Kako napreduju kalemi?

Ako se nakalemi rodna grancica rod se dobije u istoj godini... proletos u martu kalemio sam jabuku na prvoj slici engleskim spajanjem i drugoj slici prostim spajanjem (ostecenja od vetra)... ja nisam ljubitelj novih sorti ali kada sam prosle godine video toliko velike plodove morao sam da ih imam...

Vojvoda - """"Kada bi npr. kalemari kalemili krusku na divlju krusku desilo bi se cudo. Plemka bi toliko brzo rasla da bi se izduzila i zbog nedostatka uglenih hidrata u stablu , brzo bi se osusila . zato se za krusku uzimaju razne druge podloge koje nemaju jak koren kao div. kruska . Najbolja je za to dunja provansalka.Na divlju tresnju ide pitoma tresnja a ne i visnja . Visnja se kalemi na neke druge podloge slabije bujnosti.Kazi zsta ti treba [ da ne nabrajam] pa cu ti reci sta se sa kim spaja .""""

Divlja kruska je najprirodnija,najbujnija,najkvalitetnija i najdugovjecnija podloga za bilo koju sortu kruske.Vijek trajanja kruske na divljoj kruski je i do oko 200 god.
Dunja provansalka je srednje bujna podloga za krusku,vijek trajanja do 40 god. i znatno osjetljivija na bolesti i losiji kvalitet zemljista pogotovo ne podnosi povecan postotak vapnenca u tlu.Osjetljiva i na feroklorozu.
Razlog kalemljenja na dunju umjesto divlje kruske nije izduzivanje i susenje plemke nego brojni dr. kao brze stupanje u rod,manji razmak sadnje,mogucnost vegetativnog nacina dobivanja podloga.........da ne nabrajam dalje.
A visnja se itekako kalemi na divlju tresnju i daje prekrasna velika i raskosna stabla ciji rodni kapaciteti u punom rodu premasuju i 100 kg ploda po vocki.

Kreketalo - "Pogresno si razumeo ono sto sam napisao, a ja ocigledno imam pogresne informacije, jer koji god rasadnik vidim na internetu vrlo retko je jabuka na sijancu sve su vegetativne podloge - velika vecina - mada tu moze da se pohvali mm 106 podloga (reznice)
Kruska isto je retko sijanac, uglavnom vegetativne podloge dunje (reznice)"


-Znaci vecina vocaka koje kupite u rasadniku a da nisu na divljoj podlozi kalemljene su na podlogu dobivenu vegetativnim nacinom.
Rasadnicarima je teze uzgojiti generativne podloge.
Inace generativne podloge su dugorocno gledano znatno kvalitetnije, otpornije, dugovjecnije i sa znatno vecim rodnim kapacitetom.

Generativne podloge su dobre,ali i razne sorte vegetativnih podloga su jednako dobre.U svojoj naravi i one su divljaci koji su izabrani za vegetativno razmnožavanje zbog toga što su se lako ožiljavali,imali bujni ,srednje bujni ili patuljasti rast,već prema tome što nam je bilo potrebno i prema vrsti voća za koju su namjenjeni,odnosno izabrani su zbog svoje prilagodljivosti vrsti tla,ili su otporniji na sušu ili prema nekim bolestima koje napadaju korijen,a vrlo bitno je i to što sa jednakim podlogama imamo i ujednačen rast i rod voćaka koje su na njih nakalemljene.Generativne podloge mogu biti vrlo različite po svojim osobinama,svaka je sorta za sebe, i kao takve pogodne su za kućna domaćinstva ali ne i za plantaže.

Slazem se puljka.
Za intenzivne vocnjake sadnice na vegetativnim podlogama su no1.
Pogotovo slabo bujne.
No za amaterske i hobisticke okucnice generativno dobivene podloge iz divljeg sjemena nemaju premca.
Najbitniji razlozi za to su redom dugovjecnost, skromniji zahtjevi prema tlu i kao treci je i ako se ne prskaju ni jednom godisnje uvijek ce imati ploda koju gajbu sto kod slabo bujnih,vegetativnih podloga nije slucaj.
Lega ima 2800 sadnica jabuka 10 god starih i ove godine nije prskao i nismo mogli prije nekoliko dana pronaci jednu jabuku na njima,doslovno ih nema.
Iako su uredno obrezane i medured uredno odrzavan i potanjuran.
To na divljoj jabuci ne bi bio nikad slucaj.
Najgore je sto u rasadnicima vecinu voca rade na slabo bujnim podlogama a kad i imaju nesto malo na bujnim kupci za okucnicu zbog neupucenosti to ne znaju traziti.
Kupe takvo voce i oko njih zatrave,kose travu i onda se cude kako vocke ni nakon 6 god. nemaju ni grane.To jednostavno nije voce za okucnice jer hobistima se to ne isplati prskati a i ne stignu na vrijeme ta sva prskanja popratitiako se ne bave samo time profesionalno.

