Ima posebnih sredstava za cetinare, ali ja sam u nedostatku toga - prskao u trenutku izbijanja zaraze cak i bilo kojim sredstvom protiv plamenjace. Kupis u poljo-apoteci.

A obicna bordoska juha?

I kakvi su rezultati postignuti?

Kad kažem zimsko prskanje, podrazumeva se i preparat na bazi bakra kao što je bordovska čorba (juha), ali mnogo korisnije je koristiti crveno ulje koje u sebi sadrži i bakarnu komponentu kao fungicid , ali i mineralno ulje kao insekticid.
Sa jesenjim i proletnjim tretmanom sigurno izbegavaš obolenja, a i izvestan broj štetočina . Česta je pojava gala po dužini grančica kod roda abies kao posledica napada Hermesa.
Hermesi imaju manje zdepasto telo, kraće noge i pipke. Gamogenetski i partenogenetski se razmnožavaju, sve su oviparne generacije i neoplođena jaja ne rađaju žive mladunce. Većina vrsta ima dva domaćina, glavnog i sporednog. Glavni je isključivo smrča. Vrste koje imaju dva domaćina imaju 5 generacija i razviće traje 2 godine. Prva generacija se razmnožava samo na smrči, i predstvaljaju partenogenetske ženke, koje stvaraju gale na smrči. Druga generacija se razvija u galama na smrči. Nakon četvrtog presvlačenja, one dobijaju krila i izlaze iz gala, pri čemu jedan deo ostaje na smrči, a drugi deo migrira na neki drugi četinar. Treca generacija su bezkrilne partenogenetske ženke i po morfološkim odlikama se dele na zimske i letnje.
Dakle ovo je najvažnija štetočina i treba delovati preventivno, kad se jednom useli suzbijanje je vrlo teško zbog prirode razmnožavanja i načina života.
I da pojasnim ‚‚gale‚‚ su zadebljanja na granama koja se stvaraju hipertrofijom okolnih ćelija na mestu gde se insekti hrane biljnim tkivom.

Valjda sam te ubedio u značaj zimskog prskanja.

To nisam probao. Probao jesam ovo za plamenjacu, jer mi se zateklo. I to par godina zaredom, na par razlicitih cetinara (taksodijum i srebrna smreka). Rezultat je bio pristojan; zaraza se nije prosirila, dodir sa visiokom travom sam sprecio uklanjajuci travu a 'spaljene' grancice sam uklonio i cak spalio.

@Miodrag22: mene jesi!

Eh , sad sam primetio da nisam dovršio opis geneze štetočine pa nastavljam.

One stvaraju četvrtu generaciju od koje se jedan deo vraća na smrču i obrazuje petu generaciju koja je dvopolna, nežni mužjaci i zdepaste ženke koje ne žive dugo. Vrste koje imaju samo jednog domaćina, imaju nepotpun ciklus razvića i samo dve generacije.

Štetu izazivaju osnivačice (prva generacija) stvarajući gale koja se javljaju usled sisanja. Štete su većeg značaja samo u smrčinim kulturama na slabijim zemljištima i uzastopni napadi unazađuju kulture usled propadanja velikog broja pupoljaka i kržljavljenje izbojaka. Sa starošću kulture, štete su manje. Mnogo veće štete izaziva treća generacija na boru, jeli ili arišu, usled čijeg sisanja, napadnute biljke bez obzira na starost venu.

Suzbijaju se odsecanjem i spaljivanjem gala i tretiranjem preparatima fosfornih estara i zimskim prskanjem mineralnim uljima

Primjetih ove godine jedna problem s kojim se dosad nisma susretao. Naime kod dosta primjeraka smrekica vršni pup se osusio i iz njega nije porastao vrh.

Dali netko zna sto bi mogao biti uzrok ovog problema?

Mozda ova slika pomogne : imageshack.us/photo/my...envrh.jpg/

osječanin citat:

osječanin citat:

korak 1- netreba OBG.Korak 2, neide se u Hrvatske šume nedo u ured državne uprave gdje se upisujete u upisnik proizvođača božićnih jelki, korak 3,4,5,6,7,8,9 su totalne neistine. Svake godine do 28,02. mora se u uredu državne uprave prijaviti koliko sadiš i siječeš nakon čega dobiješ rješenje a u 11 mjesecu rješavaš dozvolu za sječu, izvozicu idr u šumarskom ispektoratu a ne u šumariji.[/quote]
..................


Prošlo je davno do ovog posta, ali ga citiram jer je od značaja za one koji se Hrvatskoj planiraju početi baviti božićnim drvcima. Znam kako je jer i sam se nahodo okolo, a zapravo je vrlo jednostavno. Nikakve šumarije, općina, opg, arkod niti išta od toga.

Dakle poprilično jednostavno, [b]ured državne uprave gdje se registrirate u proizvođača božićnih drvaca. Od papira vam treba osobna , papiri od sadnica koje dobijete kod kupovine i izvadak iz katastra o zemljištu gdje će sadnice biti posađane, i to je to.

