ŠTETNICI KRUŠKE
TAENIOTHRIPS INCONSEQUENS – Kruškin trips
- napada trešnju, šljivu, krušku, marelicu, breskvu, badem i višnju
- odrasli prezime u tlu
- za vrijeme bubrenja pupova odrasli kukci se zavlače ispod ljuski i tamo sišu, a tamo odlažu i jaja
- ličinke sišu na pupovima i lišću
- lišće je puno nekrotičnih pjega te postaje prošupljeno (izrešetano) jer nekrotizirani dijelovi otpadnu
- kod marelice plod postaje kvrgav
- suzbija se u vrijeme početka bubrenja pupova uljanim organofosfornim sredstvima
STITOCEPHALA BISONIA – Rogati cvrčak
TYPHLOCYBA ROSAE – ružin cvrčak
PSYLLA PYRI – Obična kruškina buha, PSYLLA PYRISUGA – Velika kruškina buha
- kruškine buhe, osobito obična kruškina buha, vrlo su važni
- obična kruškina buha najčešće se javlja u plantažama krušaka, posebno na niskim uzgojnim oblicima
- nakon pogrešnih primjena insekticida toliko se razmnožila da je ugrozila opstanak nekih naših nasada → mjestimice je bila uzrok krčenja dijela nasada
- velika kruškina buha je češća u slabo njegovanim voćnjacima, no izrazito je manje važna od obične kruškine buhe
- odrasli oblici prezime na skrovitim mjestima → obične buhe u krošnji u pazušcima pupova i pukotinama kore, a velike buhe na različitom bilju
- krajem zime, čim temperatura prijeđe 5˚C, aktiviraju se i sišu na pupovima
- u ožujku dolete i velike kruškine buhe sa svojih zimovališta
- krajem zime i početkom proljeća odlažu jaja na pupove, mlado lišće, peteljke i vrhove izboja
- ženka može odložiti oko 400 jaja
- jaja su položena u jedan ili više redova → svijetložućkasta boja koja starenjem prelazi u narančastu
- nakon 1 – 3 tjedana izlaze ličinke → prave kolonije blizu mjesta gdje su se izlegle
- sišu sokove i izlučuju obilnu mednu rosu
- ličinke prva 3 stadija najčešće sišu na naličju listova, a ličinke posljednja 2 stadija sišu u pazušcu listova i na zelenim izbojima
- razvoj ličinki traje 20 – 40 dana
- prisutne su na kruškama od početka vegetacije te naseljuju najmlađe izboje i lišće
- njihovoj pojavi pogoduju bujni nasadi, poglavito gnojeni jačim dozama dušika
- budući da obična kruškina buha ima više, obično 5 generacija godišnje, na voćkama se nalazi cijelu godinu
- velika kruškina buha ima samo 1 generaciju godišnje, a u srpnju se seli s krušaka
- štete prouzrokuje sisanje sokova koje izaziva zastoj u razvoju i deformaciju te sušenje napadnutih organa
- buhe prouzročuju neizravne štete od gljiva čađavica koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lišća i onečišćuju plodove
- najveće izravne štete čini u proljeće
- velike neizravne štete nastupaju pojavom visokih temperatura jer je u to vrijeme najjače izlučivanje medne rose
- ljetni ili ranojesenski napad može biti posebice štetan i zbog bliske zriobe, što zbog nužnosti pridržavanja karence, ograničuje primjenu insekticida
- na napad su jače osjetljive viljamovka, conference i pastorčica, no postoje razlike i u osjetljivosti novijih kultivara
- za uspješno suzbijanje vrlo je važno pravovremeno otkriti zarazu, što nije lako jer su kukci sitni pa se zaraza često zamjećuje tek nakon pojave medne rose
- napad velike kruškine buhe lako se zamjećuje po tome što uzrokuje kovrčanje lišća
- zimska primjena insekticida smatra se opravdanom kad se metodom 100 udaraca uhvati više od 50 – 100 buha
