Sadržaj
MiniChat
Sparta: Seme Dzinovske Jagode 19-Nov-2024 12:27:28 kiklop99: leopard je ljuta paprika a ne paradajz 19-Nov-2024 00:43:10 Sparta: leopard 01-Oct-2024 12:17:31 kiklop99: Pozdrav svima, nov ovde, zna li neko ima li ranih sorti Cherry paradajza i kako se zovu 30-Aug-2024 20:24:59 drveni: Pozdrav. Uzgoj maka je dozvoljen u Srbiji s tim da se setva na većim parcelama mora prijaviti. Kada se govori o uzgoju maka misli se na uzgoj u cilju dobijanja semena. Zasecanje nedozrelih čaura i sakupljanje lateksa je krivično delo. 27-May-2024 05:49:25 daff: recite molim vas, da li je u srbiji zabranjeno gajenje maka (Papaver Somniferum)? 18-May-2024 14:42:23 dr.strik: Pozdrav.Kade moze da najadam meckino grozje bilka -uva -ursi (uvin caj).Dali nekoj prodava ili ima za prodavanje 16-May-2024 19:25:00 hoppla: Pozdrav 30-Apr-2024 12:37:55
Shout History
Samo za registrovanje članove
Novi nalog/Prijava
Korisnički info
Facebook
|
Forums › RAZNO › Štetočine i bolesti biljaka › ŠTETNICI JABUKE
ŠTETNICI JABUKE
Sve o štetočinama, bolestima i zaštiti biljaka možete naći ovde...
|
|
Autor |
Poruka |
BornaZGUrednik
Pridružio se: Avg 12, 2005 Poruke: 250 Lokacija: Zagreb
BornaZG
Urednik
Pridružio se: Avg 12, 2005
Poruke: 250
Lokacija: Zagreb
|
Poslato: Čet Dec 29, 2005 9:58 pm Naslov: ŠTETNICI JABUKE
|
|
ŠTETNICI JABUKE 1
STITOCEPHALA BISONIA – Rogati cvrčak
- američkog je porijekla → na području bivše Jugoslavije je otkriven 1939.
- napada jabuke, kruške, trešnje i druge voćke, vinovu lozu te neke vrste ukrasnih drvenastih biljaka
- šteti voćkama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije → nastali zarezi se rastom povećavaju i liče šteti od udarca zrna tuče mogu se razlikovati po tome što cvrčak pravi štete i s donje strane mladih grana
- na mjestima oštećenja se lakše lome grane, a kroz otvore je olakšan ulaz štetnih mikroorganizama → pojavljuje se smolotok
- pri jačem napadu sadnice gube tržišnu vrijednost → tehnološki štetnik
- prezime jaja odložena u skupinama pod koru → ženka leglicom zareže koru, te na svaku stranu pod koru odloži po desetak jaja
- ličinke izlaze tijekom proljeća, te odlaze na zeljaste biljke (lucerna i druge mahunarke) → štete su neznatne
- odrasli oblici se ljeti vraćaju na voćke
- ima jednu generaciju godišnje
- jaja su često parazitirana od osice Polynema striaticorne
- treba nabavljati nezaraženi sadni materijal, u voćnjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odložena jaja
EMPOASCA VITIS – Lozin zeleni cvrčak
- izraziti polifag
- inače je važan i gotovo redovit štetnik vinove loze u Istri
- štete nanosi sisanjem sokova iz žila na naličju lišća → time ometa kolanje sokova, pa nervatura posmeđi
→ zatim cijeli listovi mi-
jenjaju boju, rubovi se kovrčaju prema dolje, u bijelih kultivara list žuti, a kod crvenih dobije tamnocrvenu boju
→ ponekad se na lišću javljaju crvenkaste točke i pjege uglata oblika
- simptomi se prvo javljaju na starijem lišću od srpnja nadalje
- zapažene su i razlike u intenzitetu napada na pojedine kultivare
- jače su napadnuti bujni i dobro gnojeni vinogradi
- osim loze napada i breskve, jabuke, šljive, smokve, mahunarke, krumpir i mnoge druge biljke
- prezimljuje odrasli oblik u četinjačama i zimzelenom bilju
- u vinograd prelazi u travnju
- ženka odlaže jaja na lišće vinove loze → 15 do 20 jaja
- odrasli žive 4 – 5 tjedana
- ima 3 generacije godišnje → glavnu štetu čine I. i II. generacija (od svibnja do kolovoza)
- često se pojedine generacije preklapaju, pa se istovremeno mogu naći svi oblici štetnika
- pojava i brojnost može se pratiti žutim ljepljivim pločama → prag odluke je 100 cvrčaka na 100 listova
- preporučuje se primjena sistemičnih ili kontaktnih insekticida dopuštenih za suzbijanje grozdovih moljaca → na osnovi klorpirifosmetila, triklorfona, fentiona i mnogi drugi kontaktni organofosforni insekticidi, te piretroidi (lambdacihalotrin, betaciflutrin, alfacipermetrin i deltametrin)
TYPHLOCYBA ROSAE – Ružin cvrčak
- jedan od najčešćih štetnika ruže u Hrvatskoj
- izraziti je polifag → napada i malinu, jabuku, krušku, smokvu i druge voćke te različito drveće
- na lišću se na mjestima sisanja vide isprva pojedinačne bjeličaste točkice koje se zatim spajaju, list postaje išaran, a na kraju poblijedi (deklorofilacija) i kovrča se
- na naličju se nalaze brojni svlakovi i živi kukci
- do šteta dolazi i zbog odlaganja jaja u izboje koji kržljaju
- prezime jaja ispod kore domaćina, najčešće ruže, jabuke, kruške i gloga
- početkom proljeća ličinke izlaze iz jaja, prelaze na lišće, gdje sišu sokove
- razvoj ličinki traje oko 30 dana
- odrasli oblici prve generacije javljaju se krajem svibnja i u lipnju → žive do 2 mjeseca
- odlažu jaja na lišće, te se javlja druga generacija znatno brojnija od prve → sada dolazi do najvećih šteta
- odrasli oblici druge generacije se javljaju u rujnu, a u našem obalnom području nalaze se sve do studenog → odlažu jaja koja prezime
- zaštita se provodi rezanjem zaraženih izboja zimi, čime se smanjuju štete
- zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima uništava jaja štetnika
- pragom odluke se smatra više od 50 štetnika na 100 listova
- u inozemstvu → dimetoat, diazinon, piretroidi
PSYLLA MALI – Jabučna buha
- rijeđa vrsta kod nas
- prezime jaja u pazušcu pupova i pukotinama kore stabla jabuke
- vrlo dobro podnosi niske temperature
- ličinke se javljaju početkom proljeća i skupljaju se na nabubrenim i poluotvorenim pupovima na kojima sišu
- izlučivanjem medne rose katkad sljepljuju listiće pupova
- napadnuti pupovi se suše i otpadaju → kasnije sišu na lišću
- pri jačem napadu deformiraju se plodići
- vrsta ima samo 1 generaciju godišnje
- odrasli oblik se javlja u svibnju i lipnju, migirira na druge biljke, a krajem se ljeta vraća na jabuke
APHIS POMI – Jabučna zelena uš
- čest štetnik kod nas
- osim jabuke napada i krušku, te biljke iz rodova Crataegus, Mespilus, Sorbus, Cotoneaster, Chaenomeles
- monoecijska vrsta → ne migrira s vrste na vrstu
- zimska jaja odložena su najčešće na jednogodišnjim izbojima
- u vrijeme bubrenja pupova javlja se osnivačica koja siše pupove → sve ostale generacije (do 17 generacija), žive na vršnom lišću
- lišće se zbog sisanja lagano deformira, ali ne mijenja boju
- sišu i još zelene neodrvenjele vrškove izboja, pa se ti izboji iskrivljuju i zaostaju u porastu
- jedna ženka leže 20 – 40 mladih
- prve krilate generacije javljaju se tek krajem proljeća ili početkom ljeta → šire zarazu u voćnjaku
- pragom odluke za suzbijanje se smatra 10 – 15 kolonija na 100 organa
- izlučuje mnogo medne rose, pa je intenzivna i pojava čađavice na biljkama kojima se hrani
DYSAPHIS PLANTAGINEA – Jabučna pepeljasta uš
- važan štetnik jabuke kod nas
- heterecijska je i holociklička vrsta
- primarni joj je domaćin jabuka, a sekundarni domaćini su biljke iz roda Plantago
- na jabuci stvara velike kolonije na naličju lišća i vrhovima izboja
- lišće se kovrča oko srednje žile, prvo vršno lišće, zatim žuti i suši se
- izboji zaostaju u rastu, plodovi su kržljavi i otpadaju
- sisanjem na cvjetovima izaziva deformacije plodova
- uš intenzivno izlučuje mednu rosu i time uzrokuje dodatne štete
- zbog velike štetnosti prag tolerantnosti vrlo je nizak → samo 1 – 2 zaražena lisna pršljena prije cvatnje na 100 pregledanih organa vizualnom metodom
- postoje i sorte jabuka otpornije na ovu vrstu uši
DYSAPHIS SPP. – Jabučne uši šiškarice
- više vrsta ovog roda česta su pojava na jabukama
- uzrokuju vrlo vidljive štete → zaraženo lišće deformira i dobije jarko purpurno crvenu boju
- najvažnija vrsta je Dysaphis devecta → monoecijska i cijeli život na jabuci, a ostale vrste migriraju na razne ljetne domaćine
→ štete su kratkotrajne i manje
ERIOSOMA LANIGERUM – Jabučna krvava uš
- vrlo je proširena kod nas → češće u intenzivnim plantažnim voćnjacima nego u zapuštenim voćnjacima
- rado se naseljuje na brojnim ranama koje su nastale rezidbom
- primjena većine sredstava za zaštitu bilja katkad više uništava vrlo učinkovitog prirodnog neprijatelja te uši, osicu Aphelinus mali, nego što sredstvo uništava uš
- na mjestima gdje sišu stvaraju se izrasline, tzv. rak-rane
- hrane se na korijenju, razvijenim granama i mladim izbojima → posljedica napada je sušenje grana i pucanje kore, te stvaranje rak-rana
- nekad se na te rak-rane nasele i drugi štetnici
- monoecijska i gotovo monofagna jer se uglavnom nalazi samo na jabuci, vrlo rijetko na dunji, a gotovo nikad na kruški (na ovim kulturama nije štetna)
- postoje dosta velike razlike u otpornosti pojedinih sorti jabuka na napad te uši → vrlo su osjetljive koks oranž, kanada, boskop, starking, a otpornije su jonathan, ontario, zlatni delišes, bobovac i dr.
