uobičajeno doba je od sredine ljeta do rane jeseni.
1.1.5. Razmnožavanje zrelim reznicama
Mogu se koristiti za velik broj grmova. Uzimaju se kasno u jesen. Važno je da izaberemo dobro razvijene izboje ovogodišnjeg rasta.
2. Tehnika kalemljenja
Uspjeh kalemljenja, pored brojnih drugih faktora, u mnogome je ovisan i o primjenjenoj tehnici. U historijatu primjene ovog tehnološkog postupka svaki praktičar je pokušavao pronaći tehniku koja bi najbolje odgovarala postavljenom krajnjem cilju, čime bi se povećao procentualni uspjeh proizvodnje. Sve tehnike kalemljenja dijele se u četiri osnovne grupe:
1.Kalemljenje odvojenom plemkom (kopuliranje),
2.Kalemljenje odvojenim pupom (očenje ili okuliranje),
3.Kalemljenje priljubljivanjem – dodirom (ablaktacija),
4.Kalemljenje sa posrednikom (dvogubo kalemljenje).
Kalemljenje kopuliranjem je jedna od najčešće korištenih tehnika kalemljenja u praktičnom voćarstvu, šumarstvu i hortikulturi. Plemka ili kalem - grančica mora imati na sebi najmanje 2, a najviše 6 pupova. U okviru ove tehnike spajanje plemke i podloge može se izvesti na više načina:
- Obično i englesko spajanje (gdje su podloga i plemka iste debljine),
- Sedlasto i presedlasto spajanje,
- Klinasto spajanje (kozija noga ili trangulacija),
- Spajanje na bok,
- Spajanje na procjep i
- Spajanje na koru.
Tehnika očenja ili okuliranja je vrlo jednostavan metod kalemljenja. U ovisnosti od fiziološkog stanja pupa i veličine transplantanta razlikujemo:
- Okuliranje spavajućim pupom,
- Okuliranjena prsten ili pisak,
- Okuliranje rastućim ili aktivnim pupom,
- Okuliranje na prozor (freneteliranje) i
- Frektovo okuliranje aktivnim pupom.
Tehnika kalemljenja dodirom ili ablaktacija je također vrlo uspješan postupak kalemljenja. Kao tehnika veoma rano je primjenjena, a njen nedostatak je što se može primjenjivati samo na vrste savitljivih stabala.
2.1. Tehnike kalemljenja kopuliranjem
2.1.1. Obično spajanje
Ova tehnika se primjenjuje za veliki broj stablašica u hortikulturi, šumarstvu i voćarstvu. Postupak se može provoditi na otvorenim ili zatvorenim prostorima plastenika, odnosno staklenika. Osnovni preduvjet uspješnosti kalemljenja običnim spajanjem je da debljina podloge i kalem - grančice budu isti. Time se osigurava tačno nalijeganje drvenastog i mehkog dijela tkiva floema (kore). Na taj način dodiruju se i lahko spajaju provodni elementi za vodu i mineralne materije, i elementi floema.
Rez treba da bude kos, a njegova dužina ( 2 - 3 cm) ovisi o debljini kopulanata. Ukoliko je podloga i plemka deblja, rez je duži. Veća dužina reza osigurava i bolje učvršćivanje plemke na podlozi. Na plemki se, prije spajanja, napravi potpuno identičan rez sa čije suprotne strane treba da bude prvi pupoljak. Broj pupoljaka nebi smio biti veći od tri. Nakon toga, rafijom se obavije i dio podloge i plemke iznad i ispod prereza, a u cilju boljeg učvršćivanja kalema. Ne smije se jako stezati rafija iz razloga usporenja protoka asimilata i vode. Mjesto spoja će vrlo brzo pokazati pojavu kolusnih tkiva na mjestu srastanja podloge i plemke. Nakon tridesetak dana, kod kalema koji su se prihvatili za podlogu, treba prerezati rafiju ili najlonsku traku, da se ista nebi zadržala i urasla u kalem. Tehnika običnog spajanja može se izvoditi zrelom kalem - grančicom u proljeće (mart - april) ili sa aktivnim (prorastajućom) zelenom grančicom. Kad se postupak izvodi sa zelenom kalem - grančicom, na istoj treba smanjiti lisnu površinu za pola. Isto tako kod aktivne prorastajuće kalem - grančice spajanje treba provoditi brzo i efikasno, kako ista nebi izgubila turgidnost. Ovo obično spajanje koristi se za kalemljenje oraha i velikog broja stablašica šumskog i hortikulturnog drveća.
2.1.2. Englesko spajanje
Naziva se još kalemljenje na jezičak. To je modificirana tehnika običnog spajanja. Njime se osigurava bolje nalijeganje plemke na podlogu kalema. Specijalnim sječivom, sa duplim pralelnim nožem usijeku se dva nivoa kosog reza. Na kosom duplom rezu se kalemarskim nožem izvadi dio tkiva drugog reza, te na podlozi u sredini ostane jezičak. Advekatan dupli rez pravi se i na plemki, tako da se jezičak plemke uklopi u izrezani prostor podloge. Dužina jezička podloge i plemke mora odgovarati praznim usječnim prerezima, kako bi se podloga i plemka potpuno uklopile. Sve ostale radnje oko pripreme plemke, njenog fiksiranja i spajanja su istovjetne kao kod običnog spajanja.
2.1.3. Sedlasto spajanje