- najbolji uspjeh se postiže kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima ili mineralnim uljima, a učinkoviti su i piretroidi jer buha prezimljuje u odraslom stadiju
- suzbijanje treba provesti prije ovipozicije, po mogućnosti pri temperaturi višoj od 10˚C
- za vrijeme vegetacije treba insekticide primijeniti u vrijeme pojave mladih ličinki jer su starije otpornije → treba prvenstveno koristiti biotehničke insekticide – regulatore razvoja kukaca na osnovi heksaflumurona, fenoksikarba, teflubenzurona ili diflubenzurona ili akaricid amitraz uz dodatak bijelog ulja
- učinkoviti su i organofosforni insekticidi na osnovi malationa, klorpirifosmetila, pirimifosmetila ili fosalona, piretroidi na osnovi cipermetrina, deltametrina, bifentrina i drugi
- ovi insekticidi, a poglavito piretroidi, uništavaju prirodne neprijatelje, tako da u nekim slučajevima njihova primjena može imati suprotan učinak
- vrlo je učinkovit i insekticid na osnovi avermecitina koji se u tu svrhu primjenjuje u inozemstvu
- regulatore razvoja treba primijeniti u vrijeme kada su ličinke u prvim stadijima razvoja
- pragom odluke smatra se zaraženost 10 – 20 % izboja
- puni se uspjeg suzbijanja postiže samo vrlo temeljitim tretiranjem uz visoki utrošak škropiva
- osobito visoka učinokvitost postiže se primjenom insekticida poslije jače kiše koja je s buha isprala mednu rosu → naslage medne rose mogu se odstraniti prskanjem deterdžentima
- kruškine buhe brzo postaju rezistentne na insekticide koji se češće primjenjuju → treba izbjegavati prečestu primjenu insekticida, što se postiže primjenom u optimalnim rokovima i samo kad je prijeko potrebno
- važno je i stalno mijenjati skupinu insekticida
- od prirodnih neprijatelja osobito se ističu različite vrste grabežljivih stjenica, božje ovčice i zlatooke
- osobito učinkovitom se smatra grabežljiva stjenica Anthocoris nemorum koja dolijeće u nasad u vrijeme cvatnje
- učinkovitost prirodnih neprijatelja je najveća tijekom ljeta, pa tada treba izbjegavati primjenu kemijskih insekticida, ne samo protiv buha nego i protiv drugih štetnika u nasadu, te birati isključivo selektivne biotehničke insekticide ili amitraz
- smanjenje zaraze moguće je otkidanjem (pinciranjem) vrškova lišća na kojima je odložen najveći broj jaja i najjača zaraza ličinkama
- pretjerana primjena dušičnih gnojiva povećava zarazu, pa nasade treba umjereno i homogeno gnojiti
APHIS POMI – Jabučna zelena uš
DYSAPHIS PYRI – Kruškina brašnena uš
- primarni joj je domaćin kruška, a sekundarni domaćini su vrste iz roda Galium
- heterecijska je i holociklička vrsta
- prezimi na kruški
- prve generacije sisanjem oštećuje samo vršno lišće → lišće žuti i kovrča se
- na kruški razvija 3 – 4 generacije
- početkom ljeta migrira na zeljaste korove
- izlučuje obilnu mednu rosu
MELANAPHIS PYRARIA – Smeđa kruškina uš
- heterecijska i holociklička vrsta
- na kruški uzrokuje vrlo tipične simptome → transverzalno ili dijagonalno kovrćanje lišća uz srednju žilu
- ljetni domaćini su biljke iz porodice Gramineae → rodovi Triticum, Poa, Holcus, Brachypodium, Arrhenatherum
- na ljetnim domaćinima uš mijenja boju
- luči obilje medne rose, koja privlači mrave
RHOPALOSIPHUM INSERTUM – Travna uš jabuke
PARTHENOLECANIUM CORNI – Šljivina štitasta uš
QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS – Kalifornijska štitasta uš
LEPIDOSAPHES ULMI – Jabučna koma uš
EPIDIASPIS LEPERII – Crvena kruškina štitasta uš
HOPLOCAMPA BREVIS – Kruškina osica
- u nekim krajevima je češća i štetnija od jabučne osice
- biologija joj je slična biologiji jabučen osice
- prezimi u tlu kao ličinka, gdje se kukulji
- odrasli oblik se javlja u proljeće u vrijeme cvatnje ranih sorti jabuka
- odlijeće na voćke u cvatu te odlaže jaja u plodnicu poluotvorenih ili otvorenih cvjetova
- ženka odloži dvadesetak jaja → inkubacija traje 6 – 10 dana
- na zaraženom plodiću pocrni dio uz ulazno mjesto pagusjenice – obično uz čašku
- u plod ulaze izravno pa nema hodnika na površini ploda
- izgleda da se u našim uvjetima razmnožava partenogentski te se mužjaci pojavljuju rijetko
- jedna ženka odloži tridesetak jaja
- suzbijanje se provodi jednokratnim prskanjem odmah poslije cvatnje, kao i suzbijanje jabučne i šljivinih osica, uz upotrebu istih insekticida → rok se najčešće poklapa sa završetkom pune cvatnje i početkom otpadanja latica
- u vrijeme cvatnje je zabranjena primjena insekticida opasnih za pčele
- neposredno nakon cvatnje se preporučaju manje opasni insekticidi za pčele: fosalon, endosulfan, trikloron, deltametrin i alfacipermetrin
- u vrijeme opadanja latica pčele većinom prestaju posjećivati cvjetove, pa se mogu koristiti i ostali insekticidi, npr. diazinon, dimetoat, fention, tiakloprid, itd.
- opasnost za pčele se znatno smanjuje ako se prskanje provodi u sumrak, kada pčele prestanu letjeti
- pragom odluke za primjenu insekticida smatra se 3 % oštećenih plodova
CALIROA CERASI – Trešnjina osica
- napada trešnje i kruške, rjeđe višnje, šljive i dunje
- ličinka-pagusjenica je pokrivena sluzi koja pocrni od izmeta → potpuno je pokrivena tom sluzi pa nalikuje na puža
- karakterističan je i izgled šteta → ličinke izgrizaju samo zelene dijelove parenhima između žila i žilica lista ostaje samo prozirna kožica u obliku mrežice (čipke)
- oštećeni dijelovi lišća nekrotiziraju i posmeđe
- kretanjem ostavljaju sluzavi trag
- ima 2 generacije godišnje → osim u proljeće pagusjenice se javljaju na lišću i krajem ljeta ili početkom jeseni
- u slučaju jačeg napada suzbija se insekticidima na bazi fosalona, diazinona, malationa, fentiona, dimetoata, deltametrina i dr.
- pri primjeni insekticida treba voditi računa o pridržavanju karenci jer se prva generacija na trešnji i višnji i druga generacija na kruškama suzbija blizu roka zriobe
NEUROTOMA FLAVIVENTRIS – Kruškina osa predivica (& NEUROTOMA NEMORALIS – breskvina osa predivica)
- javlja se mjestimice
- prezimi u tlu
- ose lete od početka svibnja
- odlažu jaja na naličje lišća
- ličinke izgrizaju lišće, naročito na vrškovima stabala koje zapredaju
- kruškina osa napada kruške, a breskvina osim breskve još i marelicu, trešnju i badem
- u zaprecima se nalazi veliki broj ličinki → vrlo su slične gusjenicama, no od njih se razlikuju po broju nogu ličinke tih osa imaju pored 3 para prsnih nogu zakržljale noge na zatku
- suzbijaju se insekticidima kao i ose listarice → primjena insekticida fumigatnog (diklorvos) ili sistemičnog djelovanja (dimetoat)
JANUS COMPRESSUS – Kruškina osa srčikarica