- na jabuci je uvijek anholociklička
- prezime ličinke na vratu korijena i debljem korijenju te u pukotinama debla i rak-ranama
- podnose i vrlo niske temperature → do –27˚C
- vrlo rano, krajem zime počinje razvoj → razmnožava se partenogenetski
- jedna ženka leže 100 – 150 ličinki, a ima 10 – 15 generacija godišnje
- temperatura viša od 30˚C zaustavlja razmnožavanje, a viša od 35˚C onemogućava razmnožavanje
- u jesen se javlja krilata generacija → dio krilatih ženki širi zarazu i razmnožava se partenogenetski, a dio daje seksualnu generaciju, koja u pomanjkanju američkog brijesta ne daje potomstvo
- 1920.g. unesena je iz Amerike parazitska osica Aphelinus mali, koja se brzo proširila po cijeloj Europi i znatno smanjila brojnost i štetnost ovog štetnika
- kod nas se, kao i u drugim zemljama Europe, grančicama zaraženim krvavom uši, koja je bila napadnuta ovom osicom, tzv. afeliniziranim materijalom, širio parazit krvave uši u voćnjake jako zaražene krvavom uši
- Aphelinus mali odlaže jaje u uš, ličinka se hrani unutar uši, a odrasla osica izlazi kroz rupu u uši → napadnuta uš se napuhne i potom pocrni
- velika većina insekticida i neki fungicidi štetno djeluju na parazitsku osicu A. mali → naročito negativan učinak su imali univerzalni insekticidi tipa DDT i karabaril
- i danas se zbog pošteđivanja ove osice forsiraju selektivni insekticidi → na osnovi pirimikarba, metildemetona, tiometona ili vamidotiona, koji dobro djeluju na krvavu uš, a nemaju jači negativni učinak na A. mali
- učinkovitim se smatraju i neonikotinoidi
- i zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima pošteđuje 80 – 85 % osica, pa se preporučuje kao mjera suzbijanja krvave uši
- dodatak okvašivača poboljšava učinkovitost nekih insekticida
- u tijeku vegetacije najbolje je insekticid primijeniti pred cvatnju, kad postupno slabi aktivnost osice → time se smanjuje negativno djelovanje insekticida na osicu, a poboljšava učinkovitost, jer voštane prevlake koje štite uši još nisu preguste
- treba spomenuti i mogućnost uzgoja jabuke na otpornijim podlogama, npr. M II, M XII, i M XIII ili MM → smanjuje se brojnost uši koje sisanjem na vratu korijena ili korijenju izbjegavaju uništenje zimskim prskanjem ili folijarnom primjenom insekticida za vegetacije
- mehaničko odstranjivanje jače zaraženih grana i premazivanje rana smanjuju štetnost jabučne krvave uši
- zaraza pod zemljom se može smanjiti tretiranjem tla oko voćke sredstvima na osnovi lindana, a vjerojatno i drugim zamljišnim insekticidima, te nagrtanjem tretiranog tla oko voćke
RHOPALOSIPHUM INSERTUM – Travna uš jabuke
- heterecijska je i holociklička vrsta
- primarni domaćini su joj divlje i kultivirane vrste iz rodova Malus, Pyrus, Cotoneaster, Crataegus, Sorbus, te rijetko Cydonia i Mespilus
- sekundarni su domaćini biljke iz porodice Gramineae
- prenosi vrlo važan BYDV na žitaricama
- samo nakon masovnog prezimljenja na jabuci i kruški može nanijeti štete pupovima i najmlađem lišću
- pragom tolerantnosti smatra se tek nalaz od 50 kolonija na 100 pregledanih organa
PARTHENOLECANIUM CORNI – Šljivina štitasta uš
- jedan od najvažnijih štetnika šljiva u nas
- osim šljive napada i sve druge vrste voćaka, nadalje vinovu lozu, bagrem i razno ukrasno i šumsko drveće i grmlje
- dolazi i na zeljastim biljkama
- pokretne su ličinke oba stadija
- prezime ličinke drugog stadija na granama i stablu
- vrlo su otporne na niske temperature, osim na kasne mrazeve koji se jave nakon razdoblja aktivnog života ličinaka
- ličinke se mogu kretati pri temperaturi višoj od 13˚C, a pri temperaturi nižoj od 8˚C potpuno su neaktivne
- već krajem zime, čim počne kolanje sokova u biljkama, dio ličinki iz kojih će se razviti ženke prelazi u III.stadij i kreće prema vrškovima krošnje na izboje kojima je kora tanka i sočna
- za vrijeme hranjenja izlučuju obilnu mednu rosu
- u travnju se mogu naći već prve ženke
- ličinke iz kojih će se razviti mužjaci presvlače se više puta i preko stadija pretkukuljice i kukuljice preobrazuju se u mužjake
- razmnožavaju se spolno i partenogenezom
- krajem svibnja započinje ovipozicija → jedna ženka odloži 200 – 2000 jaja
- jaja ostaju ispod tijela → polaganje traje 4 – 10 dana
- nakon ovipozicije ženka ugiba
- inkubacija traje prosječno 20 dana → najčešće sredinom lipnja ispod štitova uginulih ženki izlaze mlade ličinke njihova smrtnost je vrlo velika, najmanja pri vlažnosti zraka od 70 % i pri temperaturi oko 25˚C
- ličinke odlaze na lišće i na njihovom se naličju hrane sisanjem sokova → mogu se naseliti i na plodovima
- kad prestane kolanje sokova u lišću odlaze na grane, gdje se najčešće smještaju oko pupova i rašlja → tu prezime
- prijevremeni mrazevi, koji uzrokuju otpadanje lišće, prije nego se uši povuku na grane mogu znatno smanjiti njihovu brojnost
- štit uginule ženke može dugo ostati na grani, a kad otpadne, ostaje bijela mrlja na mjestu gdje je bio pričvršćen → ima samo jednu generaciju godišnje
- periodični štetnik → za vrijeme gradacija, koje traju 2 – 4 godine, veliki broj stabala propada jer se osuše zbog sisanja sokova milijuna ušiju kojima su zaražena
- dio stabala propadne zimi od smrzavanja jer je zbog sisanja štetnika u zimu ušao neotporna
- ima dosta prirodnih neprijatelja → božje ovčice i ose najeznice, bolest Isaria lecaniicola
QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS – Kalifornijska štitasta uš
- često se naziva i San Jose uš prema kalifornijskoj dolini San Jose
- ubraja se u karantenske štetnike (lista A2)
- izraziti je polifag
- najčešće se nalazi na jabukama, kruškama, ribizu, oskoruši, ali i na svim ostalim vrstama voćaka, napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu, jorgovan, lipu i mnoge druge vrste
- pojava toga štetnika u našoj zemlji najviše je pridonijela propadanju drvoreda voćaka uz ceste i voćnjaka koji se ne njeguju te je onemugućila uvriježen postupak da se voćka samo sadi i bere
- uzrokuje sušenje stabala → tipična je slika sušenje koje počinje na periferiji krošnje
- snizuje i količinu i kakvoću ploda
- kalifornijska štitasta uš prezimi kao ličinka najčešće II. stadija, rjeđe I. stadija → ostali stadiji koji uđu u zimu ugibaju, no velika je i prirodna smrtnost II. stadija
- u proljeće se razvoj ličinki razdvaja → iz jednih nakon nekoliko presvlačenja nastaju mužjaci, a iz drugih nastaje III. stadij ličinke, a zatim se razviju ženke
- nakon kopulacije ženke legu žive mlade
- fakultativno se razmnožavaju i partenogenezom
- prve ličinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju → mlađe ličinke se živahno kreću te traže pogodno mjesto za pričvršćivanje, a kad se pričvrste ostanu na tom mjestu do kraja svog razvoja
- vrlo su osjetljive na osunčanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka
- razvoj traje 45 dana
- kod nas obično ima 3 generacije
- druga generacija ličinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a treća generacija krajem kolovoza i u rujnu
- u toplijim krajevima, jer je polivoltina vrsta, ima i do 6 generacija, a u hladnijim samo 2 generacije
- vrlo se često preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu naći svi razvojni stadiji štetnika
- zbog kratkog trajanja pokretnog stadija ličinke aktivno širenje štetnika ograničeno je na pojedina stabla, odn. susjedna stabla kojima se grane dodiruju
- ličinke mogu prenijeti i ptice i čovjek
- glavni način širenja tog štetnika je prenošenje zaraženog sadnog materijala, pa se pri propisanim zdravstvenim pregledima rasadnika naročito pazi upravo na tog štetnika
- pretežno se nalaze na kori izboja, grana i debla, ipak se često mogu naći i na lišću i plodovima
- na plodovima su koncentrirane u udubljenjima čaške i peteljke
- na mjestima uboda ovog štetnika voćke reagiraju pojačanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta uboda javljaju crvene pjege → uočljive su kad na zaraženom izboju ogulimo koru, a jasno se vide na plodovima jabuka, krušaka, kajsija itd. oko mjesta na kojem se nalazi štitić štetnika
- kad je plod zaražen s više ušiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti → plodovi jače zaraženih stabala obično su sitniji te su i zato slabije vrijednosti
- prirodni neprijatelji u posljednje vrijeme sve više utječu na brojnost kalifornijske štitaste uši → razne ose najeznice i božje ovčice
- vrsta osica Encarsia perniciosi → može se uspješno uzgajati u laboratoriju na tikvama
- donošenjem takvih tikva s mnogo osica u voćnjake uspješno se taj štetnik biološki suzbija u Švicarskoj, Njemačkoj, Francuskoj i drugdje
- kalifornijsku uš napada još i više drugih vrsta parazitskih osica → prisutnost parazitskih osica zapaža se po rupici na štitiću
- ako je mnogo takvih rupica, bolje je odustati od kemijskog suzbijanja štetnika
- kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave ličinki prvog stadija za vrijeme vegetacije
- u nasadima u kojima se provode redovite mjere zaštite od ostalih štetnika, usput se uspješno smanjuje i zaraza kalifornijskom štitastom uši → nije potrebno zimsko prskanje
- jako zaražene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraženog materijala
LEPIDOSAPHES ULMI – Jabučna koma uš
- čest štetnik kod nas
- najčešće se nalazi na jabukama i kruškama, no i na gotovo svim drugim vrstama voćaka, uključujući i maslinu, te na raznom drveću
- prezime jaja ispod štita
- krajem travnja i svibnja se javljaju ličinke → vrlo su pokretne, no najčešće ostaju na granama, a rjeđe prelaze na lišće i plodove
- jaja odlažu već u kolovozu
- ima samo jednu generaciju godišnje
EPIDIASPIS LEPERII – Crvena kruškina štitasta uš
- napada naročito krušku, ali i jabuku, šljivu i brojno drugo drveće
- značenje ovog štetnika je u porastu u mnogim zemljama, a pogotovo u voćnjacima u kojima je biološki suzbijana kalifornijska štitasta uš, pa je otpala konkurencija te vrste
- prezime odrasle ženke
- ličinke se javljaju od kraja travnja do lipnja → najčešće se zadržavaju na granama, na kojima mogu praviti prevlake debele više slojeva posljedica je sušenje grana, pa i cijelih stabala
- od jačeg napada zaražena stabla mogu uginuti za 3 godine
HOPLOCAMPA TESTUDINEA – Jabučna osica
- u rastresitom tipu ekstenzivnih voćnjaka javlja se povremeno i lokalno
- u novije vrijeme u nekim intenzivnim nasadima se javlja sve češće te je postala jednim od najvažnijih štetnika jabuke
- prezimi u tlu kao ličinka, gdje se kukulji
- odrasli oblik se javlja u proljeće u vrijeme cvatnje ranih sorti jabuka
- odlijeće na voćke u cvatu te odlaže jaja u plodnicu poluotvorenih ili otvorenih cvjetova
- ženka odloži dvadesetak jaja → inkubacija traje 6 – 10 dana
- pagusjenice se ubušuju u plodiće, no često se neko vrijeme kreću između epikarpa i mesokarpa pa se na površini ploda vidi krivudavi hodnik oplutavjelog tkiva → ta krivudava brazda je karakterističan znak prisutnosti ovog štetnika
- jedna pagusjenica uništi 4 – 5 plodova → plodovi otpadaju, a ako ostanu na voćki, deformirani su i mogu se koristiti samo za preradu
- suzbijanje se provodi na isti način kao za šljivine osice → rok se najčešće poklapa sa završetkom pune cvatnje i početkom otpadanja latica
→ u vrijeme cvatnje
je zabranjena primjena insekticida opasnih za pčele
→ neposredno nakon cvatnje se preporučaju manje opasni insekticidi za pčele: fosalon, endosulfan, trikloron, deltametrin i alfacipermetrin
- u vrijeme opadanja latica pčele većinom prestaju posjećivati cvjetove, pa se mogu koristiti i ostali insekticidi, npr. diazinon, dimetoat, fention, tiakloprid, itd.
- opasnost za pčele se znatno smanjuje ako se prskanje provodi u sumrak, kada pčele prestanu letjeti
- pragom odluke za primjenu insekticida smatra se 3 % oštećenih plodova
- velika pomoć u određivanju potrebe roka suzbijanja su bijele ljepljive ploče koje privlače osice → te ploče se vješaju 7 dana prije početka cvatnje
- na određivanje točnog roka tretiranja utječe i temperatura: embrionalni stadij kod 12˚C traje 370 sati, kod 14˚C – 282 sata, kod 17˚C – 196 sati i kod 20˚C 178 sati
MELOLONTHA MELOLONTHA – Obični hrušt
- jedan od najpoznatijih kukaca u nas
- odrasli hruštevi se hrane lišćem voćaka, vinove loze te šumskih i ukrasnih lišćara
- u letnim godinama mogu izazvati golobrst
- njihove grčice žive u tlu te oštećuju korijenje raznih biljaka
- mogu oštetiti i korijenje voćnih i loznih sadnica, ali starije voćke ili čokote ne mogu jače oštetiti
- dosta štete nanose krumpiru, povrću, jagodama i bobićavim voćkama
- razvoj traje najčešće 3 godine → proteže se na 4 kalendarske godine
- odrasli hruštevi se javljaju u travnju i svibnju, čim temperatura zraka prijeđe 20˚C
- hrane se lišćem, najčešće s rubnog drveća šuma ili voćnjaka, drvoreda ukrasnog drveća i sl.