Sedlasto spajanje je tehnika koja se primjenjuje u slučajevima kada je podloga većeg dijametra od plemke. Postupak se sastoji od pravljenja kosog, dugog reza na podlozi i plemci. Kosi rezovi trebaju biti iste dužine na kopulantima. Nakon toga se, kod plemke, na gornjoj ivici reza kalemarskim nožem izvede poprečan rez dubine do 1/3 prečnika plemke. Napravljena dubina reza se isječe drugim kosim rezom do donje ivice kosog reza, tako da plemka može nasjesti na ravan prerez podloge. Širina i dužina kosog reza podloge i kalem - grančice trebaju biti podudarni, kako bi floemski elementi bili povezani. Nakon toga se plemka skraćuje na 3 pupa, fiksira na podlogu i dodirne površine premažu kalemarskim voskom. Učvršćivanje kalema vrši se rafijom ili najlonskom trakom. Ova tehnika se primjenjuje kod stablašica i karakteristična je po sporom radu.
2.1.4. Presedlasto spajanje
Je tehnika koja se izvodi u slučajevima kada je podloga približno iste debljine kao plemka. Tehnika se razlikuje od sedlastog spajanja u rezovima. Prvo se na podlozi nasiječe kratki kosi rez, čija dubina je oko 1/3 debljine stabla. Vrh podloge također, isječe se koso kao i donji dio reza. Zatim se, postavljenjem noža na vrh podloge, isječe drvenasti dio i floem do dubine donjeg reza. Dužina isječka treba biti 3 - 5 cm. Sa plemkom se isto postupi, tako da ista duplo nasijeda na podlogu. Nakon skraćivanja plemka se postavlja na podlogu. Dodirne rubne površine premažu se kalemarskim voskom i fiksiraju rafijom. Ova tehnika se primjenjuje kod stablašica i karakteristična je po sporom radu.
2. 2. Klinasto spajanje (kozija noga ili triangulacija)
U slučajevima kada je podloga mnogo deblja od plemke, primjenjujemo postupak triangulacija. Ova tehnika češće je u primjeni kod lišćarskih, nego kod četinarskih vrsta. Češće se upotrebljava u voćarstvu sa ciljem ranijeg postizanja uroda plodova. Kao tehnika je dosta komplicirana za rad, jer zahtijeva specijalne noževe i sječiva koji mogu da naprave klinast usjek na podlozi. Na plemci se vrlo lahko naprave zasjeci u vidu klina, dužine 3 - 4 cm. Baza plemke završava klinastim špicom sličnim vrhu grafitne olovke. Prvi pup plemke nalazi se najmanje 5 cm iznad gornjeg kraja reza plemke, okrenut pod uglom od 45 stepeni. Podloga se prereže okomito na dužinu stabla, gdje će se izvesti spajanje. Od prereza se, kalemarskim nožem pod uglom od 30 stepeni, naprave dva usjeka koji treba da odgovaraju urađenom klinu na plemki u dužini 3 - 4 cm. Najveća dubina reza je na mjestu prereza podloga, a najplića na bazalnom dijelu klina. Trouglasti isječak podloge treba u potpunosti da odgovara klinu plemke. Gornji trouglasti dio klina plemke treba postaviti (spojiti) najmanje 3 - 5 mm iznad ravni prevršene podloge, što ima za cilj bolje prerastanje podloge i zatvaranje presječene površine. U cilju boljeg srastanja podloge i plemke, ravna površina podloge se dobro izglača, tako da sa nje lakše odlaze padavine i brzo zacjeljuju rane. Plemka za podlogu se pričvršćuje rafijom.
2.2.1. Spajanje na bok
Spajanje na bok je tehnika kalemljenja kod koje se podloga iznad mjesta spajanja ne odsijeca odmah nakon kalemljenja. U provođenju ove tehnike kalemljenja, debljina plemke i podloge treba da bude ista ili približno ista. Uglavnom se ova tehnika primjenjuje za kalemljenje četinarskih i kod zimzelenih lišćarskih vrsta za potrebe sjemenskih plantaža ili parkova. Mjesto spajanja na podlozi se dobro očisti od iglica i grana (pritom se ne smije oštetiti kora podloge). Na datom mjestu se oštrim kalemarskim nožem prvo napravi poprečni rez dubine do 5 mm. Zatim se, iznad mjesta poprečnog reza kalemarskim nožem u visini 3 cm kosim zahvatom prema dolje i u dubini poprečnog reza izreže isječak, koji se uklanja. Nakon toga, na plemci se pri osnovi napravi kosi rez iste dužine, koji je analogan onom na dužini. Ugao zasjeka na plemci treba biti što oštriji. Nakon postavljenja plemke na podlogu, spojne rubne površine podloge i plemke se premažu kalemarskim voskom, a plemka se za stablo podloge pričvrsti rafijom ili najlonskom trakom. Kod kalemljenja četinara ovom tehnikom, na plemci se skinu četine iznad mjesta spajanja u dužini do 2 cm. Isto se to radi sa listovima lišćara. Prvi pup kod plemke lišćara, treba biti sa suprotne strane plemke u odnosu na mjesto spajanja.
Kod kalemljenja ariša i lišćarskih vrsta, odmah nakon kalemljenja podloga se može odrezati iznad spoja kalema.
_________________ Pravi ljubitelji prirode i njezine ljepote rijetko će ostati ravnodušni na ljepotu kojom odiše svaki cvijetak. Tih nekoliko latica i prašnika, priroda vješto oblikuje na bezbroj načina i time nam pruža veliko zadovoljstvo. Najbolje to znaju brojni Ijubitelji cvijeća koji umiju tražiti i promatrati Ijepotu u njihovoj građi, boji ili mirisu. A samo jedan cvijet u vazi ili na prozorskoj dasci može uljepšati vaš životni prostor i dati mu toplinu.
Poslednji izmenio Cvjećarka dana Sub Mar 10, 2007 11:20 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Google Ads |
|
CvjećarkaČlan