- u posljednje vrijeme sve je češći štetnik
- ubraja se u periodične štetnike
- već i pri maloj zarazi štete su vrlo uočljive → vrškovi izboja kruške su povinuti, lišće je zakovrčano, a vršak i lišće na njemu pocrni simptomi su slični simptomima bakterijske paleži
- oko desetak cm ispod vrha zapaža se tridesetak sitnih uboda smještenih spiralno oko izboja → te ubode čini ženka da bi stvorila povoljne uvjete za razvoj ličinke u izboju
- ženka odloži jaje odmah iznad tih uboda pa odatle počinje hodnik izbušen prema dolje, pun grizotina i izmeta
- na mjestu gdje se nalazi hodnik izboj se katkada lomi
- u hodniku je ličinka bjeličaste ili žućkaste boje, a tamne glave → pred zimu izbuši otvor pri dnu izboja
- u izboju prezimi i kukulji se, a osa izleti u svibnju kroz prethodno napravljen otvor
- suzbija se rezanjem napadnutih izboja zajedno s ličinkom te njihovim spaljivanjem ili zakapanjem
- primjena insekticida je rijetko kad potrebna → suzbijanjem drugih štetnika u proljeće se smanjuje i zaraza ovim štetnikom
MELOLONTHA MELOLONTHA – Obični hrušt
TETROPS PRAEUSTA – Voćna strizibuba
XYLEBORUS DISPAR – Voćni sipac
AGRILUS SINUATUS – Kruškin prstenar
- javlja se mjestimično u većem broju
- odrasli kornjaši se javljaju u svibnju i lipnju → odlažu jaja na grane, najčešće na grane debele 1.5 – 2 cm
- ličinke se ubušuju u grane i u njima rade krivudave spiralne hodnike duge 30 – 40 cm, a katkada prstenuju pojedine grane i mlađa stabla
- ima jednu generaciju godišnje, a mjestimice razvoj traje 2 godine
- iznad hodnika puca kora, grane se suše, listovi žute, a plodovi su kržljavi
- suzbija se odrezivanjem i spaljivanjem zaraženih grana
- u hodnik se može uštrcati insekticid na bazi diklorvosa u peterostrukoj uobičajenoj koncentraciji ili sprej na toj osnovi, a rupa se zatim zatvori voskom
- primjena većine insekticida od svibnja do jeseni protiv drugih štetnika smanjuje napad kruškina prstenara
PHYLLOBIUS OBLONGUS – Smeđi listojed
CAENORHINUS AEQUATUS – Mali jabučni svrdlaš
ANTHONOMUS PIRI – Kruškin cvjetar
- važan je štetnik krušaka kod nas, ali se štete teže opažaju i pripisuju drugim uzorcima
- krajem travnja i u svibnju javljaju se odrasli oblici
- oni se 2 – 3 tjedna hrane na mladicima i peteljkama
- prije nastupa vrućina zavlače se u skrovita mjesta, gdje provode ljetnu dijapauzu
- početkom jeseni ponovno postaju aktivni, hrane se i kopuliraju te počinju ovipoziciju
- jedna ženka položi dvadesetak jaja pojedinačno u zimske pupove → iz jaja izlazi ličinka koja cijeli život provodi u pupu, gdje se hrani začecima budućih cvjetova
- u pupu ličinka prezimi te se tek u proljeće kukulji
- napadnuti pupovi se ne razvijaju pa šteta može biti velika jer je uništen cijeli pršljen s cvjetovima i lišćem
- suzbijanje je moguće provesti u 2 navrata → prvi put se suzbijanje može provesti kad iz zaraženih pupova u proljeće izađe mladi imago i ostane 2 – 3 tjedna na mladicima
- drugi put se suzbija u jesen, kad se probudi iz ljetne dijapauze, a prije odlaganja jaja
- treba paziti da su prije tretiranja plodovi već ubrani
- zbog uspješnog smanjenja brojnosti ovog štetnika prilikom suzbijanja drugih štetnika tijekom proljeća ovo jesensko suzbijanje je vrlo rijetko potrebno
- učinkovita su sredstva na osnovi fosalona, fentiona, piretroidi i dr.