- nakon 14 dana odvija se kopulacija i ženke se zavlače u tlo gdje odlažu prvu skupinu od tridesetak jaja → poslije se vraćaju na drveće, hrane se, te se ponovno zavlače u tlo radi ovipozicije
- za ovipoziciju ženke preferiraju rahla obrađivana tla
- nakon 30 – 40 dana iz jaja izlaze ličinke koje se hrane korijenjem biljaka → 1. godine gotovo da nema štete, a 3. godine su ličinke najveće, pa rade najveće štete
- ljeti treće godine se ličinke kukulje u tlu, a iz kukuljice se ubrzo razvije odrasli hrušt
- hrušt ostaje u tlu do proljeća iduće godine
- klimatski čimbenici uzrokuju masovnu pojavu hrušteva u pojedinim godinama → letne godine
- o intenzitetu pojave hrušteva u letnoj godini ovisi i intenzitet napada grčica
- gdje je mnogo lišćara, a malo obradivih površina, veće su štete od grčica zbog koncentracije ovipozicije na te površine
- štete od odraslih hrušteva zabilježene su na raznim vrstama lišćara na rubovima šuma, u voćnjacima i na drvoredima, ali i na nekim usjevima
- suzbijanje odraslih hrušteva rijetko kad je potrebno → uglavnom dolazi u obzir tamo gdje ima mali lišćara, pa je koncentracija odraslih oblika na njima velika
- suzbijanjem se uništavaju odrasli oblici tako da se tresu s drveća ujutro kad su hruštevi još ukočeni od hladnoće pa padaju sa stabla → njima se može hraniti perad
- kemijsko suzbijanje se obavlja samo za jakog napada → klorpirifos, triklorfon, piretroidi (fosalon)
- grčice se suzbijaju preventivno svuda gdje se očekuje jači napad ili gdje se pregledom tla utvrdi veći broj grčica → pragom odluke pred sadnju krumpira se smatra 2 – 3 grčice po m2 u trećoj, odn 3 – 5 grčica u drugoj godini njihova razvoja
- za voće i lozne rasadnike prag odluke je 1 – 2 grčice po m2
- blizu objekata namijenjenih za voćni i lozni sadni materijal (rasadnici, nove plantaže) ili jagode treba u letnim godinama sprečavati odlaganje jaja suzbijanjem odraslih oblika na obližnjim liščarama → zemljište treba 10 dana nakon početka leta hrušta temeljito obraditi jer u sasvim golo zemljište ženke nerado odlažu jaja
- ako se ipak razvije zaraza grčicama preko navedenog praga odluke mogu se koristiti zemljišni insekticidi → klorpirifosetil, foksim, karbofuran, klormefos i drugi insekticidi i to ili širom uz inkorporaciju ili se unose u redove pri sjetvi ili sadnji biljaka odn. primjenjuju oko sadnih rupa → po jednoj sadnoj rupi obično se koristi 5 – 10 g granuliranih pripravaka
- prije sadnje krumpira se mogu upotrijebiti pripravci na osnovi karbofurana, klorpirifosetila, foksima i imidakloprida
- u svijetu se intenzivno istražuju, a mjestimice počinju primjenjivati i biološki insekticidi na osnovi gljivice Metarrhizium anisopliae
TETROPS PRAEUSTA – Voćna strizibuba
- povremeno jače napada voćnjake jabuka, krušaka, trešanja i šljiva, no ličinka se ubušuje i u različito ukrasno drveće
- odrasli oblik se javlja krajem travnja → hrani se lišćem, ali ne pravi veće štete
- jaja odlaže na slabije ili na oštećene grančice na vanjskom dijelu krošnje
- ličinka se ubušuje pod koru, a zatim u drvo, gdje provodi cijeli život
- sekundarni štetnik
- voćke manje rode jer su napadnute rodne grančice, stabla slabe i propadaju
SCOLYTUS RUGULOSUS – Mali voćni potkornjak / S. MALI – Veliki voćni potkornjak
- mali voćni potkornjak je važniji jer može biti primarni štetnik → naročito često napada voćke za jakih suša
- veliki potkornjak je sekundarni štetnik
- napadaju sve vrste voćaka, a katkad i drugo drveće
- odrasli oblici se javljaju u svibnju → nakon kopulacije ženka buši rupicu u grani te ulazi pod koru, gdje buši hodnik dug 1.5 – 3 i više cm, gdje, u pravilnim razmacima sa svoje strane polaže po jedno jaje
- ličinke buše sekundarne hodnike okomito na primarni hodnik, te tako prave crteže karakteristične za pojedine vrste → žive 30 – 40 dana, pa se kukulje
- mladi odrasli oblik izlazi kroz rupicu u kori stabla ili grane
- ljeti se javlja i druga generacija → ima isti način života, no ličinka te generacije prezimi
XYLEBORUS DISPAR – Voćni sipac
- primarni i sekundarni štetnik
- napada sve vrste voćaka, pa i vinovu lozu, kesten, brezu, lipu i drugo ukrasno drveće
- javlja se dosta razvučeno tijekom cijelog proljeća
- nakon oplodnje ženke traže odgovarajuće stablo u koje se ubušuju → čine ravan hodnik koji potom skreće i prodire u idući god
- od tog hodnika se odvajaju ogranci prema gore ili dolje paralelno s osovinom stabla ili grane → u te ogranke odlažu jaja
- ličinke ne buše nove hodnike jer se hrane micelijem jedne vrste gljivica roda Ambrosia koja se razvija u izbušenim hodnicima → u jesen se kukulje
- prezimi odrasli oblik, koji kroz rupicu u proljeće izlazi slobodno u prirodu
- ima jednu generaciju godišnje
- napadnuta stabla se slabije razvijaju, lišće ima slabiji turgor i vene
PHYLLOBIUS OBLONGUS – Smeđi listojed
- najčešća voćna pipa prisutna na raznim voćkama u cijeloj našoj zemlji
- pipe se javljaju u vrijeme listanja, kad izgrizaju lišće, praveći ureze s rubova
- najčešće napadaju šljivu, pa jabuku, krušku, trešnju i druge vrste voćaka
- te pipe se javljaju pojedinačno, vrlo rijetko masovno
- štete uglavnom nanose tijekom cijelog proljeća
- voćne pipe se suzbijaju samo ako su toliko brojne da zaprijeti uništenje 25 % i više lisne površine
- suzbijaju se u vrijeme početka jačeg napada tretiranjem voćaka insekticidima na bazi fosalona, fenitrotiona, fentiona, piretroidima i dr. → dosta su osjetljive na insekticide
ANTHONOMUS POMORUM – Jabučni cvjetar
- jedan od najvažnijih štetnika jabuke u našoj zemlji
- naročito su ugroženi manji voćnjaci u blizini šuma
- prezime odrasli kukci u raznim skrovitim mjestima, rjeđe na samim stablima jabuka, a češće u šumama
- kada temperatura (srednja dnevna) prijeđe 10˚C, postaju aktivni i počinju dopunsku ishranu izgrizanjem pupova → ubrzo zatim počinju odlagati jaja u pupove odnosno u unutrašnjost cvijeta
- najintenzivnija je ovipozicija u stadiju C2 do D
- jedna ženka najčešće odloži dnevno samo jedno jaje → ukupno 10 – 30 jaja
- jaja su bijela, vidljiva bez povećala
- iz jaja nakon 5 – 10 dana izlaze ličinke → izgrizaju tučak i prašnike
- razvoj napadnutog pupa prestaje, a latice posmeđe
- oštećeni pup izgleda kao da je ofuren mrazom → tu se nastavlja razvoj ličinke, a završava nakon 14 – 25 dana
→ tu se zbiva i preobrazba u
kukuljicu i odrasli oblik
- napadnuti cvijet se potpuno osuši i otpadne
- u svibnju i početkom lipnja se javljaju mladi odrasli oblici → oni više ne prave šete nego postupno idu na prezimljenje
- cvjetara napada gljivica Beauveria sp. te brojne vrste parazitskih kukaca, naročito osa najeznica
- suzbijanje jabučnog cvjetara se lako provodi, no osnovni je problem u prognozi potrebe za provedbom suzbijanja, jer štetnike treba suzbijati usmjereno, a ne "za svaki slučaj"
- izvjesni oblik preventivnog suzbijanja cvjetara je zimsko prskanje uljanim organofosfornim sredstvima prije otvaranja pupova, ali tim se prskanjem prvenstveno suzbijaju drugi štetnici → sama uljana sredstva nisu učinkovita na cvjetara
- obično se smatra da će suzbijanje biti potrebno ako se na jednom stablu nađe (trešnjom voćke) više od 3 cvjetara ili ako se metodom 100 udaraca uhvati 20 – 40 odraslih oblika
- za slabe cvatnje vrijede niže, a za obilne cvatnje više brojke
- optimalni rok primjene insekticida je oko 14 dana nakon pojave prvih odraslih oblika ili u vrijeme njihove masovne pojave
- preporučuju se sredstva na bazi fosalona, fentiona, endosulfana, neki piretroidi i dr., koja se mogu primijeniti sama ili u kombinaciji s bijelim uljima
- radi dosta razvučene pojave štetnika jednim se tretiranjem ne postiže uvijek potpuni uspjeh → najčešće i nije potreban potpuni ili visoki stupanj zaštite od ovog štetnika jer je cvatnja i onako uvijek mnogostruko obilnija od plodonošenja, pa manji napad cvjetara uopće ne treba biti štetan
- dobar uspjeh je moguće postići signalizacijom roka tretiranja na bazi utvrđivanja broja odloženih jaja → (prema Steineru) treba suzbijati u kasnijem roku kad se na 100 pregledanih pupova nađe najmanje 15 jaja ili oštećenja (uboda) potrebno je svaki 3. dan pregledati uzorak od 30 cvatova (oko 150 cvjetova)
- rok primjene je od nalaza prvih ličinki pa najkasnije do pred otvaranje prvih cvjetova
- takva zapažanja pojave odraslog oblika i njegove ovipozicije u prirodi mogu se olakšati praćenjem tih pojava u cvjetara u kavezima → u jesen se stavljaju lovni pojasi (kao za savijača) na debla da bi se u njih na prezimljenje zavukli cvjetari
- u siječnju se skidaju ti pojasi i stavljaju u kaveze koji se drže u voćnjaku u visini krošnje
- u tim kavezima je moguće promatrati početak aktivnosti odraslih oblika odn. njihov izlazak iz mjesta prezimljenja
RHYNCHITES BACCHUS – Jabučni svrdlaš
- čest štetnik jabuka i šljiva, rjeđe drugih vrsta voćaka
- najveće štete nanosi u godinama s hladnim proljećem, kad je razvoj voćaka usporen, a pogotovo kad je mala rodnost
- osim primarnih šteta ta vrsta prenosi spore gljivica Monilia vrsta
- prezime odrasli oblici ili ličinke u otpalom lišću, ispod kore ili u zemlji
- odrasli oblici se javljaju rano u proljeće, obično krajem ožujka ili u travnju
- izgrizaju pupove, pa i koru mlađih grančica → oštećeni pupovi se suše i otpadaju
- u svibnju odlažu jaja pojedinačno u plodiće → jaja su odložena u komoricu koju ženka izbuši rilom, a zatim je zatvori
- u jednom plodu može biti odloženo i više od 40 jaja
- nakon 4 – 10 dana iz jaja izlaze ličinke → razvijaju se u trulim i mumificiranim plodovima, u kojima buše hodnike
- ličinke koje su se razvile iz ranije odloženih jaja završavaju razvoj već krajem srpnja i u kolovozu → potom se spuštaju u tlo gdje se zapredaju u kokon, a kasnije se kukulje i preobraze u odrasle oblike
- odrasli oblici prezime ne napuštajući mjesto preobrazbe
- ličinke nastale iz kasnije odloženih jaja završe razvoj u plodovima, prezime u tlu i kukulje se tek idućeg ljeta
- ličinke nastale iz najkasnije odloženih jaja ne završavaju razvoj, prezime u mumificiranim plodovima te također tek idućeg ljeta daju odrasle oblike, koji se hrane na voćkama prije odlaska na prezimljenje
- dio svrdlaša ima jednu generaciju godišnje, a dio treba za razvoj 2 godine
- suzbijanje se obavlja samo u slučaju jakog napada tretiranjem u rano proljeće, u vrijeme otvaranja pupova, sredstvima na osnovi fosalona, endosulfana, fentiona i dr.
CAENORHINUS AEQUATUS – Mali jabučni svrdlaš
- povremeno nanosi štete jabukama, šljivama, marelicama, breskvama, dunjama, kruškama i drugim voćkama
- proširen je u cijeloj zemlji
- pojavljuje se sredinom travnja, hrani se pupovima, a kasnije napada plodove
- štete na plodovima su slične štetama od jabučnog svrdlaša, no razlikuju se po tome što plodovi oštećeni od jabučnog svrdlaša budu brzo zahvaćeni monilijom i ostaju visjeti na stablu, a plodovi napadnuti od malog jabučnog svrdlaša otpadnu, jer nakon ovipozicije ženka nagrize peteljku
- prezime ličinke u tlu → suzbija se tretiranjem voćaka u vrijeme napada na pupove ili u vrijeme zametanja istim sredstvima kao jabučni svrdlaš na osnovi fosalona, endosulfana, fentiona i dr.
