DAPHNE – LIKOVAC, JEREMICAK

Daphne laureola L. – LOVORASTI LIKOVAC, lovorčica

Porodica: Thymelaeaceae
Status: Rijetka vrsta
Rasprostranjenost i stanište: Mezofilne gorske bukove šume, ali zalazi i u termofilno područje crnog i bijelog graba, te u termofilne listopadne šume.
Stupanj zaštite: Zakonom zaštićena vrsta na svim prirodnim nalazištima od 1952. god.




Daphne blagayana Freyer – BLAGAJEV LIKOVAC, maslinica

Porodica: Thymelaeaceae
Status: Ugrožena i rijetka vrsta
Rasprostranjenost i stanište: Šume hrasta medunca i crnog graba.
Stupanj zaštite: Zakonom zaštićena vrsta na svim prirodnim nalazištima od 1952. god.




Daphne malyana Blecic - MALIJEV LIKOVAC

Porodica: Thymelaeaceae
Status: Ugrožena i rijetka vrsta
Rasprostranjenost i stanište: Balkanski poluotok
Stupanj zaštite: Zakonom zaštićena vrsta na svim prirodnim nalazištima od 1952. god




Daphne mezereum - obični likovac

Porodica: Thymelaeaceae
Status: Ugrožena vrsta
Od 30 - 150 cm visok i oko 100 cm širok listopadni grm, sa šibolikim, slabo razgranjenim, uspravnim granama. Cvate ljubičasto prije listanja, krajem zime i vrlo rano u proljeće (II. - IV. mjesec), ima intezivan, ugodan miris koji širi desecima metara oko sebe. Plodovi dolaze u jesen u obliku crvenih bobica.
Rasprostranjen je u Europi, M. Aziji, Kavkazu i sjevernoj Aziji. Kod nas dolazi u svijetlim šumama i šikarama, na rubovima šuma, do visine od 2300 m. Javlja se na plodnim, svježim i rahlim tlima, bogatim vapnom i blagim humusom, ali često i na skeletnim terenima. Dobro podnosi zasjenjivanje. Svi dijelovi biljke, a naročito kora i plodovi vrlo su otrovni. Doživi starost do 15 godina, pa ako ga uzgajate kao ukrasni grm, prije nego odumre razmnožite ga odvajanjem mladica od matične biljke.
Iz iskustva uzimanja iz prirode, mogu vam reći da je moja mladica zasađena ove jeseni imala jedva vidljiv korjenčić, ali se primila i kroz zimu potjerala nove grančice na čijim su vrhovima već sad nabubrili cvjetni pupovi!
U prodaji se mogu naći mnogi hibridi ove biljke sa rozim ili bijelim bogatije ispunjenim cvjetovima.


Daphne mezereum


Daphne mezereum var. album

Daphne laureola - prelepa prema ovoj slici.

imas li podatke o arealu, koliko god uzak bio?

Daphne laureola L.

To je drvenasti zimzeleni grm visok 40 do 120 cm i neznatno razgranjen. Listovi su duguljasto kopljasti, kožasti, goli, s određenim sjajem i spiralno raspoređeni na stabljici. Cvjetovi su skupljeni u viseće grozdaste cvatove, zelenkaste ili zelenkastožute boje. Razmnožava se sjemenom. Ovaj likovac raste u mezofilnim bukovim šumama brdskog pojasa, djelomično zalazeći i u termofilne šume na rahlim, svježim i bogatim tlima na karbonatnoj podlozi.

Rasprostranjenost i stanište: Medvednica je jedan od najistočnijih lokaliteta. Područje sjeveroistočnih obronaka Rog i Lipa. Uglavnom je nalazimo na sjevernoj strani, ali u istočnom i zapadnom dijelu prelazi na njenu južnu stranu.
Nadalje danas je još rasprostranjena u gorskom području istočne, sjeverne i zapadne Hrvatske: Požeška kotlina, Kalnik, Ravna gora, Ivanščica, Strahinščica, Samoborsko gorje, Klek, Učka, Velebit.
Nažalost nemam podataka za Srbiju. Tu ti ne mogu pomoći.

Lovorasti likovac rijetka je vrsta, a brojnost se smanjuje zbog branja u dekorativne svrhe te zbog uništavanja staništa sječom šuma.
Zaštićen je temeljem Zakona o zaštiti prirode od 16. travnja 1952. godine na svim prirodnim nalazištima.

pa ge je ljudima mozak? ako je vec koriste u dekorativne svrhe, zasto pobogu jdnostavno ne pocnu da je proizvode????

pa i nas Prunus laurocerasus 'serbica' je tercijarni relikt, pa nije redak, ima ga svako dvoriste i prelepo izgleda.

Hvala na iscrpnim podatcima!

golub citat:

Daphne laureola - prelepa prema ovoj slici. imas li podatke o arealu, koliko god uzak bio?

Ipak sam ti pronašla možeš ga pronaći na lokalitetima Kaluđerske Bare, Miloševac, Gavran, Brus, Pasak... ako još netko zna koje stanište nek nadoda.

Razumijem da si ljut jer se rijetke i ugrožene biljne vrste iskorištavaju u dekorativne svrhe, često ih je čak za vidjeti na tržnicama na štandovima, a o cvjećarnama da ne govorim.
Nažalost ljudi nisu ekološko osviješćeni, a odgovorne institucije (mislim na inspekcije i ministarstva) baš previše i ne reagiraju.

Ljudi koji trguju zasticenim vrstama sa prirodnih nalazista cine tesko medjunarodno krivicno delo koje se vrlo strogo sankcionise (tamo gde se sankcionise)
SCG je 2002 potpisala kovenciju o medjunarodnoj trgovini ugrozenim vrstama (CITES), i znam da su kontrole pocele.
Pod zastitom su sve vrste koje su na CITES listi, a takodje i nacionalne vrste za koje odredi neka drzava clanica (potpisnica konvencije)
Mnogi privatni kolekcionari imaju kaktuse nepoznatog porekla (kaktusi su listom iz Juzne Amerike, a ona je kompletno pod zastitom)

Ajde posto nema podataka za Srbiju, da unesem.
Daphne sp. sa Zlatibora, odmah pored brojnih sumskih vikendica. Prosto nezamislivo za zasticenu vrstu da se nadje u ovolikom broju na takvom mestu. Uslikao sam jednu biljku od brojnih. Iznad hotela Cigota na Zlatiboru.

Priznaj , jel si "cupnuo " koji komad

Ovako ja sad tebe zamisljam.

dizem temu i duvam prasinu sa nje

daphne odora / daphne odora aureomarginata
ima li je neko i zna li kako se odrzava u zivotu? biljke ima u svim rasadnicima u inostranstvu i na e-bay, doduse, kao i sve zimske kosta malo vise osim ako je kupite kad je bas mala. ja sam vec imala jednu ali su joj bambusi dosli glave, ona je jedan osetljiv stvor. cveta krajem januara ako nema snega, inace u februaru. ovo je moja stara iz januara 2010


nova ima neke svetle tackice po listovima, kao da joj fali magnezijum ili tako nesto, pitam se sta bi valjalo da se radi.

Daphne mezereum ili hajducka oputa se sadi u senku ili hladovinu. Ne na sunce . Veoma se lako razmnozava i to reznicama ali vodite racuna otrovna je . Dobro de ne moze da se umre ali imacete malo tezih poremecaja u organizmu.

Pozdrav