- radi utvrđivanja optimalnog roka proljetnog suzbijanja može se početkom proljeća prikupiti 300 – 400 zaraženih pupova, koji se tada, jer ne bubre lako zapažaju → stavljaju se u kavez koji se postavlja u krošnju voćke
- promatranjem se može ustanoviti dinamika izlaska štetnika iz pupova te signalizirati rok suzbijanja kad počnu masovno izlaziti, no taj rok nikako ne smije biti kasnije od dvadesetog dana nakon pojave prvih odraslih oblika
- za jesensko suzbijanje rok se utvrđuje Steinerovom metodom udaraca i praćenjem tijeka ovipozicije u prirodi ili u kavezima, slično kao i za jabučnog cvjetara
ADOXOPHYES ORANA – Savijač kožice ploda
ARCHIPS ROSANA – Ružin savijač
CYDIA POMONELLA – Jabučni savijač
CYDIA PYRIVORA – Kruškin savijač
- zajedno s jabučnim savijačem uzrokuje "crvljivost" plodova kruške, ali nije čest
- veća šteta je zabilježena u šesdesetim godinama u voćnjaku u Fažani
- prezimi odrasla gusjenica ispod lišća u tlu, a dijelom i u tlu
- leptiri se pojavljuju u lipnju
- ženke polažu jaja na plodove i to pretežno u plodove u vršnom dijelu krošnje
- nakon 7 – 11 dana gusjenice se ubušuju izravno iz jaja u plod
- gusjenice prodru do sjemenki kojima se hrane
- u hodniku nema grizotine niti izmeta
- od jabučnog savijača razlikuje se po manjoj glavi i donekle po boji tijela
- gusjenice napuštaju plodove krajem srpnja i u kolovozu te na tlu traže mjesto gdje će prezimiti
- ima samo 1 generaciju godišnje
- najviše su napadnuti ljetni i jesenski kultivari, a gotovo uopće nisu napadnuti zimski kultivari kruške
- pri suzbijanju treba voditi računa da se jedina generacija ovog štetnika javlja između kraja prve i početka druge generacije jabučnog savijača, pa se tretiranje provodi tek krajem lipnja i u srpnju, a na temelju praćenja leta leptira
- kako se gusjenice izravno iz jaja ubušuju u plod, treba koristiti sredstva s dubinskim djelovanjem → metidation, fention, dimetoat
- budući da gusjenice prezime u tlu, mogu se uništavati obradom tla tijekom zime
OPEROPHTERA BRUMATA – Mali mrazovac
ERANNIS DEFOLIARIA – Veliki mrazovac
- u Hrvatskoj je manje raširen od malog mrazovca
- napada gotovo sve vrste voćaka, hrast, lipu, brezu i drugo ukrasno drveće
- također postoji spolni dimorfizam
- prezime u stadiju jaja
- gusjenice se javljaju od travnja, praveći štete slične štetama od malog marazovca, samo što ne zapredaju nitima napadnute biljne dijelove
- početkom srpnja se kukulje u tlu
- leptiri se pojavljuju nešto ranije od leptira malog mrazovca, tj. u listopadu
- suzbijaju se kao i mali mrazovac
CONTARINIA PYRIVORA – Mušica šiškarica kruškinih plodova
- dosta raširen štetnik krušaka kod nas
- javlja se povremeno i lokalno pa u pojedinim voćnjacima ili samo na pojedinim voćkama nanosi veće štete
- najčešće se zadržava u istom nasadu, pa i na istom nasadu, pa i na istoj voćki, te se iz godine u godinu zaraza povećava
- češće su napadnute rane sorte
- prezimi u tlu kao kukuljica
- mušice lete prije ili u vrijeme cvjetne pupove krušaka
- u jedan pup jedna ženka obično odloži pedesetak jaja
- nakon 4 – 6 dana iz jaja izlaze ličinke i ubušuju se u plodnicu → sisanjem izazivaju ubrzani rast i deformaciju ploda, koji sliči tikvici
- plodovi se smežuraju i omekšaju
- ličinke se hrane tekućim sadržajem nastalim razgradnjom tkiva plodova pod utjecajem sline koju izlučuju
- plod obično pocrni
- nekoliko tjedana nakon završene cvatnje zaraženi plodići otpadnu
- razvoj ličinke traje 4 – 6 tjedana
- odrasle ličinke napuštaju plod, zavlače se 8 – 10 cm duboko u tlo i tamo prezime kao kukuljice u kokonu
- štetnik ima jednu generaciju godišnje
- pojava ovog štetnika jako ovisi o klimatskim i edafskim čimbenicima, pa i o obraslosti terena ispod voćaka i o brojnim parazitima
- suzbijanje se provodi skupljanjem i uništavanjem otpalih plodova prije nego što ličinke izađu iz njih
- obradom tla ispod krušaka se uništavaju ličinke i kukuljice štetnika ako se obrada provodi nakon što su se ličinke zavukle u tlo na prezimljenje, a prije izletanja mušica u proljeće
- postoji i mogućnost tretiranja tla nekim "zemljišnim" insekticidom ispod najjače zaraženih krušaka
- samo iznimno treba jače ugrožene nasade ovim štetnikom tretirati prije cvatnje insekticidima na bazi triklorfona, fosalona, diazinona, piretroidima i dr.