Zanima me da li moze visnja/tresnja/marela da se nakalemi na dzenariku,tj.
Prunus cerasifera? Takodje,koji tip kalema bi bio najbolji,i u koje doba godine je najbolje obaviti? Hvala unapred!

Visnja,tresnja i marela se mogu kalemiti na divlju tresnju,divlju visnju i raseljku.
Postoje i razne vegetativno dobivene podloge a razlikuju se po bujnosti....
Na sljivu ne moze!
Vrsta kalemljenja ovisi o tome kada zelite kalemiti.
Ljeto-na pup okulacijom a krajem zime direktno,pod koru, na isjecak i sl.

Ima li tko plemke,grancice od starih sorata voca a da bi u sijecnju,januaru nakon rezidbe prodao i poslao postom?
Potrebne su mi vece kolicine.

Knez01 citat:

Kreketalo - "Pogresno si razumeo ono sto sam napisao, a ja ocigledno imam pogresne informacije, jer koji god rasadnik vidim na internetu vrlo retko je jabuka na sijancu sve su vegetativne podloge - velika vecina - mada tu moze da se pohvali mm 106 podloga (reznice) Kruska isto je retko sijanac, uglavnom vegetativne podloge dunje (reznice)" -Znaci vecina vocaka koje kupite u rasadniku a da nisu na divljoj podlozi kalemljene su na podlogu dobivenu vegetativnim nacinom. Rasadnicarima je teze uzgojiti generativne podloge. Inace generativne podloge su dugorocno gledano znatno kvalitetnije, otpornije, dugovjecnije i sa znatno vecim rodnim kapacitetom.

Kod nas ovde uglavnom pise u ponudi sta je podloga i ima dosta toga na sijancu, manje kolicinski naravno ali ima
evo ti na vom linku imas coveka iz Bosne koji kalemi samo stare sorte voca
www.youtube.com/v/8dOI...EB6A118427
youtube video je ali u komentarima imas i njegov kontakt broj

Zahvaljujem kreketalo!
Problem mi je iz Bosne kao i iz Srbije uvoziti sadni materijal i to je veliki problem.
Inace i ja kalemim stare sorte pa me zanima i razmjena sadnog materijala.
Naravno sve kalemim na divlje podloge iz sjemena.

evo i nakraju sam kalem one kalemljene aronije sa strane u prolece:



Evo i probao sam i polovinom jula na spavajuci pup stit kalemljenje - lepo je sraslo (podloga divlj. kruska + aronija):


malo su slike loseg kvaliteta, slikao telefonom

Cestitke Kreketalo.
Obavjestavaj kako ce dalje rasti..
Nestrpljivo iscekujem rasplet.
Mozda se uspije uzgojiti aronija u tipu nekakvog stabla znatno bujnijeg od dosadasnjih grmova,vizualno ljepse i zgodnije za uzgoj i odrzavanje.
To bi svakako otvorilo nove aspekte u uzgoju aronije.
Kako si dosao na ideju kalemit aroniju na divlju krusku?

Lako Vojvoda pise o tome ovde - pozdrav i za njega
Mada cuo sam da se da i na glog

Glog bi mogao biti puno kvalitetnija podloga za aroniju od divlje kruske.
Bila bi to stablasica ali slabo bujna i brzo bi dosla u rod.
Izbjegao bi se i problem ne sazrijevanja grana aronije do zime zbog jake bujnosti sto je slucaj sa divljom kruskom.
Zatim sadnice gloga su dostupne u izobilju i besplatne samo treba ici iskopati po rubovima sume.
E sad zanima me kad bi u kasnu jesen pocetkom mirovanja vegeatacije sredinom 11 mj. iskopao sadnice gloga sa korjenom naravno te posadio odmah kod sebe taj glog; koju bi metodu kalemljenja i u koje vrijeme preporucili kako bi dobio sadnice aronije sto prije moguce ali i da to bude najkvalitetnijim nacinom nakalamljeno?
Kada bi takve kalemljene aronije na glog mogle poceti radati te koliko bi po stabalcu moglo biti ploda u punom rodu?
Za koliko vremena bi se uopce mogao ocekivati ulazak takvih stabalaca u puni rod?
Da li bi i u ovom slucaju vrijedilo pravilo o neorezivanju aronije do 7. godine starosti?
Puno je tu pitanja i nedumica.
Zato i volim vocarstvo i kalemljenje...
Ovo me nagna na razmisljanje i opet budi tu strast u meni...vec razmisljam kako cu i gdje za mjesec dana vadit glogove...