Sadržaj
MiniChat
MMMiki: kada stize porudzbina... 27-Jan-2025 07:41:35 Sparta: Seme Dzinovske Jagode 19-Nov-2024 12:27:28 kiklop99: leopard je ljuta paprika a ne paradajz 19-Nov-2024 00:43:10 Sparta: leopard 01-Oct-2024 12:17:31 kiklop99: Pozdrav svima, nov ovde, zna li neko ima li ranih sorti Cherry paradajza i kako se zovu 30-Aug-2024 20:24:59 drveni: Pozdrav. Uzgoj maka je dozvoljen u Srbiji s tim da se setva na većim parcelama mora prijaviti. Kada se govori o uzgoju maka misli se na uzgoj u cilju dobijanja semena. Zasecanje nedozrelih čaura i sakupljanje lateksa je krivično delo. 27-May-2024 05:49:25 daff: recite molim vas, da li je u srbiji zabranjeno gajenje maka (Papaver Somniferum)? 18-May-2024 14:42:23 dr.strik: Pozdrav.Kade moze da najadam meckino grozje bilka -uva -ursi (uvin caj).Dali nekoj prodava ili ima za prodavanje 16-May-2024 19:25:00
Shout History
Samo za registrovanje članove
Novi nalog/Prijava
Korisnički info
Dobrodošli Anonimni
Članovi:
Najnoviji: Provance
Novih danas: 0
Novih juče: 4
Ukupno: 91856
Ljudi Online:
Članovi: 1
Posetioci: 329
Bots: 3
Uprava: 0
Članovi online:
01: tamarix..
Facebook
|
Forums › RAZNO › Štetočine i bolesti biljaka › BIO-ZASTITA
BIO-ZASTITA
Sve o štetočinama, bolestima i zaštiti biljaka možete naći ovde...
|
|
Autor |
Poruka |
SnježnaZaslužni član
Pridružio se: Maj 18, 2005 Poruke: 220 Lokacija: Novi Sad
Snježna
Zaslužni član
Pridružio se: Maj 18, 2005
Poruke: 220
Lokacija: Novi Sad
|
Poslato: Čet Jun 30, 2005 5:24 pm Naslov: BIO-ZASTITA
|
|
Našla sam ovo na netu, pa ako nekome pomogne, biće mi drago.
Ako je neko već pisao o ovj temi, izvinjavam se, nisam videla.
BIO-ZASTITA
ZASTITA BILJA BEZ HEMIJE
Jos davno su ruski seljaci medju zito sejali kamilicu, verujuci da ona pospesuje rast zita. Danas je potvrdjeno da samo jedna biljka kamilice od pojave belog crva stiti povrsinu od 1 m2. Ona pozitivno utice na sve biljke, te je treba sejati gde god je to moguce.
Za suzbijanje belog crva moze se koristiti i neven (Calendula officinalis), cija isparenja iz korena ova stetocina izbegava. Posebno je koristan u simbiozi sa sargarepom. Pored ovoga, neven je i lekovit, te se cvet moze susiti za caj.
Posebno treba pomenuti dragoljub (Tropaeolum majus). Ima izuzetno veliki procenat antibiotika i moze se koristiti u ishrani, svez ili kao salata. Dragoljub je jednogodisnja puzavica duzine do 2m. Dve biljke posejane pored vocke i omotane oko nje u velikoj meri suzbijaju biljne vasi. Biljke napadnute biljnim vasima dobro je isprskati retkom kasom od zgnjecenih listova dragoljuba.
Za zastitu su korisne i mnoge povrtarske kulture. Tako, na primer, beli luk ne prija belom crvu, a posadjen izmedju redova jagoda pomaze da jagode budu cvrsce. Ren posadjen po obodu zasada krompira pomoci ce u dobijanju zdravijih krtola, a pored tresnje sprecava pojavu monolije, izazivaca truljenja. Kim u blizini krompira poboljsace ukus krtola, a persun blizu paradajza ukus plodova. Persun takodje pozitivno deluje protiv nekih parazita praziluka. Djurdjevak pored ogrozda, maline ili ribizle povecace otpornost ovih biljaka.
Kopriva (Urtica dioica) je izvrsno sretstvo u borbi protiv biljnih vasi. Da bi se mogla koristiti za prskanje, isecka se, prelije hladnom vodom i pusti da otstoji 2 dana. Nakon toga biljke se prskaju 5% rastvorom dobijene tecnosti.