DASYNEURA PYRI – Mušica šiškarica lišća kruške
- dosta čest i vrlo uočljiv štetnik krušaka kod nas, no štete su malene
- veće štete čine samo na sadnicama i u mladim nasadima
- prezime ličinke u kokonu u tlu
- u proljeće se kukulje
- izlijeću mušice u vrijeme cvatnje kruške
- ženke odlažu jaja na bazu prvih listića u skupinama po 3 – 10 jaja
- nakon 3 – 5 dana je javljaju ličinke → napadaju još smotano mlado lišće i u njemu sišu sokove
- uvijek je napadnuto vršno lišće
- list se ne razmata, hipertrofira, javljaju se žućkaste pjege na njemu, često pocrni i konačno otpada
- razvoj ličinki traje 10 dana
- odrasle ličinke napuštaju list i zavlače se u tlo na prezimljenje
- u godini ima 3 – 6 generacija
- ljeti je za razvoj jedne generacije potrebno oko mjesec dana
- za jačeg napada može znatnije biti smanjena asimilacijska sposobnost lišća
- svaka primjena insekticida tijekom vegetacije smanjuje i brojnost ovog štetnika → treba izravno suzbijati samo u slučaju potrebe i to u vrijeme ovipozicije prezimjele generacije
- treba primijeniti insekticide dubinskog djelovanja kao što su fention, dimetoat, diazinon i dr.
CERATITIS CAPITATA – Mediteranska voćna muha
- karantenski štetnik naveden na listi A2 za Hrvatsku
- napada oko 200 biljnih vrsta, najradije breskvu, marelicu, krušku, jabuku, agrume, kivi, smokvu, kaki, čak i rajčicu itd.