LEUCOPTERA MALIFOLIELLA – Moljac kružnih mina
- napada najčešće jabuku i krušku i može biti vrlo štetan, jer se kod nas često javlja u velikom broju
- prezimi kukuljica u krošnji voćke, na lišću ili rijetko u tlu
- katkad stvara kokone na plodovima pa se njima širi
- pred cvatnju jabuka započinje let leptira
- oni odlažu jaja na donju stranu pretežno mlađeg vršnog lišća
- razvoj jaja traje 8 – 12 dana
- gusjenica se nakon izlaska iz jajeta odmah ubušuje u list te stvara okruglastu minu dobro vidljivu s lica lista
- mina je slabo prozirna, a dobro se vide koncentrirani krugovi izmeta
- kukulji se obično na naličju lista, u bijelom kokonu
- ima 2 – 4 generacije godišnje
PHYLLONORYCTER BLANCARDELLA – Moljac točkastih mina
- također najčešće napada jabuku i krušku
- povremeno nanosi veće štete
- prezimi u otpalom lišću kao kukuljica
- leptiri se javljaju pred cvatnju jabuka → odlažu jaja na naličje lista
- gusjenice se ubušuju u list i prave minu nepravilnog oblika
- gusjenica izjeda lisno tkivo mjestimice unutar mine pa tako mina postaje točkasta
- mina se u unutrašnjosti skupi i na naličju na mini nastaje uzdužni nabor
- kukulji se u mini
- ima 3 – 5 generacija godišnje
PHYLLONORYCTER CORYLIFOLIELLA – Moljac vrećastih mina
- javlja se nešto rjeđe na različitim vrstama voćaka
- pravi izdignutu i prozirnu minu, najčešće uz žilu lista, sa strane lica lista
- kukulji se u mini
LYONETIA CLERKELLA – Moljac vijugavih mina
- napada krušku, jabuku, trešnje, rjeđe druge vrste voćaka
- prezimi leptir u pukotinama kore ili na drugim zaklonjenim mjestima
- leptiri lete pred cvatnju jabuka i odlažu jaja ispod epiderme na naličju lista
- gusjenice se ubušuju u list i prave vijugavu minu dugu do 10 cm → mina se kasnije neznatno proširuje
- kukulji se u bijelom kokonu razapetom na 2 paralelne niti pričvršćene na suprotnim rubovima lišća ili na drugim mjestima
- ima 3 – 4 generacije godišnje
- rijetko nanosi veće štete
STIGMELLA MALELLA – Patuljasti moljac miner
- napada jabuku
- naročito je čest kod nas te može nanijeti velike štete
- prezimi u tlu
- gusjenica se ubušuje u list i u njemu pravi kratku vijugavu minu (15 – 30 mm)
- mina se prema kraju jače proširuje
- vidljiva je samo s gornje strane lista ili prema svjetlu
- kukulji se u tlu
- ima 3 generacije godišnje
YPONOMEUTA MALINELLUS – Jabučni moljac (& YPONOMEUTA PADELLUS – Šljivin moljac)
- dosta je rijedak štetnik u Hrvatskoj → napada jabuku
- prezimi kao gusjenica prvog stadija u jajnom leglu → nalazi se na granama, a sastoji se od 20 – 80 jaja položenih jedno do drugog poput crijepa na kuću i pokrivenih sivkastom prevlakom leglo je slično boji kore
- početkom proljeća, kad temperatura prijeđe 14˚C, izlaze gusjenice i počinju se hraniti prvo lisnim pupovima, a zatim lišćem
- organe koje napadaju obavijaju pređom
- razvoj traje do kraja svibnja
- gusjenice žive zajednički u paučinastim gnijezdima – zapretcima koji pod kraj razvoja obuhvaćaju čitave grančice
- u zapretcima se i kukulje u bijelim prozirnim kokonima
- leptiri se javljaju u lipnju i srpnju, katkad i kasnije → odlažu jaja na voćke
- suzbijanje se provodi zimskim prskanjem voćaka uljanim organofosfornim insekticidima → uništavaju gusjenice u jajnim leglima ako se mjera provede kvalitetno
- za vrijeme vegetacije se suzbijanje provodi skidanjem i uništavanjem zapredaka zajedno s gusjenicama i tretiranjem voćaka insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, diazinona, diklorvosa te piretroidima
- učinkoviti su i bioinsekticidi na osnovi Bacillus thuringiensis
- važan prirodni neprijatelj je osica Ageniaspis fuscicollis
SYNANTHEDON MYOPAEFORMIS – Jabučni staklokrilac
- važan štetnik plantažnih nasada jabuka, a napada i dunju, šljivu i druge voćke
- posebno su osjetljive sorte jabuka stayman i delišes, a manje jonatan
- leptiri lete od kraja svibnja pa do kraja kolovoza i najviše u srpnju
- često odlažu jaja na stablo na kojem se ženka razvila
- najčešće odlažu jaja na mjesta na kojima je kora ozlijeđena obrezivanjem ili nekim drugim uzrokom
- jaja su odložena pod oštećenu koru najčešće u skupinama po 5 jaja
- gusjenica se ubušuje u drvo praveći plitke bušotine ispod kore → žive hraneći se sokom voćaka, a hrane se i tijekom zime
- štetnik se suzbija preventivno premazivanjem rana fungicidnim sredstvima ili voćarskim voskom, prskanjem voćaka nakon reza bakrenim sredstvima i čišćenjem kore voćaka
- u preventivu pripada izbjegavanje mehaničkih oštećivanja voćaka i suzbijanje jabučne krvave uši jer se u rane koje te uši izazivaju naseljava ovaj štetnik
- kada se štetnik pojavi u većoj mjeri, pristupa se hvatanju odraslih oblika u različite posude s jabučnim sokom ili gnjilim voćem gusjenice
- ta se mjesta mogu premazati ili natopiti (četkama) ili oprskati insekticidima
- upotrebljavaju se fentrotion, diklorvos i neki drugi insekticidi, koji se premazivanjem i u lokaliziranom prskanju zimi primjenjuju u 5 – 10 puta jačoj koncentraciji od uobičajene → prag odluke 100 – 400 gusjenica na 20 voćaka
- pojava leptira se može pratiti i feromonom
- svaka primjena insekticida u vrijeme leta ovog štetnika smanjuje i njegovu pojavu
COSSUS COSSUS – Vrbotoč
- napada deblo i deblje grane raznih vrsta voćaka, a posebno često vrbu, brezu, topolu, brijest i drugo ukrasno drveće
- najradije napada starija stabla debljeg debla
- leptiri lete u lipnju i srpnju, ali samo noću
- odlože više stotina jaja u skupinama u pukotine kore najčešće blizu tla
- ženka često odlaže jaja upravo na stablo iz kojeg se razvila, pa zbog kumuliranja zaraze ono brzo propada
- gusjenice se ubušuju u stablo ili deblju granu
- prvu godinu se zadržavaju uglavnom u kori, a iduće godine prodiru u drvo
- porastom gusjenice i hodnik postaje sve širi → iz njegova otvora ispadaju grizotine i curi biljni sok
- treće godine opet se gusjenica približava izlaznom otvoru gdje se kukulji → katkad se kukulji i izvan hodnika
- suzbija se kao modro sitance → preventivno suzbijanje je moguće u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad gusjenice povremeno izlaze iz svojih bušotina preporučuju se sredstva s izvjesnim dubinskim djelovanjem da bi se uništile i one gusjenice koje su se već ubušile, a nalaze se još plitko ispod kore, npr. fosfamidon (više nema dozvolu kod nas)
→ uglavnom samo preventivno djeluju sredstva
na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te piretroidi
→ kurativno suzbijanje se sastoji u uništenju gusjenice u grani ili deblu uštrca se sredstvo na osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jače volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah zatvori
ZEUZERA PYRINA – Modro sitance (granotoč)
- napada tanje grane, ali se može naći i u debljim granama, pa i u stablu
- napada gotovo sve vrste voćaka, uključujući i maslinu, nadalje brezu, javor i druge lišćare
- leptiri se pojavljuju u lipnju i srpnju, a lete do jeseni
- odlažu svoja crvenkasto žuta jaja u pukotine kore ili na pupove
- jedna ženka može odložiti oko 1 000 jaja
- gusjenice su heliofilne te se kreću prema svjetlu, dakle prema vrškovima grana i izboja na kojima se nalaze
- tek se tamo ubušuju u tanke grančice, u kojima buše hodnik prema dolje
- gusjenice povremeno izlaze iz bušotine te se ubušuju u novu nešto deblju grančicu
- napadnute se grančice suše na dijelu iznad bušotine
- iduće godine gusjenice se spuštaju sve niže, dolaze i u deblje grane pa i u stablo
- katkad buše hodnik oko stabla (prstenuju stablo), a ako tako napadnu mlađe stablo, ono brzo propada
- izlazni otvor gusjenice često prelazi promjer od 1 cm → kroz njega ispada pilovina
- oko tog otvora plitko ispod kore se nalazi dio hodnika koji se može prstom napipati
- smatra se da gusjenice izlučuju i neke za drveće otrovne tvari
- treće godine se kukulje na samom izlasku iz hodnika, pa nakon izlaska leptira prazne kukuljice vire iz rupe
- nazočnost jedne gusjenice u dvogodišnjoj maslini uzrokuje njeno propadanje
- iako nema mnogo prirodnih neprijatelja (dosta je aktivan djetlić), ipak je prirodna smrtnost utjecajem raznih čimbenika vrlo velika pa iznosi i više od 95 %
- naročito često napada drveće koje trpi od suše i uopće slabije njegovano i održavano drveće
- budući da ženka često odlaže jaja na isto stablo u kojem se razvila, mogu u nekom voćnjaku ili drvoredu pojedina stabla biti jako napadnuta, a ostala stabla biti nezaražena
- preventivno suzbijanje je moguće u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad gusjenice povremeno izlaze iz svojih bušotina → preporučuju se sredstva s izvjesnim dubinskim djelovanjem da bi se uništile i one gusjenice koje su se već ubušile, a nalaze se još plitko ispod kore, npr. fosfamidon (više nema dozvolu kod nas)
- uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te piretroidi
- zbog dugog razdoblja ovipozicije potrebno je tretiranje krošnje više puta ponoviti
- u voćnjacima se u to vrijeme suzbijaju i neki drugi štetnici voćaka (npr. savijači plodova) te se njihovim suzbijanjem sprečava i jača zaraza sitancem
- kurativno suzbijanje se sastoji u uništenju gusjenice u grani ili deblu uštrca se sredstvo na osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jače volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah zatvori voćarskim voskom
- grane zaražene granotočom ili vrbotočom potrebno je stalno rezati i spaljivati, pri čemu treba paziti da se odreže i dio sa štetnikom
- oba se štetnika mogu prenijeti zaraženim sadnicama
- staro zaraženo drveće treba izvaditi i spaliti, jer je ono izvor zaraze
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Google Ads |
|
BornaZGUrednik
Pridružio se: Avg 12, 2005 Poruke: 250 Lokacija: Zagreb
BornaZG
Urednik
Pridružio se: Avg 12, 2005
Poruke: 250
Lokacija: Zagreb
|
Poslato: Ned Jan 08, 2006 9:15 am Naslov: ŠTETNICI JABUKE 2
|
|
HEDYA NUBIFERANA – Sivi savijač pupova
- gusjenice savijača pupa i lista se javljaju rano u proljeće, čim počne otvaranje pupova
- uglavnom žive unutar napadnutih organa i malene su, pa se teže zapažaju pa je i to razlog što se njihove štete podcjenjuju
- mlade gusjenice prezime na zaklonjenim mjestima voćke, najčešće uz pupove
- rano u proljeće, krajem ožujka i u travnju, napadaju pupove, mlado lišće i cvjetove te ih izgrizaju
- napadnute organe zapredaju, a katkad se uvlače u pupove
- napadom mogu izazvati deformaciju listova i izboja, a pupovi često izgledaju kao da su oštećeni od mraza
- gusjenice su vrlo živahne
- napada različite vrste voćaka, najčešće jabuku, krušku, dunju, šljivu, trešnju, višnju i marelicu, ali i ukrasno drveće i neke druge biljke
- može se uspješno suzbijati zimskim prskanjem uljnim organofosfornim sredstvima
- također je djelotvorno njihovo suzbijanje u trenutku napada gusjenica primjenom fosalona, klorpirifosmetila, piretroida i nekih regulatora razvoja kukaca
- pragom odluke se najčešće smatra zaraženost 5 – 10 % pregledanih organa ili nalaz više od 4 – 5 gusjenica metodama 100 udaraca
ADOXOPHYES ORANA – Savijač kožice ploda
- savijač kožice ploda ili kapua postoji u našoj zemlji već dulji niz godina → kao štetnik otkriven je prvi put 1964. u okolici Varaždina
- u posljednje vrijeme se uvrstio u najštetnije savijače nekih plantaža
- jaki napadi pojavili su se uglavnom u plantažnim voćnjacima u kojima su se provodile intenzivne, katkad i pretjerane mjere zaštite, uz primjenu univerzalnih insekticida
- najčešće napada jabuke i kruške, no može oštećivati i šljive, breskve, kajsije i neke druge vrste voća
- prezimi mlada gusjenica drugog ili trećeg stadija na voćkama, najčešće iza zapredenog lišća, ispod ljusaka pupova, ispod kore ili u pukotinama kore
