Preuzeto sa sajta :
www.agroklub.com/sortn...amija-202/
,,Bamija
Sinonim: okra; Engleski naziv: Gumbo; Latinski naziv: Hibiscus esculentus L.;
Bamija je jednogodišnja biljka.
Sasvim mladi plodovi 3 – 6 dana nakon cvatnje i oplodnje
koriste se kao povrće na različite načine,
a najviše kuhani ili pirjani.
Bamija se može konzervirati sušenjem, zamrzavanjem,
sterilizacijom i mariniranjem.
U prehrambenoj industriji sasušena se koristi kao prirodni emulgator, a djeluje i kao antioksidans.
Smanjuje kristalizaciju šećera, što se koristi u konditorskoj industriji.
Zrelo sjeme u nekim zemljama Azije i Afrike prži se kao nadomjestak kavi.
Glavni korijen je dubok, a postrano se razvija u površinskom sloju tla. Stabljika je u početku zeljasta, a kasnije odrveni i može biti
visoka 60 cm do 2 m.
Listovi su spiralno raspoređeni, okrugli ili ovalni, trokrpasti ili peterokrpasti. Dvospolni cvjetovi (bijeli ili žuti s tamnocrvenom ili ljubičastom pjegicom) nalaze se u pazušcima listova.
Plod je tobolac na kratkoj stapci.
Agroekološki uvjeti za uzgoj bamije
Vezani članci - Bamija
-----------------------------------------------------
Bamija - lijek ili hrana
Bamija, orijentalna povrtna kultura
Minimalna temperatura klijanja iznosi 15 – 17 °C, a optimalna 29 – 30 °C.
Za vegetativni rast potrebno je najmanje 15 °C, a normalno raste
tek iznad 20 °C.
Temperature niže od 10 °C izazivaju jači zastoj u rastu,
kao i one iznad 40 °C.
I najmanji mraz uništi biljku.
Može podnijeti kraće sušno razdoblje bez većeg zastoja u rastu,
ali ravnomjerna opskrba vodom prijeko je potrebna za dobar prinos.
Za uzgoj su najprikladnija srednje teška tla, dobre strukture
uz pH 6 do 7. Ne podnosi jače kisela tla.
Agrotehničke mjere u uzgoju bamije
U plodoredu bamiji odgovaraju dinje i krastavci jer imaju
iste uvjete za rast i razvoj.
Za dobar prinos potrebno je dosta hraniva.
Preporučene količine su 600 – 800 kg/ha kombiniranog
NPK gnojiva 10:20:20, uz prihranu dušikom tijekom
vegetacije 2 do 3 puta sa po 20 – 30 kg/ha.
Uz međurednu obradu prema potrebi se prorjeđuje (u proljeće)
na planirani broj biljaka.
Ljeti se zalijeva, prihranjuje i biljke se vežu za potporanj.
Sjetva / sadnja bamije
Bamija se sije kada prođe opasnost od proljetnih mrazeva,
a kada tlo na 5 cm dubine postigne temperaturu višu od 15 °C.
Sije se na otvoreno, uz međuredni razmak 60 – 100 cm i
razmak u redu 20 – 30 cm, na dubinu 2 – 3 cm.
Prije sjetve korisno je sjeme namočiti kroz 24 sata u
toplu vodu (oko 30 °C), što će omekšati sjemensku ljusku.
Za 1 ha potrebno je 5 – 10 kg sjemena.
Cvatnja počinje 6 – 8 tjedana nakon sjetve, a ubrzo nakon toga i berba.
Može se i saditi.
Presadnice se uzgoje u kontejnerima u zaštićenom prostoru
kroz 4 – 6 tjedana sa po 3 – 4 prava lista.
Sadi se krajem travnja ili početkom svibnja, što odgovara klimatskim uvjetima našeg mediteranskog područja.
Uzgaja se na gredicama širine 150 cm pokrivenim crnom
PE folijom u dvoredovima s međurednim razmakom 35 cm
i razmakom u redu 30 cm uz navodnjavanje kapanjem.
Berba i skladištenje bamije
Berba počinje krajem svibnja ili početkom lipnja i traje do kraja
rujna ili početka listopada.
Uz berbu plodova dužine 7,5 – 9 cm, tri puta tjedno na ovaj se
način može postići prinos od 20 t/ha.
Plodovi se beru ručno, tako da se plod malo zaokrene i otkine.
Problem može biti i pojava alergijske reakcije kod pojedinih
berača od sitnih dlačica na cijeloj biljci.
Plodovi vrlo brzo gube vodu i zato ih treba što prije ohladiti na oko 10 °C, pakirati u manje jedinice ambalaže, pokrivene folijom.
Na prodajnom mjestu može se održati samo kratko, 2 do 3 dana na 7 °C.
Izvor: R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.,,