- pojavi ovog štetnika pogoduju područja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina zriobe plodova, pa stalno nalazi razne kulture nejednakih termina zriobe plodova, pa stalno nalazi razne poluzrele plodove koje može zaraziti
- prezime kukuljice u tlu ili odrasli oblici na zaklonjenijim toplijim mjestima
- prve muhe se javljaju krajem svibnja → odlažu više stotina jaja i to u plodove u skupinama od po 10 – 20 jaja
- za odlaganje traže plodove što bliže njihovoj zrelosti
- za 2 – 3 dana izađu ličinke i ulaze dublje u plod → u zelenom nezrelom plodu se ne mogu hraniti
- nakon 9 – 15 dana ličinka završava razvoj i kukulji se u tlu
- za 10 – 20 dana izlazi nova generacija muha pa se životni ciklus ponavlja
- voćna muha kod nas ima veći broj generacija godišnje, najčešće 4 – 5 generacija
- u plodovima se zadržavaju blizu površine pa se pipanjem mogu ustanoviti mekanija mjesta gdje se nalaze ličinke
- optimalna temperatura za razvoj voćne muhe je oko 32˚C, donja granica razvoja je 9˚C, a gornja granica 38˚C
- tek temperature od 18.3˚C omogućuju ženkama odlaganje fertilnih jaja
- voćnu muhu napada veći broj parazita, koje se još nije uspjelo iskoristiti za šire suzbijanje ovog štetnika
o ZAŠTITA
- pojava i let voćne muhe se prati žutim ljepljivim pločama ili lovnim posudama u kojima se nalaze hidrolizirani proteini, ulje od angelike, razni sintetski atraktanti uz dodatak insekticida, da bi se ubio svaki privučen primjerak muhe
- započinje i primjena sintetiziranih feromona muhe
- mamci se koriste radi utvrđivanja prisutnosti i intenziteta pojave tog štetnika, a i za utvrđivanje optimalnih rokova suzbijanja, uglavnom prve generacije, jer se pojava ostalih generacija obično preklapa
- zaraza voćnom muhom može se smanjiti i skupljanjem i uništavanjem plodova zaraženih tim štetnikom što se smatra jednom od najvažnijih mjera zaštite, posebice u manjim objektima
- mediteranska voćna muha se može uspješno uzgajati u laboratoriju pa se često koristi u proizvodnji prirodnih neprijatelja drugih štetnika
- suzbijanje se obavlja tretiranjem cijelog nasada koji želimo štiti, a eventualno i okolnih biljaka koje napada taj štetnik, insekticidima na bazi fentiona, malationa, dimetoata, triklorfona, pirimifosmetila i dr.
- bolje je i protiv ovog štetnika primijeniti metodu lokaliziranog tretiranja, tj. tretirati samo dijelove nasada insekticidima kojima je dodan atraktant → time se smanjuju onečišćenje okoliša i plodova te troškovi suzbijanja
- koncentracija navedenih insekticida se obično nešto poveća i dodaje atraktant, npr. hidrolizirani protein Buminal → tretiraju se samo dijelovi krošnje okrenuti prema jugu
- od insekticida se koriste insekticidi duljeg rezidualnog djelovanja
- pri svakoj primjeni insekticida protiv voćne muhe treba naročitu pažnju obratiti na pridržavanje karenci, odn. na izbor insekticida koji udovoljavaju karenci u odnosu na zriobu i berbu tretiranih plodova
ERIOPHYES PIRI – Kruškina grinja
- dosta proširen štetnik kod nas
- u pojedinim godinama, naročito u obalnom području može nanijeti velike štete
- javlja se u više varijeteta, neki napadaju dunju, drugi oskorušu, a treći jabuku
- prezime odrasli oblici u skupinama ispod ljuskica pupova
- vrlo rano u proljeće naseljuju mlado lišće i uvlače se u njegovo tkivo
- sisanjem izazivaju karakteristične sitne ali vrlo brojne nabrekline isprva svijetlozelene, katkad ružičaste, a zatim posmeđe i pocrne
- najviše ih ima uz glavnu žilu lista
- kada tkivo unutar nabrekline odumre, izlaze kroz rupice na naličju lista te naseljuju zdravo tkivo lista, gdje prave nove nabrekline
- pri jakom napadu list pocrni, deformira se i otpadne, a izboj zakržlja
- može biti oštećena i kožica plodova, a time je omogućen ulaz mikroorganizama
- napadnuti plodovi deformiraju se te često otpadaju prije zriobe
- napad je često koncentriran samo na poneku granu ili stablo
- u lisnom tkivu žive grinje cijelu godinu, odlažu jaja, razvijaju se ličinke itd.
- ima 2 generacije godišnje
- suzbija se u vrijeme bubrenja pupova sumpornim fungicidima
- u početnom dijelu vegetacije najbolje djeluju pripravci na osnovi endosulfana, tiometona, demetonmetila te neki akaricidi (brompropilat, fenazakvin)
|
Članovi:
Najnoviji: JovaSky
Novih danas: 1
Novih juče: 0
Ukupno: 91757
Članovi: 0
Posetioci: 159
Uprava: 0
.jpg)
.jpg)