- u travnju i svibnju napada pupove → na njima pravi štete slične štetama od savijača pupova, a kasnije izgriza lišće koje zapreda, naročito lišće na vrškovima izboja
- za topla i suha vremena može već napasti i plodove, na kojima izgriza manje ili veće, ali uvijek samo plitke udubine → kasnije postanu plutaste ili za vlažna vremena gnjiju
- kukulji se u napadnutim organima → stadij kukuljice traje 10 – 15 dana
- leptiri ove prezimjele generacije lete u drugoj polovici svibnja i u lipnju
- ženke odlažu 30 – 100 jaja zbijenih zajedno u jajno leglo sjajno žute boje, uglavnom na lišću voćaka
- gusjenice ove prve, tj. ljetne generacije, napadaju lišće na vrhovima izboja, a naročito plodove, na kojima se nalaze od lipnja do početka kolovoza
- štete su tipične i po njima se najlakše prepoznaje prisutnost štetnika
- gusjenica izgriza kožicu ploda, najčešće počev od peteljke ili tamo gdje se ploda dotiče neki drugi dio biljke
- često zapredaju lišće uz plod
- izgrizena površina ploda je neptravilna oblika i često višestruko razgranata → kasnije oplutavi
- leptiri ljetne generacije lete u srpnju i kolovozu → ta generacija leptira odlaže jaja na plodove, na kojima također veće štete mogu napraviti male gusjenice prije odlaska na prezimljenje tijekom kolovoza, rujna i listopada
- tragovi njihove ishrane se vide u obliku sitnih grizotina, koje se međusobno ne spajaju → gusjenice te generacije mogu nastaviti oštećivanje i nakon berbe u skladištu ako su ubrane zajedno s plodovima
- jaja i gusjenice savijača kožice ploda napadaju razni paraziti, pretežno ose najeznice pa je u primjeni insekticida važno poštediti te parazite → naročito je djelotvoran jajni parazit – osica Trichograma
- parazitirana jaja se prepoznaju po tome što su sasvim crna, a nezaražena su jaja žutozelene boje
- radi jakog utjecaja parazita na brojnost ovog štetnika u ekstenzivno zaštićivanim voćnjacima njegova pojava nije velika, već se jače javlja u plantažama u kojima se primjenom nedovoljno selektivnih insekticida znatnije smanjio broj parazita
- tijekom zime razne vrste ptica se hrane gusjenicama ovog savijača
- zimskim prskanjem voćaka uljanim organofosfornim insekticidima smanjuje se uvelike i napad savijača kožice ploda jer se uništava dio gusjenica koje prezimljuju na voćkama
- najvažniji rok suzbijanja je u vrijeme izlaska gusjenica s mjesta prezimljenja, dakle rano u proljeće
- jedna mogućnost utvrđivanja kretanja gusjenica je stavljanje ljepljivih pojasa oko grana za što može poslužiti i obična izolirna vrpca okrenuta ljepljivim dijelom prema van
- ako se propusti taj rok, treba pratiti let leptira (pomoću feromona Adoxomone) i suzbijanje provesti u vrijeme izlaska iz jaja gusjenica ljetne generacije → u 2. polovici lipnja i početkom srpnja u to vrijeme se često suzbijaju jabučni ili šljivin savijač pa se time istovremeno suzbija i kapua
- ako je potrebno samo suzbijanje kapue provesti će se tretiranje jednim od brojnih dopuštenih organofosfornih insekticida ili piretroida, no preporučuju se ekološki prihvatljiviji regulatori razvoja kukaca i bioineskticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (B.t.k.)
- za uspjeh je potrebno temeljito tretiranje što većom količinom škropiva
- u slučaju produljenog leta ljetne generacije potrebno je nakon 15 dana ponoviti tretiranje
- pragom odluke, tj. onim intenzitetom napada kod kojeg treba provesti suzbijanje, smatra se nalaz 5 – 10 gusjenica kapue na 100 grana (utvrđeno metodom udaraca) prije cvatnje, 2 – 5 gusjenica na 100 grana u toku ljeta odn. 1 – 3 % oštećenih plodova
- osim utvrđivanja intenziteta pojave gusjenica može se vrlo dobro pratiti brojnost leptira kapue ulovom na lovne lampe, i to naročito na lampe s UV svjetlom, ali u novije vrijeme se to čini uz pomoć feromona
ARCHIPS ROSANA – Ružin savijač
- proširena vrsta savijača u svim našim krajevima
- slično savijaču kožice ploda i toj je vrsti značenje poraslo u zadnjih desetak godina
- napada osim jabuke i kruške i trešnju i razno drugo drveće, grmlje, cvijeće i druge zeljaste biljke
- prezimi na voćkama u jajnom leglu koje sadrži prosječno na pedesetak jaja
- nešto kasnije od savijača pupa i lista, no ipak još tijekom travnja, gusjenice napadaju lisne i cvjetne pupove u koje često prodiru, a kasnije oštećuju lišće i cvjetove
- rado se uvlače u cvjetove i izgrizaju ih iznutra
- obično povezuju pređom izgrizene dijelove biljke → gusjenica savija list u obliku cigare te se uvlači u njega
- na početku se hrane samo parenhimom lista, a kasnije i ostalim lisnim dijelovima
- može napasti i tek začete plodiće na kojima izgriza kožicu slično kao savijač kožice ploda
- često povezuje plodiće s lišćem
- izgrizeni dio kožice oplutavi što je uzrok deformaciji ploda u njegovu daljnjem razvoju
- razvoj gusjenica traje 1 – 2 mjeseca → za to vrijeme se gusjenice češće premještaju te napadaju različite organe
- kukulji se između lišća, najčešće na suhom listu koji je pređom pričvršćen uz nekoliko zelenih listova
- kukuljenje se obično odvija u svibnju ili lipnju, a leptiri se pojavljuju od sredine tog mjeseca pa sve do kolovoza
- leptiri odlažu jaja na kori grana gdje i ona prezime
- ima jednu generaciju godišnje
- napadaju ga brojni prirodni neprijatelji, a naročito veliku ulogu ima jajni parazit osica Trichogramma cacoeciae
- zimsko uništavanje jajnih legala ne može se provesti sa zadovoljavajućim uspjehom jer su jajna legla prekrivena smolastom tvari nepropusnom za insekticide
- smatra se da nalaz jednog ili više legla po voćki upućuje na veću opasnost od gusjenica
- suzbijanje ružina savijača provodi se u početku pojave gusjenica, odn. prije otvaranja cvjetnih pupova, a u voćaka koje rano cvatu, odmah nakon cvatnje
- upotreba insekticida se smatra opravdanom kad se na 100 cvjetnih pupova (pregleda se 2 – 4 pupoa po voćki nađe 5 – 10 gusjenica
- važno je tretiranje provesti prije izletanja iz jaja parazitske osice T. cacoeciae da se toj osici ne bi štetilo
- jaja koja sadrže ovog parazita se prepoznaju po crnoj boji
- pri izboru insekticida treba voditi računa da oni budu što selekticniji, kao što su fosalon, klorpirifosmetil, triklorfon ili regulatori razvoja kukaca i bioinsekticidi
- veliku ulogu u smanjenju brojnosti populacije ružina savijača imaju ptice, pa se preporučuje postavljanje njihovih zimovališta u voćnjake
CYDIA POMONELLA – Jabučni savijač
- smatra se najvažnijim štetnikom jabuka i krušaka u plantažnim i u većini drugih nasada
- osim tih voćaka napada i orah i dunju, a rijetko druge vrste
- u plantažama jabuka i krušaka protiv tog štetnika redovito se provode 2 – 3 pa do 7 tretiranja godišnje, pa se tako najveći dio mjera suzbijanja štetnika odnosi na tu vrstu
- dio ranije napadnutih plodova otpada, a kasnije napadnuti plodovi zbog "crvljivosti" imaju znatno smanjenu vrijednost
- zaražene plodove često zahvaća monilija
- tolerira se zaraza do 1 – 2 %, iako mnogi smatraju i takav postotak zaraze nedopustivim pa se provode mjere zaštite da bi se spustio udio zaraženih plodova ispod 0.5 %
- treba spomenuti da prisutnost gusjenice jabučnog savijača u plodovima ne jamči (kako to neki smatraju) da insekticidi nisu uopće korišteni, tj. da je to proizvod ekološke proizvodnje
- plodovi mogu biti "crvljivi" i ako je insekticid primijenjen prerano, a što je posebno opasno, i ako je insekticid primijenjen prekasno u odnosu na optimalni rok (ubušivanje gusjenica u plodove)
- jabučni savijač je isključivo tehnološki štetnik pa njegova prisutnost ne oštećuje organe važne za život voćke nego isključivo plodove
- suzbijanje jabučnog savijača je glavni razlog velikog utroška kemijskog insekticida u voćnjacima i time opasnosti od nedozvoljenih ostataka na plodovima i onečišćenja okoliša insekticidima → postalo je prijeko potrebno smanjiti broj tretiranja protiv ovog štetnika na mogući minimum
- treba organizirati prognozu pojave i signalizaciju rokova suzbijanja jabučnog savijača u svakoj plantaži jabuka i krušaka, a posebnu pažnju treba posvetiti izboru insekticida sa što manjim negativnim potpratnim djelovanje na prirodne neprijatelje i dr.
- zbog većeg broja potrebnih tretiranja, za suzbijanje ovog štetnika treba više nego do sada primjenjivati biotehničke insekticide (regulatore razvoja kukaca) i uvoditi biološku metodu primjenom ekološki povoljnih bioinsekticida na bazi B. thuringiensis ili virusa granuloze (Carpovirusine) ili jajnih parazita iz roda Trichogramma
- u određenim uvjetima treba koristiti lovne pojase i tako smanjiti zarazu
- u većem broju naših plantažnih nasada, uz pomoć savjetodavne službe, se već provodi suvremena zaštita od jabučnog savijača na načelima integrirane zaštite bilja
- prezimi odrasla gusjenica u eliptičnom kokonu ispod kore i u raznim pukotinama na deblu i debljim granama
- u travnju se kukulji na mjestima prezimljnja
- izletanje leptira, u pravilu, počinje krajem travnja, u svibnju je mnogo intenzivnije, a traje sve do kraja lipnja
- zbog zatopljenja u posljednjih nekoliko godina leptiri su se kod nas pojavili već u zadnjoj dekadi travnja
- mužjaci se javljaju prije ženki → protandrija
- leptiri lete u sumrak, a kopuliraju kad je temperatura viša od 15˚C te uskoro počinju odlagati jaja na lišće, plodove i grančice
- let prestaje ako temperatura padne ispod 12˚C, najjači je između 20 i 24˚C, a prestaje pri 32˚C
- inkubacija traje 7 – 14 dana
- čim izađu iz jaja, gusjenice se ubušuju u plodove, obično kod čaške ili na mjestu gdje se dodiruju plod s listom ili dva ploda međusobno
- buši hodnik do jezgre te izgriza sjemenke → hodnici su puni izmeta
- napadnuti plodovi otpadaju
- razvoj gusjenice traje oko 20 dana → odrasla gusjenica napušta plod te odlazi u razne pukotine na deblu i granama, gdje se zapreda i kukulji
- nakon desetak dana se javlja leptir koji leti od polovice srpnja do polovice kolovoza, odlaže jaja na plodove, a gusjenice se ubušuju u tada već skoro zrele plodove → isprva samo površinski oštećuju plod, a zatim se ubušuju dublje do jezgre kroz otvor izbacuju izmet
- u vrijeme zriobe, gusjenice izlaze i plodova i odlaze na mjesta gdje prezimljuju → dio gusjenica ostane za vrijeme berbe u plodovima te bude zajedno s njima donesen u skladišta, gdje gusjenice pronalaze skrovita mjesta za prezimljenje
- ima u Hrvatskoj redovito dvije generacije godišnje
o ZAŠTITA OD JABUČNOG SAVIJAČA
- smanjenje brojnosti ovog štetnika može se postići tako da se u vrijeme kad gusjenice prve ili druge generacije odlaze na kukuljenje odn. prezimljenje stavljaju lovni pojasevi od valovite ljepenke na debla u koja se gusjenice zavuku
- svakih deset dana ljeti (nakon deset dana treba staviti novi pojas), odn. krajem jeseni, skidaju se lovni pojasevi i u njima, najčešće spaljivanjem, uništavaju se gusjenice i kukuljice
- ti lovni pojasevi mogu biti impregnirani nekim insekticidom ili betanaftolom koji ubija gusjenice pa se tada ne moraju skidati radi uništavanja štetnika u njima
- lovni pojasevi se inače koriste i za prikupljanje savijača radi njihova promatranja da bi se odredila potreba za tretiranjem i najpovoljniji rok tretiranja
- stavljanje lovnog pojasa na svako stablo pridonijet će smanjenju zaraze, a u nekim slučajevima (primjerice u ekstenzivnim voćnjacima rastresitog tipa) može zamijeniti primjenu insekticida
- potrebno je prije početka izletanja leptira (od onih gusjenica koje su se zaprele u skladištima) uništiti gusjenice na ambalaži i u skladištima ili spriječiti izletanje leptira iz njih (mreže na prozorima, tretiranje zidova diklorvosom i sl.)