Pridružio se: Mar 10, 2007 Poruke: 98 Lokacija: Sarajevo
Cvjećarka
Član
Pridružio se: Mar 10, 2007
Poruke: 98
Lokacija: Sarajevo
|
Poslato: Sub Mar 10, 2007 9:00 pm Naslov: Re: Sve o razmnožavanju
|
|
2.2.2. Kopuliranje u bočni rez
Kada su plemke jako malih promjera (vrlo mlade) primjenjuje se varijanta bočnog kalemljenja nazvana kopuliranje na bočni rez. Laganim kosim zarezom se zasiječe podloga u dužini do 3 cm. Zarezano tkivo kore i ksilema se ne uklanja s podloge, već se samo lagano odvoji. Prema napravljenom zarezu na podlozi se pripremi plemka. Njena ukupna dužina je najmanje 5, a najviše 8 cm. Baza plemke se, sa jedne i druge strane, klisno ušilji, tako da na njoj ostanu samo rubni dijelovi kore, koji trebaju da naliježu na rubove kore napravljenog zareza. Nakon ubacivanja plemke u bočni zarez podloge, kalemarskim voskom se premažu samo rubne kontaktne površine vanjskog dijela zareza. U daljem postupku plemka se pričvršćuje rafijom.
2.2.3. Spajanje u procjep i poluprocjep
Tehnika kalemljenja (spajanja) u procjep ili poluprocjep je jedna od najranije primjenjenih postupaka kalemljenja. Ona se primjenjuje u slučajevima kada je podloga puno deblja od kalem - grančica. Podloga budućeg kalema se ravno prereže na odabranoj visini. Njena površina se dobro izglača. Specijalnim sječivom ili kalemarskim nožem, na prevršenoj podlozi napravi se središnji procjep dubine do 3 cm. Klin se uranja u procjep i odsijeca ravno sa rubom prereza. Postavljanje drvenog klina ima za cilj da spriječi stezanje i gnječenje kalem - grančica. Tek nakon fiksiranja klina, sječivo se vadi iz podloge. Kalem -grančice se pripremaju tako da se klinasto isiječe njihova baza, koja treba da zađe u procjep. Za puni procjep neophodno je pripremiti dvije kalem - grančice.
Strana kalem - grančice koja dolazi na vanjski dio procjepa ima izgled špicastog trougla ili klina. Njen unutrašnji rub ne sadrži koru. Nakon postavljanja plemki sa jedne i druge strane procjepa podloge, dodirne rubne površine spoja se premažu kalemarskim voskom. Nakon toga se najlonskom trakom ili rafijom fiksira kalem. Varijanta kalemljenja u procjep je kalemljenje u poluprocjep. Ova tehnika se primjenjuje u slučajevima kada pravimo procjep na jednom dijelu prerezane podloge.
2.2.4. Spajanje pod koru
Kalemljenje pod koru je varijanta kalemljenja koja se provodi vrlo jednostavno. Može se provoditi sa cijepanjen ili bez cijepanja kore. Osnovni uvjet je početak kretanja sokova floema, koji omekšavaju koru, te je ista lako odvojiva od drvenastog dijela. Postupak kalemljenja pod koru češće se primjenjuje kod listopadnog drveća i žbunja, nego kod crnogorice. Ako se primjenjuje kod četinara, zahvati su slični metodi očenja na slovo T, samo što se umjesto pupoljka ubacuje kalem - grančica. Kod ove grupe postoji još i kalemljenje cijepanjem kore na kaiš i kalemljenje rascijepanjem kore u jednom rezu i sedlom na kalem - grančici. Kod varijante cijepanje kore na kaiš, nakon dekaptacije podloge na odabrano mjesto, sa jedne strane naprave se dva paralelna uzdužna reza u dužini 3 - 5cm. Širina ovisi od debljine kalem -grančice, a kreće se oko 1 - 2 cm. Kod posljednje varijante kalemljenja pod koru pravi se uzdužni rez na kori dužine 3 - 4 cm. Tupom stranom kalemarskog noža kora se odvoji na jednu i drugu stranu čime se oslobodi mjesto za ubacivanje plemke. Nakon postavljanja plemke, kora se vraća i priljubljuje uz plemku, premaže se kalemarskim voskom, a nakon toga fiksira rafijom. Ova tehnika kalemljenja je češće primjenjiva za žbunaste hortikulturne oblike.
2.3.Tehnike očenja (okuliranja, kalemljenje pupoljkom)
Jedna od najčešće korištenih metoda u kalemljenju, posebno za hortikulturne vrste, je tehnika očenja (okuliranja ili kalemljenja pupoljkom). Dobro istrenirani kalemar ovom tehnikom kalemi jedan kalem za jednu minutu, a često broj kalemljenja može biti u jednom satu do 100 ili više. Ovom tehnikom ne štedi se samo vrijeme, već i materijal. Isto tako dobijaju se kalemi ujednačenog visinskog i debljinskog prirasta.
Prema vremenu, može se odvijati spavajućim (uspavanim) pupoljkom ili pupom u razvoju (budnim).
2.3.1. Očenje na spavajući pup