Inače prošlog proljeća posadio 200-tinjak različitih sadnica, od obične i srebrne smreke do turske, kavkaske i engelmanove jele. Obzirom na situaciju u Slavoniji sa sušom svo ovo vrijeme, zadovoljan sam, osušilo se možda 15%, podjednako bez obzira na vrstu. Jest da sam prošle godine češće zaljevao, jednom u 15-ak dana tijekom ljeta, ove godine do sad svega tri puta. Proljetos prihranio mineralnim gnojivom i nedavno pošpricao nekim akaricidom, prenventivno. Protiv korova se borim frezanjem i čupanjem sad dok je suša, zapravo taj dio oko frezanja me i zanima najviše, koliko može štetiti? Razmak između redova je 1m, širina freze 0.8 i ide do dubine od 10-ak cm.

Pozdrav!
Ja sam nova i na forumu i u svijetu jelki i smreka.
Prije par godina sam muza pokusala nagovoriti da zadasimo jelke ali bezuspjesno, od tada svake jeseni i proljeca napadam i sad smo se odlucili upustiti u sadnju.
Ovaj forum je jedina informacija sto sam pronasla na netu i stvarno ima korisnih informacija jer koga god smo pitali svi su mudro sutili i nitko nije htjeo dati savjet.
Imamo par njiva na kojima imamo mogucnost posaditi ih. Jedna je odmah kraj sume a ostale su u nizu obradivanih oranica. Dali mozda netko zna koja bi njiva bila bolja?
Razmisljali smo dati zemlju na analizu ali ti "strucnjaci" se ne kuze ili nezele dati savjete kad je pitanje sadnje jelki i smreka. Dali za svaki slucaj dati na analizu ili je to bacanje novaca?
Sta bi nam bilo najbolje napraviti oko pripreme tla(posijati djetelinu pa tek iducu jesen saditi ili odmah preorati pa u proljece saditi)?
Kod nas u Slavoniji zadnji par godina su suse i jaako velike vrucine pa zbog toga kada bi bilo najbolje se upustiti u sadnju(jesen ili proljece)?
i da gdje se mogu povoljno naci sadnice jelki i smreke?
Pomazite

Verella, bas je lepo sto se interesujes za cetinare.
Kako pise Rujevina (iznad tvog posta), suse su sve cesce. Zato je jela 'Abies' mozda teza za odgojiti, ona trazi dosta vode.
Smreka (smrca), to jest 'Picea' je izuzetno zahvalna u periodima suse - ne smeta joj mnogo.

Njiva pored sume (ako je juzno od sume, pa ima senku?) moze onda posluziti za jele (Abies)

Ta njiva kraj sume(dvije su) s istocne i zapadne strane su. A oko pripreme tla sta bi trebali napraviti?

U nacelu, princip je sledeci:

Mozete preorati. Sadi se gusto: 1x0,6m, na primer. Ostavite mesta da mozete na pocetku da okopavate, kako trava ne bi gusila (moze i motokultivatorom ako imate. Ako nemate, moze i jos gusce - 0.8 x 0.6). Kad su visine oko 1 metra (posle 4-5 godina, sa redovnom folijarnom prihranom), nema vise mnogo posla, izvadite svaku drugu i prodate. Sad ce rasti duplo brze, pa svake sledece godine mozete proredjivati (svaku trecu prodati, svaku drugu i na kraju ono sto ostane. (A te zadnje ce biti i do dva metra visine);

Neke vrste smreka sporo rastu, pa je sistem usporeniji ili su dimenzije drvaca za prodaju manje: na primer, plave smreke. Ali su zato cene istih znatno vece (i kao sadni materijal), a i prodaju se iskljucivo s busenom.

Ja ti dajem informacije u nacelu, ali na ovoj temi imas mnogo podataka, ima i drugih slicnih tema, kao na primer: "Kako da oformim svoj rasadnik" itd, a ima i mnostvo tema za svaku vrstu cetinara ponaosob, kao i o bolestima i tretmanima. Mnogo je pisano, pa prvo iscitaj!

Procitala sam citavu temu prije registracije. Sto se sadnje(razmaka) tice to sam razrjesila. Ali nisam sigurna na koju njivu ih staviti, i da li pripremati tlo ili samo preorati i posaditi!? Svaki savjet u vezi pripreme/sadnje/odrzavanja je dobro dosao

Ne razumijem ovo oko pripreme? Naravno da treba preorati, usitinini zemlju i onda saditi, baš kao i za bilo koju drugu kulturu.
Eventualno bih, ja da sebi radim, zaorao nešto malo mineralnog gnojiva, nekog 'mješanca', ali ponavljam malo oskudno da presadnicama ne bi bilo više štete od koristi.
Sačekaj obilniju kišu prije sadnje, ako je ikako moguće.

Što se tiče sadnog materijala mislim da nemaš nekog izbora, abies iz križevaca neka me netko ispravi ako postoji neki drugi ozbiljniji proizvođač. Kod njih uz sadni materijal dobiješ i popratnu dokumentaciju za upisnik koji je preduvjet za kasniju legalnu prodaju drvaca.

U prvo vrijeme ćeš više morati poraditi na mehaničkom uništavanju korova, motika, budak, motokultivator...