- nezrele plodove koji su otpali i u kojima se nalazi gusjenica treba skupiti i uništiti
- prije primjene insekticida treba prvo utvrditi potrebu tretiranja, zatim rok prvog i prema potrebi ostalih tretiranja (nešto drugačija pravila vrijede za suzbijanje feromonima)
- uz primjenu u optimalnim rokovima u novopodignutim ili izoliranim voćnjacima ne bi trebalo više od 2 – 3 tretiranja godišnje
- no preduvjet je poznavanje intenziteta napada i praga odluke
- u nekim godinama jasno je odvojen let leptira prve i druge generacije, a u nekim se godinama letovi isprepliću, pa se leptiri javljaju gotovo kontinuirano od kraja travnja do rujna
- za ocjenu zahtijeva li određena gustoća populacije suzbijanje ili ne, najbolje je istim metodama pratiti brojnost savijača u nekom nasadu kroz više godina te na osnovi iskustva iz prošlih godina određivati potrebu za suzbijanjem → ovisi o rodnosti
- gustoća populacije se može odrediti brojnošću gusjenica u uvijek istom broju lovnih pojaseva ili brojnošću leptira ulovljenih na uvijek istom broju ferotrapova smještenih na stalnim mjestima → za orijentaciju može poslužiti i zaraženost plodova prethodne godine
- broj gusjenica u lovnim pojasevima omogućuje prognozu jačine napada → smatra se da će prag tolerancije od 1 % biti dostignut ako se u 40 pojaseva nađe 7 gusjenica na svakih 100 plodova po stablu
- točnije je na osnovi broja gusjenica skupljenih u lovnim pojasevima između prve i druge generacije, dakle krajem lipnja i srpnja svakih 10 dana, predvidjeti jačinu druge generacije odn. utvrditi uspjeh suzbijanja prve generacije → smatra se da će prag tolerancije od 1 % kod druge generacije biti dosegnut ako se na svakih 100 plodova, koliko prosječno nosi jedno stablo, nađe 1 kukuljica (puna ili prazna) na 40 lovnih pojaseva
- kod nas se smatra da je u velikim plantažnim nasadima prag odluke 5 leptira po ferotrapu
- nakon što se utvrdi potreba suzbijanja, treba odrediti optimalne rokove zaštite (tretiranja) → ti se rokovi ne mogu točno odrediti bez praćenja pojave i leta leptira jabučnog savijača provodi se u Hrvatskoj u većini nasada
- prvo suzbijanje savijača u okolici Zagreba potrebno je najčešće krajem prve dekade lipnja ili sredinom lipnja → leptiri se počinju javljati najčešće između 8. i 22. svibnja, a masovno se pojave u prvoj dekadi lipnja
- tretiranje treba obično ponoviti čim prestane djelovanje insekticida → za 10 – 14 dana
- krajem lipnja u okolici Zagreba završava let prve generacije leptira
- pojava druge generacije oscilira mnogo jače, počinje sredinom srpnja, a završava sredinom kolovoza
- bez praćenja dinamike leta još je teže odrediti optimalni rok tretiranja za ovu generaciju, a najčešći je u prvim danima kolovoza
- nešto točnije mogu se rokovi suzbijanja signalizirati na temelju praćenja srednje dnevne temperature od 1. ožujka svake godine → uzima se u obzir samo efektivna srednja dnevna temperatura viša od 10˚C te se zbrajaju vrijednosti iznad te temperature kad tako zbrojena suma temperatura prijeđe 80 – 100˚C može se očekivati prva pojava leptira
- prvo tretiranje biotehničkim insekticidima obavlja se kad tako izračunata suma efektivnih temperatura dosegne 200 – 250˚C, a kemijskim insekticidima kad suma dosegne 300 – 350˚C
- prava prognoza i signalizacija jabučnog savijača kakvu treba voditi svaki plantažni nasad temelji se na praćenju leta leptira s pomoću feromona (sekusualni mirisi ženki), koji su gotovo potpuno zamijenili ranije korištene lovne svjetiljke
- jedan od najstarijih feromona koriptenih kod nas je Codlemone
- feromoni se obično nalaze u kapsulama koje se stavljaju u ferotrapove → najčešće su kartonske kućice premazane iznutra nesušivim ljepilom u koje se stavlja feromon koji privuče mužjake savijača, a oni se, zatim, uhvate na ljepljivoj površini
- za praćenje jabučnog savijača u nasad velik 2 ha treba razmjestiti najmanje 5 ferotrapova
- u ferotrapove se love uglavnom samo mužjaci jabučnog savijača, pa je lako razvrstavati i brojiti ulovljeni materijal
- skupljeni materijal se pregleda i izbroje se leptiri jabučnog savijača → svakodnevnim bilježenjem broja ulovljenih leptira može se točno odrediti kad će nastupiti izlazak gusjenica iz jaja, što je obično nekoliko dana nakon utvrđenog masovnog leta leptira savijača i tada je upravo rok za prvo tretiranje
- ako se let nastavlja i nakon masovne pojave i dosta je intenzivan, provodi se drugo tretiranje, a samo vrlo rijetko bit će potrebno i treće tretiranje protiv prve generacije savijača
- let leptira nije u potpunoj korelaciji s izlaskom gusjenica iz jaja i njihovim napadom na plodove jer o konkretnim uvjetima temperature ovisi intenzitet odlaganja jaja, trajanje inkubacije, itd.
- u vrijeme berbe se stave na jako zaražena stabla lovni pojasevi koji se početkom zime skinu i zajedno s gusjenicama koje su se u njima zaklonile stave u kaveze
- žičani kavezi se nalaze na nogarima u visini krošnje i smješteni su u nasadu
- mogu se koristiti i posebni manji kavezi pričvršćeni na grane → u tim kavezima može se u proljeće pratiti izlazak leptira savijača i usporediti ga s dinamikom leta u slobodnoj prirodi
- za praćenje druge generacije gusjenice se skupe stavljanjem lovnih pojaseva na zaražena stabla u lipnju
- pojaseve treba skidati svakih 10 dana, jer stadij kukuljice traje najmanje 10 dana
- izašle leptire nađene u kopulaciji ili posebno mužjake i posebno ženke vadi se iz kaveza i stavlja u izolatore od tila smještene na granama jabuke koje nose plodove → na te plodove će ženke odlagati jaja pa će se moći pratiti intenzitet ovipozicije i utvrditi početak ubušivanja gusjenica u plodove
- populacija savijača može se smanjiti primjenom bioloških, biotehničkih i kemijskih insekticida
- jabučni savijač ima mnogo prirodnih neprijatelja → brojne vrste parazitskih osica, posebice jajni paraziti iz roda Trichogramma, te grabežljivci poput zlatooke, stjenica, nekih vrsta kornjaša itd.
- moguće je i biološko suzbijanje jabučnog savijača
- u nekim zamljama postoje poduzeća koja se bave uzgojem parazitskih osica roda Trichogramma, a potom se te osice prodaju i ispuštaju u voćnjake te se time smanjuje brojnost jabučnog savijača
- mjestimice se primjenjuju i bioinsekticidi na bazi B. thuringiensis
- u biološko suzbijanje se ubraja i mogućnost primjene naturalita i biotehničkih insekticida za suzbijanje jabučnog savijača
- BIOTEHNIČKE METODE → primjena feromona metodom "privuci i ubij" ili metodom zbunjivanja
- vješanjem većeg broja ferotrapova s tim feromonom može se znatnije smanjiti broj mužjaka u nasadu ako nema doleta sa strane
- ferotrapovi koji se koriste za suzbijanje mogu, umjesto ljepila, imati površine tretirane insekticidom
- u svijetu se sve više koristi i metoda zbunjivanja mužjaka → "oblaci" mirisa ženki zbunjuju mužjake koji ne mogu pronaći ženke pa one ostanu neoplođene (neoplođena jaja su sterilna)
- regulatori razvoja kukaca → inhibitori tvorbe hitina na osnovi heksaflumurona, teflubenzurona, diflubenzurona, lufenruona koje treba primijeniti u početku izlaska gusjenica iz jaja
- KEMIJSKI INSEKTICIDI → samo ako se ne mogu primijeniti navedeni toksikološki i ekološki prihvatljiviji načini zaštite
→ vrlo dobro djeluju insekticidi na bazi klorpirifosmetila,
fosalona, fentiona, diazinona, triklorfona, mnogi piretroidi (alfacipermetrin, cipermetrin, deltametrin)
→ za prva tretiranja je bolje uzimati insekticide duljeg rezidualnog djelovanja, a za zadnje, ovisno o datumu berbe, insekticide odgovarajuće kraće karence
→ da bi se poštedjela fauna prirodnih neprijatelja treba umjesto univerzalnih insekticida primjenjivati selektivnije insekticide
- jedini dugoročno uspješni, ekološki i ekonomski prihvatljivi način zaštite od jabučnog savijača je kombinacija svih spomenutih mogućnosti na načelima integrirane zaštite bilja
LOXOSTEGA STICTICALIS – Mećavka (metlica)
- tipičan je periodični štetnik → nakon niza godina, u kojima se uopće ne zapaža, dolazi godina vrlo jakog napada
- progradacija mećavke otpočela je u 2000. g. u Ukrajini, pa bi se u prvim godinama trećeg milenija mogla očekivati jača pojava i u Hrvatskoj, osobito u istočnim područjima
- prezime odrasle gusjenice u tlu → odmah se u proljeće kukulje
- kad srednje dnevne temperature prijeđu 15 – 17˚C, pojavljuju se leptiri → početkom svibnja
- leptiri uz pomoć vjetra mogu preletjeti stotine kilometara
- ženke odlažu 400 – 600 jaja u manjim skupinama na razne kulture i korove, vrlo često na lucerišta
- nakon 4 – 6 dana izlaze gusjenice → razvoj traje 2 – 3 tjedna
- gusjenice te generacije štete u drugoj polovici svibnja i prvoj polovici lipnja, a zatim se kukulje i daju leptire prve generacije (leptiri prethodne generacije pripadaju trećoj prošlogodišnjoj generacije jer se generacije broje od jajeta do odraslog)
- leptiri prve generacije lete krajem lipnja i početkom srpnja → ženke odlažu jaja te se razvoj, samo nešto ubrzaniji, ponavlja
- gusjenice druge generacije nanose štete u srpnju
- leptiri druge generacije lete u 2. polovici kolovoza ili u rujnu → daju jaja i gusjenice treće generacije, koje prezime
- štete od gusjenica te generacije nastaju u rujnu
- leptire privlači svjetlo, oko kojeg se roje, pa se mogu utvrditi i lovnim svjetiljkama
- štetnik je izrazito polifagan, te se hrani brojnim vrstama bilja
- kad sve požderu gusjenice masovno traže hranu i iza sebe ostavljaju opustošena polja, kao nakon požara
- kao žarišta se mogu smatrati lucerišta i zakorovljene površine
- na brojnost jako utječu vremenske prilike → pogoduje 20 – 40 mm oborina i što više temperature (optimum 25˚C) u vrijeme rojenja
- pragom odluke se smatra 3 – 5 gusjenica po biljci s krupnijim lišćem, odn. 20 gusjenica na m2
- smanjenje brojnosti korova nepovoljno utječe na pojavu metlice
- česta košnja lucerišta i ostalih krmnih kultura smanjuje brojnost gusjenica, pogotovo ako se kosi u vrijeme razvoja prvih stadija štetnika
- zimsko duboko oranje uništava dio kokona u kojima prezimljuju gusjenice
- biološki insekticidi na bazi B. thuringiensis kurstaki uzrokuju polagano ugibanje gusjenica te one ubrzo nakon tretiranja prestaju činiti štete → preporučuju se prvenstveno bioinsekticidi
- od kemijskih insekticida su djelotvorni triklorfon, foksim, klorpirifosetil
OPEROPHTERA BRUMATA – Mali mrazovac
- čest štetnik trešnje, jabuke, kruške i drugih vrsta voćaka, te lipe, breze i drugog ukrasnog drveća
- češće se javlja u rastresitom tipu voćnjaka, posebice blizu šuma
- periodični je štetnik
- odlikuje se izraženim spolnim dimorfizmom
- prezime jaja na voćkama u skupinama od 5 – 50 jaja
- u proljeće izlaze iz jaja gusjenice → izgrizaju pupove, mlado lišće i cvjetove, koje opredaju nitima
- kasnije napadaju i starije lišće voćaka, a kod trešnje oštećuju i plodiće
- na lišću prave velike rupe nepravilna oblika, a mogu prouzročiti i golobrst
- plodićima trešnje izgrizaju meso sve do koštice
- gusjenice završavaju razvoj krajem svibnja → po nitima se spuštaju na tlo, gdje se kukulje stadij kukuljice traje 3 – 4 mjeseca
- nastupom prvih mrazeva kasno u jesen javljaju se leptiri koji se nalaze na voćkama do prosinca
- ženke se penju po deblu i tako dolaze u krošnju, a mužjaci lete i traže ženke radi kopulacije → u malim voćnjacima je suzbijanje moguće stavljanjem ljepljivih pojaseva oko debla na koje se zalijepe ženke
- ti pojasevi se sastoje od papira ili plastike premazane lijepkom, a stavljaju se u listopadu
- lijepak na pojasu treba ostati ljepljiv 2 mjeseca, inače se treba obnavljati
- obradom tla tijekom ljeta oko stabla mogu se uništiti kukuljice u tlu ili spriječiti izlazak leptira iz njih
- zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima ili mineralnim uljima uništavaju se jaja mrazovca ako su dobro oprskani vršni dijelovi na koje su najčešće odložena jaja
- na početku jačeg napada gusjenice se suzbijaju tretiranjem biološkim ili biotehničkim insekticidima te kemijskim insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, fosalona, piretroidima
- orijentacijskim pragom odluke za suzbijanje se smatra 10 % zaraženih cvjetova
ERANNIS DEFOLIARIA – Veliki mrazovac
- u Hrvatskoj je manje raširen od malog mrazovca
- napada gotovo sve vrste voćaka, hrast, lipu, brezu i drugo ukrasno drveće
- također postoji spolni dimorfizam
- prezime u stadiju jaja
- gusjenice se javljaju od travnja, praveći štete slične štetama od malog marazovca, samo što ne zapredaju nitima napadnute biljne dijelove
- početkom srpnja se kukulje u tlu
- leptiri se pojavljuju nešto ranije od leptira malog mrazovca, tj. u listopadu
- suzbijaju se kao i mali mrazovac
CERATITIS CAPITATA – Mediteranska voćna muha
- karantenski štetnik naveden na listi A2 za Hrvatsku
- napada oko 200 biljnih vrsta, najradije breskvu, marelicu, krušku, jabuku, agrume, kivi, smokvu, kaki, čak i rajčicu itd.