Očenje na spavajući pup jedan od najekonomičnijih postupaka kalemljenja u cilju proizvodnje sadnica. Izvodi se u ljetnom periodu (od jula do polovine augusta), kada je kora lahko odvojiva od drvenastog dijela. Ova tehnika se izvodi na podlozi 3 - 5 cm iznad vrata korijena. U pripremi se sa podloge skinu sve grančice i lišće do 20 cm iznad zemlje. Kora se dobro očisti vlažnom, a zatim čistom suhom krpom. Kalem - grančice sa kojih će se uzimati pupovi (po pravilu su jednogodišnji ljetorasti) su prikupljeni neposredno pred kalemljenje.
Tehnika kalemljenja je sljedeća:
Na podlozi koja je očišćena sa glatke strane zasiječe se poprečan rez na dužini stabla (od 1 cm). Od centra poprečnog reza pravi se okomit rez prema bazi podloge, u dužini od 3 cm. Oba zasjeka kore čine izgled slova T. Kada se pripremi podloga sa zasjekom slova T, skidaju se okca sa kalem - grančice u vidu klinaste tvorevine. Okce sa skinutom korom, u vidu dubokog slova V, uklopi se ispod razdvojene kore na podlozi. Materijalom za spajanje se fiksira pup po dužini vertikalnog reza odozgo prema dolje, sa razmakom krugova oko 2 mm. Nakon 15 - ak dana kontrolise se uspjeh kalemljenja. Ukoliko je pupoljak živ, a procesi zarastanja rane počeli, kalemljenje je uspjelo. Ukoliko se pupoljak osušio, kalemljenje treba ponoviti dok vremenski uvjeti dopuštaju. Ova tehnika kalemljenja se najčešće koristi kod kalemljenja ruža i grmlja. Kod kalemljenja ruža spavajući pup se skida sa odabrane vrste, skupa sa listom ispod pupa. Pri skidanju pupa se ne smije skidati dio ksilema, a i ako se on zareže, treba biti što tanji, da bi se lahko skinuo prije priljubljivanja pupa na podlogu. U slučajevima kada se izvrši kalemljenje sa dijelom ksilema na pupu, srastanje kalema je slabo i kasnije dovodi do lahkog loma kalema. Nakon vezivanja pupa za podlogu list se odsijeca, tako da ostaje lisna peteljka sa pupom. Lisna peteljka je dobar indikator primanja kalema. Naime, nakon 15 dana po kalemljenju, kada se dodirne lisna petlja treba lahko da padne. To je znak da se pup prihvatio za podlogu. U slučajevima kada se lisna peteljka osuši i ne odvaja se na dodir, kalemljenje treba ponoviti na suprotnoj strani podloge. Nakon kontrole prijema pupa na podlogu, kod uspješnog kalemljenja, zbog debljinskog prirašćivanja, rafija ili najlonski konac se mogu urezati na mjestu kalema.
2.3.2. Kalemljenje na budni (tjerajući) pupoljak
Kalemljenje na budni pupoljak je što se tiče tehnike rada istovjetno onom na spavajući pup. Razlika je samo u vremenu odvijanja ovog postupka. Ova tehnika kalemljenja se izvodi u mjesecu maju ili junu. Kako je tada jako izraženo kolanje sokova i hormona, pupoljak se nakon nekih 20 - ak dana počinje razvijati u grančicu ili mladar. Za ovaj tip kalemljenja pupoljci se uzimaju sa zelenih ljetorasta. Odmah nakon kalemljenja podloga se skraćuje kosim prerezom, naspram okalemljenog pupa iznad mjesta vezivanja pupa. Tek poslije primanja i izbijanja lastara, podloga se skraćuje tako da vrh kosog prereza započinje na nivou gornjeg dijela mjesta kalemljenja i pada koso, suprotno od strane kalemljenja. Ovim postupkom se kalemi veliki broj stablašica. Sa budnim pupoljkom bočno, moguće je kalemiti brojne stablašice po metodi Forketa. Ovaj metod se primjenjuje najčešće nakon neuspjelog kalemljenja spavajućim pupom. Izvodi se u vremenu kada se kora teško odvaja od drveta. Pupoljak, sa odgovarajuće vrste, se skida sa tankim dijelom ksilema rezom odozgo prema bazi. Onda se pravi isti plitki izrez na kori. Pupoljak se postavlja na odgovarajući izrez podloge, veže rafijom i zaštićuje kalemarskim voskom. Uspjeh ovog tipa kalemljenja je dosta sličan običnom okuliranju, dok je trajnost kalema nešto manja.
Kod nekih hortikulturnih vrsta, a posebno stablašica, kao varijanta okuliranja pupoljkom koriste se tehnike:
1. Okuliranje na prsten
2. Okuliranje na prozor
2.3.3. Okuliranje na prsten
Zahtjeva vrijeme aktivne vegetacije, kada se kora lahko odvaja od drvenastog dijela. Postupak se može provoditi na otvorenom ili sa posađenim podlogama u saksijama u stakleniku. Ovaj postupak je najčešće primjenjivan kod stablašica. Kalemarskim nožem na stablu kalem - grančice zasiječe se kora 2 cm iznad pupa u punom krugu. Isto se to uradi u punom krugu 2 cm ispod pupa. Laganim pritiskom noža po kori u smjeru odozdo prema gore omekšaju se elementi kore, koja postaje lako odvojiva od drvenastog dijela. Nakon toga se uzdužnim rezom po kori, sa suprotne strane pupa, napravi spoj gornjeg i donjeg kružnog reza. Na mjestu kontakta pupa sa provodnim elmentima ksilema lagano se izvrši presijecanje spoja. Prsten kore se zatim skine sa vrste koju želimo kalemiti. Iste se radnje naprave i na stablu podloge, čiji dijametar treba da odgovara prečniku grane plemke. Skinuti prsten kore sa pupoljkom se stavi na ogoljeli dio stabla podloge. Rubna mjesta se premažu kalemarskim voskom, i prsten fiksira rafijom.