Pokazalo se korisnim i da je, u zastiti od napada gljiva, biljke dobro djubriti kompostom napravljenim od ostataka biljaka napadnutih istim stetnikom (na pr. djubrenje vocki kompostom od trulih plodova napadnutih Monolijom sprecava napad ove gljive, a kompost od delova paradajza napadnutih pepelnicom sprecava pojavu pepelnice na novom paradajzu).
...I ne treba zaboraviti jos jedno pravilo: Sto vise humusa - otpornije biljke.
_________________
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Google Ads |
|
SnježnaZaslužni član
Pridružio se: Maj 18, 2005 Poruke: 220 Lokacija: Novi Sad
Snježna
Zaslužni član
Pridružio se: Maj 18, 2005
Poruke: 220
Lokacija: Novi Sad
|
Poslato: Pon Mar 16, 2009 4:06 pm Naslov: Re: BIO-ZASTITA
|
|
Pronasla sam jos par saveta na netu.
BIOTEHNIČKA SREDSTVA
Atraktanti su sredstva koja privlače štetočine, prije svega insekte. One mogu biti privučene u potrazi za hranom, u potrazi za suprotnim polom u vrijeme parenja ili ih privlači određena boja. Na ovaj način privlače se oba pola insekata, osim kod seksulanih atraktanata koji češće privlače mužjake.
Primjena atraktanata može imati dvije namjene, za privlačenje insekata da bi se utvrdila njihova brojnost i na osnovu toga potreba za njihovim suzbijanjem, i za direktno suzbijanje štetočina.
Hranidbeni atraktanti su sredstva koja privlače štetočine koji se njima hrane. Puževe veoma privlači pivo ili pšenica u fermentaciji. Postavljanje plitkih posuda napunjenih pivom služi za registrovanje pojave puževa, ali i za njihovo suzbijanje. Za suzbijanje glodara služe zatrovani mamci, koji su zapravo sastavljeni od hrane koja privlači glodare (žitarice, mekinje, kukuruzna prekrupa, kuvani krompir, kuvana riba) i otrova. Bitna osobina hranidbenih atraktana je da su dovoljno isparljivi da bi privukli štetočine sa određene udaljenosti.
Kao atraktant za tripse može poslužiti šećer. Dodavanjem pola litra 66% rastvora glukoze poboljšava se efekat suzbijanja tripsa hemijskim sredstvima.
Ulogu hranidbenih atraktanata mogu imati i lovne biljke. Naime, neke štetočine se radije hrane na jednim, nego na drugim biljnim vrstama. Ova osobina se može iskoristiti da se u određenom usjevu gaji izvjestan broj omiljenih biljaka određenim štetočinama, i da se na njima lakše i uspješnije suzbijaju. Tako se larve krompirove zlatice radije hrane listom plavog patlidžana nego krompira ili paradajza.
Seksualne atraktante ili feromone proizvode insekti tokom parenja i služe za privlačenje suprotnog pola. Ova osobina je iskorišćena za sintezu vještačkih feromona potpuno identičnih prirodnim koji primjenjeni u vrijeme parenja insekata izazivaju njihovu dezorganizaciju. Na ovaj način omogućeno je prenamnoženje štetočina. Feromoni se koriste za praćenje pojave pojedinih štetočina, ali i za njihovo suzbijanje U prvom slučaju koristi se manja, a u drugom veća doza feromona. Najveću primjenu imaju u voćarstvu, vinogradarstvu i pri suzbijanju skaldišnih štetočina. U povrtarstvu mogu da se koriste feromoni za sovice.
Primjena vizuelnih atraktanata zasniva se na osobini privlačenja ili odbijanja insekata i drugih štetočina određenim bojama.
Poznato je da biljne vaši i bijele leptiraste vaši privlači žuta boja. Ova osobina je iskorišćena za utvrđivanje njihove prve pojave, kao i za suzbijanje primjenom žutih ploča premazanih dugotrajnim lijepkom i insekticidom. Ova mjera se naročito koristi za suzbijanje navedenih štetočina u zaštićenom prostoru. Na otvorenom ili u zatvorenom prostoru mogu se postavljati i plitke posude koje su obojene žuto. U njih se sipa voda sa malo deterdženta, što onemogućava izlazak insekta koji privučeni bojom upadnu u vodu. Tripse privlači plava boja, pa se za njihovo suzbijanje koriste plavo obojene ljepljive ploče.
Bijela boja odbija neke štetočine, kao što su biljne vaši. Prskanje staklenika krečom u cilju refleksije svjetlosti i manjeg zagrijevanja tokom vrelih ljetnjih mjeseci, doprinosi i manjoj pojavi biljnih vaši. Pa čak i prskanje biljaka krečom doprinosi manjoj pojavi ovih štetočina.