- pojavi ovog štetnika pogoduju područja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina zriobe plodova, pa stalno nalazi razne kulture nejednakih termina zriobe plodova, pa stalno nalazi razne poluzrele plodove koje može zaraziti
- u posljednje vrijeme raste njena štetnost u Hrvatskoj, posebice na agrumima
- prezime kukuljice u tlu ili odrasli oblici na zaklonjenijim toplijim mjestima
- prve muhe se javljaju krajem svibnja → odlažu više stotina jaja i to u plodove u skupinama od po 10 – 20 jaja
- za odlaganje traže plodove što bliže njihovoj zrelosti
- za 2 – 3 dana izađu ličinke i ulaze dublje u plod → u zelenom nezrelom plodu se ne mogu hraniti
- nakon 9 – 15 dana ličinka završava razvoj i kukulji se u tlu
- za 10 – 20 dana izlazi nova generacija muha pa se životni ciklus ponavlja
- voćna muha kod nas ima veći broj generacija godišnje, najčešće 4 – 5 generacija
- u plodovima se zadržavaju blizu površine pa se pipanjem mogu ustanoviti mekanija mjesta gdje se nalaze ličinke
- optimalna temperatura za razvoj voćne muhe je oko 32˚C, donja granica razvoja je 9˚C, a gornja granica 38˚C
- tek temperature od 18.3˚C omogućuju ženkama odlaganje fertilnih jaja
- voćnu muhu napada veći broj parazita, koje se još nije uspjelo iskoristiti za šire suzbijanje ovog štetnika
o ZAŠTITA
- pojava i let voćne muhe se prati žutim ljepljivim pločama ili lovnim posudama u kojima se nalaze hidrolizirani proteini, ulje od angelike, razni sintetski atraktanti uz dodatak insekticida, da bi se ubio svaki privučen primjerak muhe
- često se u istom voćnjaku koriste i vizualni i olfaktorni mamci
- započinje i primjena sintetiziranih feromona muhe
- mamci se koriste radi utvrđivanja prisutnosti i intenziteta pojave tog štetnika, a i za utvrđivanje optimalnih rokova suzbijanja, uglavnom prve generacije, jer se pojava ostalih generacija obično preklapa
- zaraza voćnom muhom može se smanjiti i skupljanjem i uništavanjem plodova zaraženih tim štetnikom što se smatra jednom od najvažnijih mjera zaštite, posebice u manjim objektima
- mediteranska voćna muha se može uspješno uzgajati u laboratoriju pa se često koristi u proizvodnji prirodnih neprijatelja drugih štetnika
- suzbijanje se obavlja tretiranjem cijelog nasada koji želimo štiti, a eventualno i okolnih biljaka koje napada taj štetnik, insekticidima na bazi fentiona, malationa, dimetoata, triklorfona, pirimifosmetila i dr.
- bolje je i protiv ovog štetnika primijeniti metodu lokaliziranog tretiranja, tj. tretirati samo dijelove nasada insekticidima kojima je dodan atraktant → time se smanjuju onečišćenje okoliša i plodova te troškovi suzbijanja
- koncentracija navedenih insekticida se obično nešto poveća i dodaje atraktant, npr. hidrolizirani protein Buminal → tretiraju se samo dijelovi krošnje okrenuti prema jugu
- tretiranje se ponavlja tijekom godine, ovisno o jačini napada štetnika i postojanju plodova prikladnih za njegov napad
- od insekticida se koriste insekticidi duljeg rezidualnog djelovanja
- pri svakoj primjeni insekticida protiv voćne muhe treba naročitu pažnju obratiti na pridržavanje karenci, odn. na izbor insekticida koji udovoljavaju karenci u odnosu na zriobu i berbu tretiranih plodova
PANONYCHUS ULMI – Voćni crveni pauk
- proširen je u Hrvatskoj u većini voćnjaka jabuka, ali i nekih drugih vrsta voćaka te u nekim vinogorjima
- u osamdesetim godinama na plantažama jabuka u Hrvatskoj suzbijan je voćni crveni pauk od 1 – 5 puta godišnje, a na nekim plantažama bresaka provođeno je suzbijanje do 3 puta
- usprkos zaštite zabilježene su štete u nekim plantažama → od tada se brojnost populacije voćnog crvenog pauka općenito smanjuje te se može ustvrditi da ovaj štetnik postaje problemom samo tamo gdje je izazvan nekom pogrešnom mjerom
- o uzrocima jakih oscilacija u pojavi crvenih pauka postoji više teorija
- smatra se da intenzivna kemijska zaštita od drugih štetnika, ali i od bolesti, uništava ili ometa prirodne neprijatelje crvenih pauka
- brojni su prirodni neprijatelji, od kojih se naročito ističu grabežljive grinje roda Typhlodromus, neke stjenice, božje ovčice i tripsi, važan regulator dinamike pojave crvenih pauka
- izrazito negativno djelovanje na prirodne neprijatelje svojevremeno je bilo utvrđeno za DDT, paration, karbaril i mnoge druge univerzalne insekticide te za kaptan i neke druge ditiokarbamate – fungicide
- dokazano je da DDT, paration i karbaril od insekticida, a kaptan i TMTD od fungicida (a vjerojatno i neki drugi pesticidi) stimuliraju ovipoziciju, smanjuju smrtnost, produljuju život, uopće povećavaju biotički potencijal crvenih pauka → Chaboussou efekt
- i brza pojava razistentnosti crvenih pauka na niz pesticida, naročito na najčešće korištene organofosforne insekticide smatra se jednim od uzoraka učestalih masovnih pojava crvenih pauka
- zbog mnogo češće primjene fungicida u nasadima voćaka i vinove loze, već i njihov manji utjecaj na populaciju crvenog pauka može znatno utjecati na njihovu pojavu
- biotehnički insekticidi (regulatori razvoja kukaca) i specifični akaricidi, a posebice bioinsekticidi, selektivni su te ne forsiraju razvoj crvenog pauka
- prezimi u stadiju zimskih jaja, prema čemu se razlikuje od ostalih crvenih paukova i grinja šiškarica, koji prezimljuju kao odrasli oblici
- na vinovoj lozi najviše ih se nalazi na dvogodišnjem drvetu, manje na jednogodišnjem, a još manje na starijem drvetu
- na voćkama su jaja položena oko pupova jednogodišnjih i dvogodišnjih grančica
- jaja se često nalaze u velikim skupinama pa se iz daljine nazire crvena boja pojedinih dijelova zaraženih biljaka
- krajem ožujka i u travnju počinje izlazak ličinki iz jaja, obično nekoliko prije otvaranja pupova, pa dio prvoizašlih ličinki ugiba zbog nedostatka hrane
- što je razlika između pojave prvih ličinki i početka listanja veća, to je smrtnost veća
- izlazak iz jaj dosta je razvučen te može trajati 20 – 30 dana
- ličinke odmah odlaze na prvo lišće i sišu na naličju
- za vrijeme razvoja prolaze kroz 3 stadija nakon kojih slijedi po jedan stadij nimfe koja miruje → ličinka završava razvoj njačešće za 7 – 10 dana
- nakon 1 – 4 dana ženke počinju odlagati ljetna jaja na naličje lišća
- stadij jaja traje 5 – 11 i više dana
- vrsta ima 6 – 7 generacija godišnje
- generacije se isprepliću pa se istovremeno nalaze ljetna jaja, ličinke, nimfe i odrasli oblici
- na brojnost i dinamiku populacije voćnog crvenog pauka utječe mnogo čimbenika → više temperature (do 22˚C) povoljno utječu na razvoj, a optimalna je relativna vlaga zraka 60 – 75 %
- kiša uglavnom ne ometa razvoj jer se pauci većinom nalaze na naličju lišća
- vjetar jači od 1.5 m/sek pridonosi njihovu širenju
- svjetlo utječe povoljno pa se na dobro osvijetljenim biljkama nalazi više pauka, vjerojatno i zbog većeg sadržaja asimilata u lišću
- povećani sadržaj dušika u lišću najčešće povoljno djeluje na ovog štetnika → homogena gnojidba, bez pretjeranih količina dušika, nepovoljno utječe na brojnost paukova
- smatra se da se voćni crveni pauk ne može prenamnožiti pri omjeru grabežljivih grinja i crvenih pauka manjem od 1:10
- obično je najjači napad posljednjih generacija
- što je napad raniji, štete su veće
- najveće štete nastaju u vrijeme kretanja voćaka i loze → povećava se koncentracija paukova na relativno maloj površini pa se nalaze ne samo na naličju nego i na licu lista
- na napadnom lišću se prvo vide žućkaste točkice koje ubrzo poprimaju ljubičasto-crvenkastu ili ljubičasto-smeđu boju, a najčešće su koncentrirane uz žile → te se pjege spajaju i list se suši
- sisanjem pauci uzrokuju raspadanje klorofilnih zrnaca i koagulaciju protoplazme u ubodenim stanicama, zbog čega se pojavljuju te točkice
- kasnije napadnuto tkivo nekrotizira → ljeti lišće posmeđi, suši se i opada
- lišće katkad dobiva bakrenastosmeđu boju
- posljedice napada očituju se i nenormalnim razvojem plodova i slabijim razvojem pupova, pa se šteta očituje i iduće godine
- akaricidi se primjenjuju tek pred kraj razvoja embrija jer tek tada embrij u jajetu uspostavlja kroz stigme vezu s vanjskom atmosferom → treba ih koristiti u vrijeme kada prve ličinke izlaze iz jajeta (kad je izašlo 30 % ličinki), jer je tada sigurno da će djelovati i na preostala jaja
- pri njihovoj preranoj primjeni moglo bi uvelike izostati njihovo ovicidno djelovanje na zimska jaja, a pri kasnijoj uporabi mogla bi masa ličinki već nanijeti izvjesne štete
- pragom odluke smatra se 500 – 1000 jaja, na nekim kultivarima i više jaja na dužinski metar rozgve ili grančica
- ako se takvo tretiranje nije provelo ili se utvrdi prisutnost većeg broja pauka, treba u vrijeme kad su izboji dugački 10 – 20 cm ponoviti tretiranje → pragom tolerantnosti kod jabuka se smatra 30 % naseljenih listova
- početkom ljeta treba ponoviti suzbijanje ako je prisutan veći broj paukova
- sredinom i krajem ljeta preporučuje se tretiranje ako se po listu nađe više od 8 pauka jer tada štete ne mogu biti velike
- zbog velikih oscilacija intenziteta napada voćnog crvenog pauka i različitog razvoja na raznim domaćinima u različitim uvjetima ne smiju se te preporuke shvatiti kao recept i stalno se njih pridržavati, nego ih treba dotjerivati sukladno konkretnim iskustvima
- u pojedinim godinama bit će moguće izostaviti svako suzbijanje ovog štetnika, a često će biti dovoljno samo jednokratno suzbijanje
- vrlo je važno uvesti sustavno praćenje intenziteta pojave crvenih pauka u voćnjaku ili vinogradu uzimanjem uzoraka grana i izboja tijekom zime i brojenjem jaja na jednom duljinskom metru toga uzorka