2.3.4. Očenje na prozor
Očenje na prozor je jedna od varijanti kalemljenja pupoljkom. Razlika od prethodnog metoda sastoji se u tome, što se ne isijeca kompletan prsten kore sa pupom, već samo površina 2 x 3 cm, u čijem se centru nalazi pupoljak. Isječena površina kore na podlozi izgleda kao prozor, te je i metod kalemljenja po njemu dobio naziv. Isječenoj dimenziji kore na podlozi prislanja se i spaja ista površina skinute kore sa kalem -grančicom, u čijem se centru nalazi pupoljak. Nakon toga, dodirne površine se premažu kalemarskim voskom, i fiksiraju rafijom.
2.4. Kalemljenje dodirom (priljubljivanje, ablaktacije)
Ovaj metod kalemljenja korišten je među prvim u tehnologiji kalemljenja. Star je više vijekova, a provodi se kod drvenastih vrsta koje teško srastaju i imaju slabo razgranjenu krošnju, te savitljivo stablo i grane. Izvodi se na otvorenom, u cilju dekorativnosti. Može se provoditi i u stakleniku kod mladih sadnica u saksijama. U praksi ovaj metod kalemljenja primjenjuje se u slučajevima kada se žele sačuvati vrlo rijetki, stari i ostećeni genotipovi. To se dešava u alejama gdje vrlo često fizički faktori izazovu jaka oštećenja na stablima i prekinu dotoke fotosintetičkih produkata iz listova u korijen.
Nekada djeca, ili zlonamjerni ljudi, skinu širi pojas kore, u vidu prstena, želeći da izazovu sušenje stabala. U takvim slučajevima primjenjuje se tehnika bajpasa (premošćavanja), tj. kalemljenja na most ili na most sa posađenim podlogama.
2.5. Kalemljenje sa posrednikom (dvogubo kalemljenje)
Tehnika kalemljenja sa posrednikom predstavlja varijantu kalemljenja kada između podloge i plemke postoji genetička, fiziološka ili anatomska inkompatibilnost. Isti postupak se koristi u slučajevima kada se žele postići efekti deblotvorca, odnosno krunotvorca. Najefikasniji primjer ovog tipa kalemljenja vezani su za kalemljenje sa posrednikom u hortikulturi, gdje trebaju da dođu do izražaja na istom kalemu efekti stablašice, koju čine neki deblotvorac, i efekti krunotvorca. Kalemljenje se može postići spavajućim ili prorastajućim pupom ili duplim kalemljenjem kalem - grančice na zrelo.
Kod primjene metoda kalemljenja sa spavajućim pupom postupak se postiže kalemljenjem spavajućim pupoljkom vrste koja se lako prihvata na određenu podlogu. Kada se razvije u izdanak, iduće godine se vrši prekalemljavanje. Na razvijeni izdanak iz pupoljka kalemi se vrsta koja je inkompatibilna sa podlogom, a kompatibilna sa posrednikom. Kada je ovaj postupak spor, te želimo proizvesti kalemove iste godine, kalemljenje je moguće provesti sa prorastajućim pupoljkom. Kalemi se u istoj sezoni, nakon razvoja u izdanak.
U hortikulturi, kalemljenje sa posrednikom se provodi u rano proljeće, istovremeno duplim spajanjem (dvogubo kalemljenje). Naime, prvo se na kalem - grančicu posrednika okalemi kalem - grančica izabrane vrste, koja nije kompatibilna sa podlogom. Dužina posrednika ovisi o cilju kalemljenja, a najmanja je 10 -15 cm. Nakon toga se okalemljeni posrednik spaja sa podlogom u vratu korijena ili najdalje desetak cm iznad vrata korijena podloge. Tako je moguće u istoj godini proizvesti kalemove sa posrednikom.
3. Položenice
Razmnožavanje položenicama najčešće se obavlja u proljeće ili ljeto, ali nije kasno to uraditi ni u septembru.
Metod:
Jednu nižu granu sa matičnog stabla lagano savijte i položite na zemlju, ali tako da je ne prelomite, niti odštetite. Zatim je pričvrstite rakljom ili čvršćom žicom, tako da ne može da se podigne, pa taj dio grane zatrpajte zemljom. To mjesto povremeno zaljevajte i uskoro će grana pustiti svoje žilice. Za 6 - 8 mjeseci razviće se nov korijenov sistem, te tada granu izvadite iz zemlje, odsjecite ožiljen dio i posadite ga kao samostalnu biljku na željeno mjesto.
Položenicama se najlakše razmnožavaju rododendroni, magnolije, vatreni trn, crveni bagrem, ukrasni nar, maline, ribzle, kleke, ali i mnoge druge vrste.