Repelenti odbijaju štetočine od biljaka i na taj način sprečavaju nastanak šteta. Poznati su fagorepelenti («antifiding» sredstva) koji odbijaju od ishrane, pa štetočine uginjavaju zbog gladi. Izvjesno odbijajuće djelovanje na ishranu krompirove zlatice imaju preparati na bazi bakra. Odbijajuće djelovanje na pčele imaju neki piretroidi, što smanjuje opasnost ovih insekticida na njih.
Slično djelovanje fagorepelentima ima insekticid na bazi pimetrozina, namijenjen za suzbijanje biljnih vaši i bijele leptiraste vaši. Nalazi se u preparatu Chess 25 WP. Nakon njegovog unošenja u organizam navedene štetočine prestaju da se hrane i uginjavaju od gladi.
Odbijajuće djelovanje na neke štetočine mogu imati i mirisi i druge izlučevine nekih biljaka. Udruženom sjetvom ili sadnjom postiže se zbunjivanje i odbijanje štetočina od gajenih biljaka. Paradajz posađen zajedno sa kupusom štiti kupus od kupusove muve, gusjenice kupusara i drugih leptira. Crni luk između redova mrkve štiti ovu biljku od mrkvine muve i nematoda. Ren ili buvač uz krompir odbijaju krompirovu zlaticu. Dragoljub odbija bijelu leptirastu vaš od biljaka između kojih je posijan, a služi i kao lovna biljka za biljne vaši koje se na njemu rado naseljavaju. U usjevu povrća su korisne i druge biljke neven, kadifica, nana, bosiljak. Ekstrakt bijelog luka koji posjeduje insekticidna svojstva nalazi se u nekim preparatima i koristi se kao repelent za biljne vaši, bijelu leptirastu vaš, tripse, grinje. Ekstrakt sjemena Ijute paprike koji sadrži kapsicin koristi se kao repelent za sisare koji nanose štetu voću i povrću, kao što su zečevi i kunići u mladim voćnjacima ili usjevu kupusnjača.
Repelenti ne moraju biti samo hemijske supstance. Poznato je da zvuk djeluje odbijajuće na neke štetočine. Zvuci niske frekvencije mogu odbijajuće djelovati na neke insekte. Široku primjenu u povrtarstvu, pri gajenju bostana i drugog plodovitog povrća, imaju zvučni efekti na odbijanje ptica. One u uslovima suše mogu nanijeti velike štete na sočnim plodovima povrća.
Inertna prašiva sadrže amorfne silikate koji apsorbuju vosak sa površine tijela insekata ili sadrže čestice oštrih ivica koje mehanički oštećuju kutikulu insekata. U oba slučaja dolazi do dehidratacije odnosno gubitka vode iz tijela insekata i uginuća.
Oni se mogu dodavati i insekticidima radi poboljšanja djelovanja. Poznata je diatomejska zemlja koja se dobija od fosilnih ostataka školjki i algi. Koristi se za tretiranje biljaka koje napadaju gusjenice. Pri kretanju gusjenica po tretiranoj površini oštre ivice čestica ih povrijeđuju i uzrokuju dehidrataciju. Kao inertno prašivo može se smatrati i pepeo ili negašeni kreč koji puževima oduzimaju sluz, onemogućavajući njihovo kretanje.
Biljna ulja imaju primjenu u suzbijanju nekih štetočina i uzročnika bolesti. Ulje od soje, lecitin koristi se za suzbijanje prouzrokovača pepelnice povrtarskih i ukrasnih biljaka.
Ulja spriječavaju snadbijevanje insekata kiseonikom, što dovodi do njihovog uginuća. Na ovaj način se koriste neki preparati na bazi ulja od uljane repice za suzbijanje jaja nekih štetočina. preparatima na bazi prirodnih insekticida često se dodaje izvjesna količina biljnih ulja radi povećanja efikasnosti.
Sapuni su soli masnih kisjelina. Dobijaju se saponifikacijom prirodnih masti. Koriste se za suzbijanje prije svega biljnih vaši, bijelih leptirastih vaši i grinja. Poznati su preparati na bazi kalijumovih sapuna. Nekim insekticidima na bazi piretroida može se dodati kalijumov sapun.
Natrijum bikarbonat poznat kao soda bikarbona sprečava infekciju biljaka nekim patogenim gljivama. Ona je efikasna ukoliko je sama rastvorena u vodi ali se njen efekat povećava dodavanjem biljnog ulja kao što je suncokretovo. Ulje poboljšava zadržavanje sode bikarbone na površini lista. Primjenjuje se isključivo preventivno dobrim nanošenjem prskanjem na sve djelove biljaka. Priprema se dodavanjem dvije do tri kašičice sode bikarbone u 5 l vode sa dvije do tri kašičice biljnog ulja.