- za vrijeme vegetacije treba utvrđivati postotak zaraženih listova ili utvrđivati prosječni broj pauka po listu
- uvid u brojnost crvenih pauka dobiva se i metodom 100 udaraca (metoda otresanja)
- zimsko prskanje se provodi u vrijeme kretanja vegetacije uljanim organofosfornim insekticidima i mineralnim uljima → tu mjeru zamjenjuje tretiranje selektivnim akaricidima u vrijeme kad je oko 30 % ličinki izašlo iz zimskih jaja
- za suzbijanje crvenih pauka treba prvenstveno koristiti specifične akaricide
- ovicidno, larvicidno i adulticidno djelovanje imaju amitraz, fenazakvin i brompropilat
- samo na pokretne stadije djeluju fenpiroksimat i propargit
- na jaja i ličinke djeluje heksitiazoks, a na mlade ličinke klofentezin
- ako treba suzbiti i neke druge štetnike, mogu se koristiti i gotovo svi organofosforni insekticidi
- zbog češće primjene fungicida u voćnjacima i vinogradima važno je istaknuti da i neki fungicidi utječu na smanjenje populacije voćnog crvenog pauka
- u Austriji i drugim zemljama zap. Europe u širokoj je primjeni biološko suzbijanje crvenog pauka unosom grabežljive grinje Typhlodromus pyri
VASATES SCHLECHTENDALI – Hrđasta grinja jabuke
- izaziva hrđaste prevlake na naličju lišća, na izbojima i plodovima jabuke, onemogućava porast izboja i otvaranje cvjetnih i lisnih pupova
- nije česta kod nas
- prezime ženke na voćki
- ima do 5 generacija godišnje
- mnoge vrste grabežljivih grinja se hrane tom vrstom pa njezina umjerena nazočnost može pogodovati održavanju tih grabežljivaca
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
mayZaslužni član
Pridružio se: Apr 04, 2005 Poruke: 1168 Lokacija: Slavonija ravna
may
Zaslužni član
Pridružio se: Apr 04, 2005
Poruke: 1168
Lokacija: Slavonija ravna
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
draganpČlan Udruženja
Pridružio se: Feb 12, 2005 Poruke: 450 Lokacija: Bačka Palanka
draganp
Član Udruženja
Pridružio se: Feb 12, 2005
Poruke: 450
Lokacija: Bačka Palanka
|
Poslato: Ned Jan 08, 2006 1:39 pm Naslov: Re: ŠTETNICI JABUKE 2
|
|
Borna, svaka čast!
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
andrejicaZaslužni član
Pridružio se: Nov 09, 2006 Poruke: 317 Lokacija: Subotica
andrejica
Zaslužni član
Pridružio se: Nov 09, 2006
Poruke: 317
Lokacija: Subotica
|
Poslato: Uto Apr 24, 2007 4:23 pm Naslov: Saccharomyces cerevisiae
|
|
Da li neko zna cime treba da se prska jabuka koju muci Saccharomyces cerevisiae? Ili kako je se osloboditi?
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
andrejicaZaslužni član
Pridružio se: Nov 09, 2006 Poruke: 317 Lokacija: Subotica
andrejica
Zaslužni član
Pridružio se: Nov 09, 2006
Poruke: 317
Lokacija: Subotica
|
Poslato: Uto Apr 24, 2007 5:11 pm Naslov: Perenospora kod jabuke
|
|
Kako se zastiti od nje?
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
tahitaČlan
Pridružio se: Okt 06, 2006 Poruke: 66
tahita
Član
Pridružio se: Okt 06, 2006
Poruke: 66
|
Poslato: Čet Apr 26, 2007 1:19 pm Naslov: Re: Saccharomyces cerevisiae
|
|
andrejica, jesi sigurna da jabuku muči kvasac?
saccharomyces cerevisiae, tj. cijela sacchatromyces sensu strictu grupa je skupina kvasaca koji vrše alkoholnu fermentaciju (vino).
na koji način on muči jabuku?
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
tahitaČlan
Pridružio se: Okt 06, 2006 Poruke: 66
tahita
Član
Pridružio se: Okt 06, 2006
Poruke: 66
|
Poslato: Čet Apr 26, 2007 1:20 pm Naslov: Re: Perenospora kod jabuke
|
|
sto ti misliš da je peronospora kod jabuke?
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
andrejicaZaslužni član
Pridružio se: Nov 09, 2006 Poruke: 317 Lokacija: Subotica
andrejica
Zaslužni član
Pridružio se: Nov 09, 2006
Poruke: 317
Lokacija: Subotica
|
Poslato: Čet Apr 26, 2007 2:27 pm Naslov: Re: Saccharomyces cerevisiae
|
|
LIstovi na kraju izdanka pobele i ne razvijaju se kako treba..
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
andrejicaZaslužni član
Pridružio se: Nov 09, 2006 Poruke: 317 Lokacija: Subotica
andrejica
Zaslužni član
Pridružio se: Nov 09, 2006
Poruke: 317
Lokacija: Subotica
|
Poslato: Pet Apr 27, 2007 3:35 am Naslov: Re: ŠTETNICI JABUKE
|
|
i sad? i dalje mi nisi pomogla.. kako da se odranim od ovoga? pobeleli listovi :rolleyes:
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
kamasutraČlan
Pridružio se: Okt 08, 2006 Poruke: 83 Lokacija: strumica,MK
kamasutra
Član
Pridružio se: Okt 08, 2006
Poruke: 83
Lokacija: strumica,MK
|
Poslato: Pet Apr 27, 2007 7:10 pm Naslov: Re: ŠTETNICI JABUKE
|
|
Ja mislim da pricas o pepelnici. Mladi listovi na vrhu izdanka su beli kao da su brasnom posipani. Preparati na bazi sulfura su efikasni.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
verranZaslužni član
Pridružio se: Avg 21, 2006 Poruke: 442 Lokacija: Surčin
verran
Zaslužni član
Pridružio se: Avg 21, 2006
Poruke: 442
Lokacija: Surčin
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
andrejicaZaslužni član
Pridružio se: Nov 09, 2006 Poruke: 317 Lokacija: Subotica
andrejica
Zaslužni član
Pridružio se: Nov 09, 2006
Poruke: 317
Lokacija: Subotica
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
TazikaZaslužni član
Pridružio se: Maj 08, 2007 Poruke: 401 Lokacija: zaselak 25 km južno od Zagreba
Tazika
Zaslužni član
Pridružio se: Maj 08, 2007
Poruke: 401
Lokacija: zaselak 25 km južno od Zagreba
|
Poslato: Ned Jun 10, 2007 8:28 am Naslov: Re: ŠTETNICI JABUKE
|
|
Nakon ovoga dodje mi da posiječem voćnjak...
Prepoznala sam dosta štetnika u svom, godinama neprskanom (nedavno kupljenom) voćnjaku, starom, uz šumu, ali ne smeta ako mi propadne i do 50% (samo nedam SVE!!!)
Nedavno me zapanjio novi štetnik: primijetila sam na jednoj jabuci jarko crvenu boju, nešto što napravi jarkocrvene točke na listu, vide se sa 100 metara-prvo sam se poveselila da je plod!, pridjem i vidim te točke, a par listova je bilo zavijeno prema dolje, rastvorim ih a unutra, jasno, neke male točkice.
To sam primijetila prošli tjedan na jednoj, manje važnoj jabuci, no jučer vidim da se proširilo i da su zahvaćene najfinije jabuke, već 6 od 10 jabuka je prepuno tih crvenih točki i tuljaca, ne mogu ih više fizički ukloniti kao što sam učinila na toj prvoj jabuci-odrezala sam zavijene listove i uništila ih.
Krošnje se ne dodiruju, ali samo 1 metar je do 2 stabla do kojih mi je naročito stalo, a ne vidim tu bolesno crvenu boju.
Budući da su plodovi već dosta veliki, 4 pa i 6 cm promjera, da li da išta radim? Mislim, s obzirom na to da su u tom starom voćnjaku, kojeg smo kupili uz kuću, jabuke fine ali grbave, krastave i nepravilne na razne načine, i da ih je lani propalo 90% jer ih nismo pobrali? Zvala sam prijatelje da si dodju brati, na hipodromu sam govorila da nek dodju s autima i napune gepek za konje, i nije došao nitko!!! Lakše im je na placu kupit vreću jabuka za kone po 10-20kn, nego dolazit meni i brat ih, razumijem, a i ja ne mogu toliko jabuka pojesti i toliko kompota i pita nakuhati. Dakle: da li da išta radim; ako da: šta? Rasprskaću uvarak od kopriva i pelina, kao i lani, kemiju radje izbjegavam.
Živim 25km južno od Zagreba, kraj Pisarovine; ako netko sa Sveta Biljaka želi neka dodje u posjet mom voćnjaku: neznam trebam li prorijediti broj plodova (neke grane su se već savile do zemlje, a plodići mali), neznam ih povezati/podbočiti, neznam ih orezati a nemam baš ni puno vremena za njih. Neznam ni koliko stabala imam (možda 20?), ni kojih su vrsta. Neznam ni zašto kruške nisu rodile, a cvale su i lani i proljetos? Neznam nikog tko zna nešto o jabukama i ostalim voćkama, i susjedi ih zapuštaju: šta rodi-rodi.
Bujno su rodile nekakve male šljive-divljake, bijele i crvene; kisele su a kažu da se od njih radi džem ili pekmez; treba ih počet brat za tjedan-dva, sada je tek pokoji plod sasvim zreo. Plavih velikih šljiva nemam, al imam ih u živici, te još nisu zrele.
Mooolim nekog da dodje, provešćemo dan (bar par sati) u voćnjaku, sad su te šljivice, a pozivam goste i kad jabuke rode, naberite ih, šteta da propadnu! Imam i još par čudnih voćaka, možda marelica ili breskva, ali divlja (mala, grbava).
Da mi se bar netko javi na ovaj napis...
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
PamukNovi član
Pridružio se: Sep 23, 2008 Poruke: 2 Lokacija: Bosna
Pamuk
Novi član
Pridružio se: Sep 23, 2008
Poruke: 2
Lokacija: Bosna
|
Poslato: Uto Sep 23, 2008 9:51 pm Naslov: Re: ŠTETNICI JABUKE
|
|
SCOLYTUS RUGULOSUS – Mali voćni potkornjak / S. MALI – Veliki voćni potkornjak
- mali voćni potkornjak je važniji jer može biti primarni štetnik → naročito često napada voćke za jakih suša
- veliki potkornjak je sekundarni štetnik
- napadaju sve vrste voćaka, a katkad i drugo drveće
- odrasli oblici se javljaju u svibnju → nakon kopulacije ženka buši rupicu u grani te ulazi pod koru, gdje buši hodnik dug 1.5 – 3 i više cm, gdje, u pravilnim razmacima sa svoje strane polaže po jedno jaje
- ličinke buše sekundarne hodnike okomito na primarni hodnik, te tako prave crteže karakteristične za pojedine vrste → žive 30 – 40 dana, pa se kukulje
- mladi odrasli oblik izlazi kroz rupicu u kori stabla ili grane
- ljeti se javlja i druga generacija → ima isti način života, no ličinka te generacije prezimi
Ljudi moze li mi neko reci neko sredstvo za ovu bolest jabuke??Molim vas HITNO
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
|
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš glasati u ovom forumu Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma
|
Poručite:
|