Pozdrav!
Čitao sam da postoji način kako napraviti umjetne stijene (mješavina pijeska, cementa, kokosovih vlakana, treseta i sl.) pa me zanima ima li netko iskustva s izradom takvog kamenja, koji "recept" ste koristili, postoje li neki trikovi u izradi i slično. Puno lakše je saliti veliko kamenje na licu mjesta, nego ga dovlačiti s nekog drugog mjesta, a naravno i cijena velikog kamenja je previsoka.
Hvala svima na odgovorima!

OSgogo, budući da si iz Osijeka znam ti reći gdje ima velikog kamenja za kamenjar. Ako želiš javi se privatnom porukom uglavnom radi se o stovarištu kamena za obnavljanje nasipa gdje se uvijek može zamoliti za dobiti nešto kamena za napraviti kamenjar.

U "Floring"-u imaju zanimljivi šibenski kamen po cijeni 4,00 Kn/kg. To je vapnenac s brojnim šupljinama, a težine pojedinih komada su od 10 do 30 kilograma.
Nisam pravio umjetne stijene, ali mislim da se moraju raditi tehnologijom po kojoj se izrađuju betonski brodovi. Ukratko, napravi se osnovna struktura od armaturnog željeza i onda se prekrije s 2 - 3 sloja sitnijeg žičanog pletiva. Na to se pletivo stavlja smjesa cementa i pjeska. Tvrdoča smjese mora biti tolika da ne propada ( u večoj mjeri ) kroz mrežicu. Za imitaciju kamena dovoljan bi bio sloj i od samo 1 centimetra. Završni sloj je pitanje inovativnosti i želje o budućoj strukturi "kamena". Na TV-u sam vidi da se uglavnom završni sloj radi prskanjem. Taj umjetni "kamen" ponajbolje imitira pješčani kamen.
Prednost je svakako težina, ali i zanimljivi oblici koji se mogu postići.

Da, takav šuplji kamen može se nabaviti u Floringu, na cesti za Bizovac i kod Fuderera u Valpovu. No kako dva kamena već dođu par stotina kn ipak bi ja ostavio da se koji primjerak donese pri povratku s mora. Ako se pak želi koji veći komad pa može se uzeti koja prikolica i otići do obronaka Papuka ili drugdje...Ima kvalitetnog kamena i u Slavoniji, dapače. Upozoravam i da se taj vapnenac s mora ubrzo kod nas oruni jer kad se zimi natopi i izmrzne puca i drobi se. Tko što voli nek izvoli...

Jasno je da se kamen može donijeti s Papuka. Dapače, u kamenolomu "Radlovac" iz Orahovice pripravni su "izabrati" dekorativni kamen za kamenjar.
Druga je stvar da li u kamenjaru bolje izgleda odlomljena stijena ili zaobljenji kamen iz vodotoka. O tome, dakako, ne treba raspravljati, jer ukusi su različiti.
Osobno također nisam pristalica "egzotičnog" kamenja u kamenjaru našeg podneblja, a šupljikavi sam kamen nabavio kao podlogu za tropske bonsai biljke. Tu bi on mogao potrajati, a izgleda i dosta prirodno, osobito nakon što ga još malo proraste mahovina.

U pravu si Zlatko. Oštri rubovi nisu lijepi u kamenjaru. No ja sam skakao kao divokoza po kamanju pa prebirao ljepše primjerke. Onda kod postavljanaj je poznato da se više od polovice kamena mora ukopati tj. zasuti zemljom kako bi kamenjar izgledao prirodan. Trik je onda da što obliju stranu ostaviš prema gore.

Super. Ja sam ispred kamenjara u travnjak ukopao nekoliko tankih plosnatih kamena, kako bi se kamenjar logično nastavio na travnjak, a ne da izgleda kao da se tu našao slučajno.
Lijepo se kamenje ponekad nađe sasvim slučajno. Potoci na Papuku su izvrsno mjesto za skupljanje kamenja. Ima ih svih oblika i boja.

Čovjek na sve nekad i spontano nadođe. Treba samo uzet dovoljno vremena, raditi bez strke i biti ustrajan. Nažalost, mi ljudi želimo sve i odmah. A stvaranje lijepog vrta je proces, ne događaj. I kad mislimo da je taj proces završio opet se nešto drugo otvara...Sretno! Ja ću skupljati kamenje i kad mi ne treba. Prostora za spremanje imam, a kad nadođe ideja i potreba ono će biti tu.

Imam dva manja kamenjara, a razmišljam o jednom stvarno impozantnom. Bio bi dug oko 10 metara, a širok oko 4 metra. U taj kamenjar bih integrirao oko 100 biljaka - potencijala za bonsai, koje već imam. Jasno, radi se pretežno o crnogorici i tek ponekom prikladnom ukrasnom žbunu ili listopadnom drvetu ( minijaturnom ).
Malo se brinem o površini koju će trebati održavati, jer i tipične biljke za kamenjar svake godine narastu gotovo dvostruko. Problem je u tome što potencijali za bonsai također traže veliku i svakodnevnu pažnju, a tijekom najtoplijih dana treba ih zaliti 2 - 3 puta dnevno.

Zlatko, pa tebi će trebati cijeli kamenolom... :-) a niš, čuj, svi imamo slične želje... Već i sad robujem u vrtu, jest da mi pričinajva zadovoljstvo, no kad želim da sve bude savršeno i uredno... Ako se širi broj biljaka ili površina treba imati pomoć ili pak kod oblikovanaj razmišljati o lakoći održavanja...