_________________
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
LidijaČlan Udruženja
Pridružio se: Maj 09, 2006 Poruke: 11341 Lokacija: Beograd
Lidija
Član Udruženja
Pridružio se: Maj 09, 2006
Poruke: 11341
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Pon Mar 16, 2009 4:14 pm Naslov: Re: BIO-ZASTITA
|
|
Snježna citat: |
...
Pokazalo se korisnim i da je, u zastiti od napada gljiva, biljke dobro djubriti kompostom napravljenim od ostataka biljaka napadnutih istim stetnikom (na pr. djubrenje vocki kompostom od trulih plodova napadnutih Monolijom sprecava napad ove gljive, a kompost od delova paradajza napadnutih pepelnicom sprecava pojavu pepelnice na novom paradajzu).
...I ne treba zaboraviti jos jedno pravilo: Sto vise humusa - otpornije biljke. |
Ovo mi je zaista jako čudno, s obzirom da gde god sam čitala o gljivičnim oboljenjima kod biljaka, piše da se odstranjeni oboleli delovi biljaka spaljuju i NIKAKO ne koriste za kompost. Vidim da je prvi post baš star, predpostavljam da se ne sećaš gde si to pročitala?
A za sodu bikarbonu sam i ja čitala na netu
_________________ Nije isto živeti i biti živ!
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
SnježnaZaslužni član
Pridružio se: Maj 18, 2005 Poruke: 220 Lokacija: Novi Sad
Snježna
Zaslužni član
Pridružio se: Maj 18, 2005
Poruke: 220
Lokacija: Novi Sad
|
Poslato: Pon Mar 16, 2009 5:43 pm Naslov: Re: BIO-ZASTITA
|
|
Mislim da sam to pronasla na www.garden.co.yu, ali ne mogu da proverim jer link nije prebacen na .rs, pa je nedostupan.
_________________
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
sonja50Član Udruženja
Pridružio se: Maj 02, 2009 Poruke: 177 Lokacija: Makarska rivijera
sonja50
Član Udruženja
Pridružio se: Maj 02, 2009
Poruke: 177
Lokacija: Makarska rivijera
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Kika_AlmodovarovaZaslužni član
Pridružio se: Feb 25, 2007 Poruke: 1306 Lokacija: Zagreb
Kika_Almodovarova
Zaslužni član
Pridružio se: Feb 25, 2007
Poruke: 1306
Lokacija: Zagreb
|
Poslato: Pet Okt 30, 2009 9:17 pm Naslov: Re: BIO-ZASTITA
|
|
[quote="Lidija"]
Snježna citat: |
...
Ovo mi je zaista jako čudno, s obzirom da gde god sam čitala o gljivičnim oboljenjima kod biljaka, piše da se odstranjeni oboleli delovi biljaka spaljuju i NIKAKO ne koriste za kompost. Vidim da je prvi post baš star, predpostavljam da se ne sećaš gde si to pročitala?
|
i treba ti biti čudno Informacija je na pola točno. Nedostaje ono ključno: napadnuta biljka ne smije biti živa, odnosno ne nosiš djelove oboljele biljke pod zdravu, jer samo pomogneš gljivicama, nego spaljenu biljku stavljaš pod zdravu. Zdrava biljka "u panici" razvija obrambeni mehanizam protiv te bolesti.
I neven i kadifica djeluju protiv nematoda u tlu pa ih je zato dobro imati oko biljaka. A kamilica baš liječi. Sve stoji. Mi sijemo navedeno a sad se već i samo rasijava.
Kopriva je izvrstan repelent, kaj je je... no... zalite biljke smrde ko vrag 2-3 dana a djelovanje je ograničeno i treba ga često ponavljati.
Svi ti pripravci zapravo smrde i morate imati neki kutak u vrtu koji bude podalje od vas i vašeg njuha
Bio vrtlarstvo, ako imate mogućnosti, ako ste izvan grada blizu livada i slobodnih nasada, je zahvalno i vlo interesantno ali uvođenje prirodne ravnoteže u gradski vrt je skoro pa neizvedivo.
Evo, mi smo baš u prirodi pa npr u krugu od desetak, amožda i više km oko nas, nema obične preslice! A istu nađem usred Zagreb
Treba sve to nabrat i skuhat Neke stvari nam polaze za rukom ali zbog nekih smo morali posegnuti za kemijom - crna pjegavost ruža. E to nisam znala eliminirati na prirodni način.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
|
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš glasati u ovom forumu Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma
|
Poručite:
|