4. Margotiranje
Koristi se kod biljaka koje prebujno rastu, kao npr. juke, fikus ili aralija. To je zapravo podmlađivanje biljke. Odjeljene dijelove treba istovremeno natjerati na zakorjenjivanje i tako dobiti novu biljku.
Metod:
30 - 40cm ispod vrha biljke, i 1cm ispod pazuška lista koji se tu nalazi napravi se oštar rez nožem, dubine 1/3 debljine stabljike. U rez se doda hormon zakorjenjivanja, pažjivo se omota slojem močvarne mahovine koja se navlaži. Zatim se to mjesto omota plastičnom folijom i dobro poveže. Nakon 1 - 2 sedmice folija se pažljivo odveže i mahovina ponovo navlaži, pa opet sve zamota. Nakon 3 - 5 sedmica stvori se dosta korijenja i novi dio se odreže na mjestu zakorjenjivanja, a da se pri tome ne skida mahovina. Onda se zajedno sa korijenom posadi u novi lonac, a na ranu stare biljke stavi se vlažna i mlaka krpa.
5. In vitro metoda razmnožavanja
Rezultati istraživanja u oblasti biljne fiziologije prerasli su i u novu biotehnologiju mikropropagacije biljaka, a primjenom metoda genetičkog inžinjerstva, dobivene su nove transgene biljke određenih svojstava, što predstavlja direktnu vezu fundamentalnih istraživanja i primjene dobivenih podataka. Značajni su koraci učinjeni u gajenju ćelijskih suspenzija (produkcija sekundarnih metabolita) i dobivanju transgenih biljaka, novih, poboljšanih osobina.
Vegetativno razmnožavanje in vitro za proizvodnju sadnica ekonomski značajnih biljaka predstavlja biotehnologiju koja zadovoljava tehnološke i ekonomske kriterije jer omogućava visok kvalitet i daje zdrave, bezvirusne sadnice, povećanu brzinu razmnožavanja, pa time i produktivnost, razmnožavanje biljnih vrsta koje se klasičnim postupcima teško razmnožavaju, ekonomski isplativu biotehnologiju jer nas može osloboditi uvoza sadnog materijala i omogućiti izvoz usaglašavanjem sa međunarodnim standardima
Drugim riječima, poznato je po tome što je slično kloniranju.
Ova biotehnologija je kod nas u potpunosti usvojena. Institut ima iskustvo u projektovanju i opremanju odgovarajućih pogona, kompetentan kadar i predstavlja republički centar u kome su se obučavali mnogi istraživači drugih istraživačkih ili razvojnih centara.
Jedan pravac u biljnoj fiziologiji čine istraživanja različitih jestivih gljiva (ultrastrukturne, biohemijske i molekularnobiološke analize) u cilju poboljšanja kvaliteta postojećih sojeva kao i utvrđivanje uticaja abiotičkih i biotičkih faktora na formiranje plodonosnih tijela
6. Razmnožavanje podzemnim izdancima
Neke biljke daju mnogo podzemnih izdanaka. U tom slučaju, možemo jednostavno razmnožiti takvu biljku tako što izdanke odvojimo od primarne biljke i zasadimo ih u novu saksiju.
Sami izdanci često već imaju formirane korijene i treba ih samo pažljivo iščupati i odvojiti od majke biljke. Mlade izdanke ostaviti bar nedjelju dana da zacijele, a onda ih zasaditi u nove saksije. U slučaju da reznica nema korijen, ostavimo je da se suši sve dok se ne pojave latentni korijeni. Prednost ovakvog razmnožavanja nad prethodnim je da majka biljka ostaje u istom stanju kao što je bila, odnosno bez tragova oštećenja. Sa druge strane, ako izdanke uzmemo sa biljke koja se ne grana na pomenuti način, onda ćemo je proružniti.
Postupak:
Skinemo izdanak od majke biljke nježno ga uvrtujući. U večini slučajeva, oni su već pustili malene korijene.
Ostavimo reznice da se suše bar nedjelju dana.
Na dno saksije stavimo drenažni sloj (pijesak ili crijep), zatim napunimo supstratom (zemljište - (pijesak) - cigla) koji treba da bude samo malo vlažan.
Zasadimo reznicu pazeći da korijen ne bude savijen..
Prvo zalijevanje nakon sadnje ne treba da bude obilno, tek toliko da supstrat bude vlažan. Kasnije zalijevamo tek kad se zemlja dobro isuši.
:-)
_________________ Pravi ljubitelji prirode i njezine ljepote rijetko će ostati ravnodušni na ljepotu kojom odiše svaki cvijetak. Tih nekoliko latica i prašnika, priroda vješto oblikuje na bezbroj načina i time nam pruža veliko zadovoljstvo. Najbolje to znaju brojni Ijubitelji cvijeća koji umiju tražiti i promatrati Ijepotu u njihovoj građi, boji ili mirisu. A samo jedan cvijet u vazi ili na prozorskoj dasci može uljepšati vaš životni prostor i dati mu toplinu.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
AleksandarUrednik