Da, doista bih kamen morao dovesti kamionom, i to velikim. Vjerujem da ću se odlučiti za rješenje s policama, koje ipak trebaju puno manje održavanja, ali od "ozbiljnog" kamenjara ne odustajem. Dapače, upravo sam kupio jedan auto uz koji "ide" kuka za vuču prikolice, jer uz ovaj koji imam to nije baš odgovaralo.
Pronađe se na Papuku izvrsnog bilja, ali je ono često tako veliko da u prtljažnik jednostavno ne stane. Imao sam problem u "Floringu" kada su mi umjesto jednog polomljenog Cercisa ( Judinog drveta ) izvadili stablo visine oko 3,5 metra, dok sam iz "Unikomovog" vrtnog centra Ginko prevezao na način da spustim krov na autu. Prvi puta ga nisam uspio niti dovesti jer je bilo vrlo oblačno, a onda bih negdje na pola puta morao odlučivati da li da ostavim Ginko ili da od auta napravim bazen.

Zlatko citat:

U "Floring"-u imaju zanimljivi šibenski kamen po cijeni 4,00 Kn/kg. To je vapnenac s brojnim šupljinama, a težine pojedinih komada su od 10 do 30 kilograma. Nisam pravio umjetne stijene, ali mislim da se moraju raditi tehnologijom po kojoj se izrađuju betonski brodovi. Ukratko, napravi se osnovna struktura od armaturnog željeza i onda se prekrije s 2 - 3 sloja sitnijeg žičanog pletiva. Na to se pletivo stavlja smjesa cementa i pjeska. Tvrdoča smjese mora biti tolika da ne propada ( u večoj mjeri ) kroz mrežicu. Za imitaciju kamena dovoljan bi bio sloj i od samo 1 centimetra. Završni sloj je pitanje inovativnosti i želje o budućoj strukturi "kamena". Na TV-u sam vidi da se uglavnom završni sloj radi prskanjem. Taj umjetni "kamen" ponajbolje imitira pješčani kamen. Prednost je svakako težina, ali i zanimljivi oblici koji se mogu postići.

to mi se sviđa, malo ste zalutali u kamenjare, ja bi recimo umjetne stijene bez kamenjara i to ogromnih dimenzija, ono 5-6 i više metara visoke da izviru iz nekih dijelova vrta.
e, pa me zanima, da li nse u onu mjesavinu cementa i pijeska treba staviti jos neko sredstvo, ili prwemazati sve s necim da taj nastali beton ne popuca. jer kad bih jednom to napravila ne bihg bas da se za par godina raspadne.

Beton napravljen od pjeska i cementa, a ako je moguće i sitne granulacije kamena, sigurno se ne bi raspao. Naime, žičani kostur je zapravo armatura i radi se o armiranom betonu. Koliko sam imao prigode vidjeti, na taj se beton prska obojena masa koja je sličana ili istovjetna masama koje se upotrebljavaju na fasadama kuća. Ti su slojevi u principu nepropusni.
Jasno, nije mi u detaljima poznata tehnologija izrade umjetnih stjena, ali sam uvjeren da se rade po istom principu kao i betonski brodovi. Izljevanje desetina kubika betona na travnjak je jednostavno nezamislivo, a osim toga, stjeni treba dati i neki prihvatljiv oblik. To s nekoliko kamiona betona jednostavno nije moguće. S druge strane, pokušaj zamisliti na što bi ličilo neko čudovište koje bi se pojavilo ispod drvene oplate. Neposrednim radom na samom "modelu" stjene moguće je tjekom rada mjenjati konačni izgled na način da se doda nešto armature i na nju ponovno beton. Čak i kada je sve gotovo uz primjenu "primera za beton" radovi se mogu ponovno nastaviti.

Quote::

zlatko: Koliko sam imao prigode vidjeti, na taj se beton prska obojena masa koja je sličana ili istovjetna masama koje se upotrebljavaju na fasadama kuća.

jel to onda neki mort-špric mort ili tako nekako.

ma i meni se sviđa to što možeš na licu mjesta napravit neki oblik od armature i punit ga betonom-izvana mislim, unutra je šuplje.

samo me zanima dal se jos nesto stavlja u tu mj3ešavinu osim-cement-pijesak-voda kombinacije.

sori, nisam baš upućena u nastanak betonskih brodova, pa mi to ništa ne pomaže.

al mislim da to niti nije važno, jer da se4 i raspuca bet6on na nekim mjestima, opet ce ga armatura drzati i vjerojatno ce i vise nalikovati prirodnom kamenu.

u biti radim tu smjesu kao beton za ogradu.

u svakom slucaju super tema, kad ću imat vremena prosurfat ću i neke fotke umjetnog kamenja nac.

pozdrav

Upravo tako. Možda ti nije poznato, ali danas se žbuke na zid nabacuju strojevima. To su atomizeri koji prskaju smjesu žbuke. Jasno, ako stjene radiš sama ti češ koristiti mehaničku spravu za bacanje završne žbuke.
O sastavu materijala za završni sloj ne mogu baš nešto reći. Pročitao sam da mogu ići različiti materijali koji mjenjaju strukturu i čine da sliči na kamen. Konačno i beton se može obrađivati različitim strugalima i četkama ( dok je još svjež ).
Osobno nisam pravio umjetne stjene, ali se upravo pripremam ( u proljeće ) da na taj način izradim jednu betonsku figuru koja će biti čuvar vrta. Dakako, trebala bi izgledati kao da je izrađena iz kamena. Tom ću prilikom skupiti važna iskustva i nadam se da ću moći više pomoći.