Pridružio se: Feb 09, 2005 Poruke: 903 Lokacija: Obrenovac
Aleksandar
Urednik
Pridružio se: Feb 09, 2005
Poruke: 903
Lokacija: Obrenovac
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
ZmijoborZaslužni član


Pridružio se: Dec 16, 2006 Poruke: 2125 Lokacija: antverpen
Zmijobor
Zaslužni član
Pridružio se: Dec 16, 2006
Poruke: 2125
Lokacija: antverpen
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
BibbyČlan Udruženja


Pridružio se: Feb 13, 2006 Poruke: 608 Lokacija: Novi Sad
Bibby
Član Udruženja
Pridružio se: Feb 13, 2006
Poruke: 608
Lokacija: Novi Sad
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
CvjećarkaČlan


Pridružio se: Mar 10, 2007 Poruke: 98 Lokacija: Sarajevo
Cvjećarka
Član
Pridružio se: Mar 10, 2007
Poruke: 98
Lokacija: Sarajevo
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
gwozdeniNovi član


Pridružio se: Jan 01, 2009 Poruke: 2
gwozdeni
Novi član
Pridružio se: Jan 01, 2009
Poruke: 2
|
Poslato: Čet Jan 01, 2009 5:38 pm Naslov: Vrste razmnozavanja
|
|
zdravo, ako moze neko da mi pomogne da razjasnim neke stvari. Koja je razlika između izdanka i izbojka i kako nastaju? to trazim po nekim knjigama ali nista, ili je sve zakomplikovano. Hvala.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
VojvodaČlan Udruženja


Pridružio se: Dec 21, 2008 Poruke: 9124 Lokacija: Predejane-Motel-Predejane
Vojvoda
Član Udruženja
Pridružio se: Dec 21, 2008
Poruke: 9124
Lokacija: Predejane-Motel-Predejane
|
Poslato: Sre Jan 14, 2009 10:43 pm Naslov: Re: Vrste razmnozavanja
|
|
Veliki pozdrav Gvozdeni . Cuo sam sta te muci pa da ti pomognem. Slusaj me dobro jer je mnogo jednostavno. Izdanak je deo biljke koja izlazi iz korenovog sistema i moze se kasnije odvojiti od maticne biljke i postati nova bioljka. Sto se tice izdanka to je nesto drugo. Izdanci su mladi delovi biljke i nalaze se kao na vrhu ili sa strane same biljke. Mogu se javiti i na samom stablu i rastu kao grana,tj. izdanci su mladi lastari koji kasnije sazrevaju i sastavni deo su svake biljke. Na kraju najprostije da ti kazem. Izbojci su deo biljke iznad zemlje i rastu iz same biljke dok izdanci rastu iz zemlje tj. samog korena . Pozdrav.
_________________ Nenad Vojvoda Sinadinovic
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
gwozdeniNovi član


Pridružio se: Jan 01, 2009 Poruke: 2
gwozdeni
Novi član
Pridružio se: Jan 01, 2009
Poruke: 2
|
Poslato: Pon Apr 13, 2009 9:19 pm Naslov: Re: Vrste razmnozavanja
|
|
hvala kolega Vojvoda jer ste mi objasnili razliku. hvala jos jedan put.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
sonja50Član Udruženja


Pridružio se: Maj 02, 2009 Poruke: 177 Lokacija: Makarska rivijera
sonja50
Član Udruženja
Pridružio se: Maj 02, 2009
Poruke: 177
Lokacija: Makarska rivijera
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
GardenerNovi član


Pridružio se: Maj 03, 2011 Poruke: 9 Lokacija: Beograd
Gardener
Novi član
Pridružio se: Maj 03, 2011
Poruke: 9
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Sub Maj 07, 2011 7:36 pm Naslov: Re: Opcenito o razmnožavanju biljnih kultura
|
|
Лепо,није ово мали труд написати све овако детаљно.
Ако би сте могли да сво писаније мало поткрепите и којом сличицом како то изгледа ,јер има доста љубитеља биљака који су само то а још приде и неуки у калемљењу а радо би се у томе опробали.Можда неки мали ,кратки филмић?
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
MonkConsigliere


Pridružio se: Mar 04, 2007 Poruke: 8580 Lokacija: Subotica
Monk
Consigliere
Pridružio se: Mar 04, 2007
Poruke: 8580
Lokacija: Subotica
|
Poslato: Sub Maj 07, 2011 9:38 pm Naslov: Re: Opcenito o razmnožavanju biljnih kultura
|
|
Pozdrav Gardener
vishe o kalemljenju mozesh naci na ovim temama -KLIK ili ukucaj trazenu rech u pretragu ( prozor , gore levo)
sve u svemu , dobro doshao, tu smo ako josh shta zashkripi 
_________________ Necu da mi život ispada iz ruku, želim hodati, a ne da me vuku
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
erzulieNovi član


Pridružio se: Maj 06, 2009 Poruke: 5
erzulie
Novi član
Pridružio se: Maj 06, 2009
Poruke: 5
|
Poslato: Čet Sep 08, 2011 7:13 pm Naslov: Re: Opcenito o razmnožavanju biljnih kultura
|
|
ne znam da li je neko na forumu spomenuo ovu knjigu, ali vrlo je korisna i meni je bezbroj puta bila od pomoci, pa evo izvolte!
Knjiga se zove Abeceda Vegetativnog Razmnozavanja, prevedena na hrvatski i sadrzi jednostavna i slikovita objasnjenja o razmnozavanju biljaka iz reznica. Sve su biljke uglavnom sa nasih prostora tako da mislim da ce svako naci ovu knjigu skoro neiscrpnom
kliknite OVDE za knjigu u online formi
i OVDE za download u pdf-u.

|
|
Nazad na vrh
|
|
|
felidaeČlan


Pridružio se: Maj 07, 2011 Poruke: 25
felidae
Član
Pridružio se: Maj 07, 2011
Poruke: 25
|
Poslato: Uto Dec 20, 2011 2:18 pm Naslov: Re: Opcenito o razmnožavanju biljnih kultura
|
|
Mene zanima kako vegetativno razmnožiti recimo smreku ili jelu?
Navodno je poprilično teško na taj način razmnožiti ali čekati da to drvo navrši neku starost pa onda uzimati sjeme je poprilično dugo čekati....
Pa ako netko zna nešto o tome bila bih zahvalna ako može to podijeliti sa mnom? 
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
felidaeČlan


Pridružio se: Maj 07, 2011 Poruke: 25
felidae
Član
Pridružio se: Maj 07, 2011
Poruke: 25
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
|
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš glasati u ovom forumu Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma
|

Poručite:
|