Kako uzgajam egzotične divlje ptice poput divljih Australijskih grlica i sivih paunastolikih fazana i sličnih koji žive i obitavaju u krajevima kao što je Burma,Tajvan,Australija i Malezija gdje slobodno rastu razne egzotične biljke, želja mi je neke egzotične biljke posaditi i kod nas među ptice. Ptice mi se nalaze u velikim,prostranim volijerama veličine dvadesetak kvadratnih metara i visine dva metra.
U nekim volijerama več imam posađen kroton,adama,rododendron,kučnu i šumsku paprat,lovor,dunjaricu i neke vrste borova i čempresa,plastifoliju,gliceniju kao i palmu.
Biljke koje ne podnašaju kontinentalnu zimu sadim u zemlju zajedno sa saksijom, a na jesen vadim i sklanjam u zimovalište, da bi ih na ljeto ponovo metnio kod ptica.

Sada pravim nove volijere koje če biti širine 4m. i dužine 6m. a visine dva metra koje bi htjeo ozeleniti nekim novim biljkama što ljepših i zanimljivijim listovima i s biljkama što egzotičnijeg izgleda, upravo da su što neobičnije i ljepše kao i rijetke vrste ptica koje če se među njima kretat.

Napominjem da vrste ptica koje uzgajam ne oštečuju biljke u toj mjeri da bi biljkama omele normalan rast ili im narušile njihov izgled.

U obzir dolaze sve vrste biljaka koje preko ljeta mogu biti vani, bilo posađene drito u zemlju ili zajedno sa saksijom.
U mogučnosti sam da im obezbijedim kakvoču zemlje za svaku pojedinu vrstu a u volijerama ima djelova gdje je totalno sunčano kao i djela gdje je djelomično sunčano - polu hlad kao i par mjesta gdje je cijeli dan hladovina. Sa sjeverne strane je podignut zaštitni,zidani zid a ostale stranice kao i plafon su u žičanoj mreži.
Molim vas da mi javite za biljku bilo koje vrste za koju smatrate da bi mogla uspjevati u tim uvjetima a da je atraktivna ili barem po nečemu zanimljiva.

Sada sam se još sjetio, u nekim volijerama imam posađen zimzeleni bambus kao i žbunasti jasmin koji krasno miriše u sezoni cvatnje.

Pomagajte!! Šaljite prijedloge!!
Unapred hvala!

Tvoja ideja da pticama urediš lijepu, ozelenjenu nastambu koja će ih podsjećati na prirodu je za svaku pohvalu! Preporučio bih ti vrstu četkovca Callistemon sieberi, najotporniji četkovac na niske temperature koji može izdržati temperature do -17C. Ne znam da li kaktusi dolaze u obzir, ali ako želiš posaditi kaktus u volijeri onda bih ti preporučio Opuntiu fragilis, najotporniji kaktus koji s lakoćom podnosi temperature do čak -50C. Od palmi bih ti preporučio Trachycarpus fortunei koji je otporan do -17C, te patuljastu vrstu sabala Sabal minor, kome otpornost seže sve do -20C. Rhaphidophyllum hystrix je definitivno najotpornija palma na niske temperature, podnosi temperature do -25C bez oštećenja, isod -25C dolazi do oštećenja listova a na -30 stradava nadzemni dio ali se palma na proljeće obnavlja. Međutim, ova vrste je vrlo rijetka kod nas i teško nabavljiva. Od mediteranskih biljaka možeš posaditi lavandu i ružmarin i otpornije vrste erike. Nadam se da sam bio od pomoći.

Runolist, volela bih da nam uslikaš tu volijeru sve sa ptičicama i biljkama u njoj! I molim te, iako kažeš da ptice ne oštećuju "mnogo" biljke, vodi računa o otrovnosti biljaka. Jedna od otrovnih je i adam.

palmofan citat:

Tvoja ideja da pticama urediš lijepu, ozelenjenu nastambu koja će ih podsjećati na prirodu je za svaku pohvalu! Preporučio bih ti vrstu četkovca Callistemon sieberi, najotporniji četkovac na niske temperature koji može izdržati temperature do -17C. Ne znam da li kaktusi dolaze u obzir, ali ako želiš posaditi kaktus u volijeri onda bih ti preporučio Opuntiu fragilis, najotporniji kaktus koji s lakoćom podnosi temperature do čak -50C. Od palmi bih ti preporučio Trachycarpus fortunei koji je otporan do -17C, te patuljastu vrstu sabala Sabal minor, kome otpornost seže sve do -20C. Rhaphidophyllum hystrix je definitivno najotpornija palma na niske temperature, podnosi temperature do -25C bez oštećenja, isod -25C dolazi do oštećenja listova a na -30 stradava nadzemni dio ali se palma na proljeće obnavlja. Međutim, ova vrste je vrlo rijetka kod nas i teško nabavljiva. Od mediteranskih biljaka možeš posaditi lavandu i ružmarin i otpornije vrste erike. Nadam se da sam bio od pomoći.

Palmofan ova ideja za ružmarin i lavandu je fenomenalna i na prolječe ih obavezno sadim u volijeru.
Kako izgleda to drvo Sabal minor i koliko naraste , dali podnaša orezivanje. Šta je to četkovac i erika, dali im znaš latinsko ime ili znaš na kojem sajtu ih mogu na internetu nači?

Ove palme što ih navodiš dali ih ima po vrtnim centrima za kupiti?
Ja imam dvije palme ali ih po ljetu moram spremiti u unutrašnje negrijane prostorije.

LidijaM citat:

Runolist, volela bih da nam uslikaš tu volijeru sve sa ptičicama i biljkama u njoj! I molim te, iako kažeš da ptice ne oštećuju "mnogo" biljke, vodi računa o otrovnosti biljaka. Jedna od otrovnih je i adam.

LidijaM znam da je adam pomalo otrovan ali sa time nemam problema. Jako dugo uzgajam egzotične fazane i grlice pa točno znam kod koje vrste smijem šta saditi.Recimo paunastoliki fazani nediraju adama jer jedu uglavnom najviše voće kao što je kivi,nar,grejp,banana itd..
Dok recimo neke druge vrste divljih grlica točno imaju u glavi biološki "detektor" prema otrovnim biljkama koje uopče ne diraju.

Slike nekih biljaka posađenih u volijeru kao što je rododedron
možeš vidjeti na stranici moje uzgajivačnice egzotičnih fazana i grlica "TRAGOPAN".

free-vt.t-com.hr/tragopan/

Palfoman vidim da si mi napisao latinsko od četkovca pa ču ga ugoglat da saznam nešto više o njemu.

Za palme sam htjeo reči da ih po zimi moram metati u prostoriju. Jedno pišem a drugo mislim, baš sam se smoto - to mogu samo ja

Eh, Runolist, bez ljutnje, al da sam bliže "blizu Drave", došla bih da ti to uslikam kako treba, pa da se na sajtu sve to bolje vidi!

LidijaM citat:

Eh, Runolist, bez ljutnje, al da sam bliže "blizu Drave", došla bih da ti to uslikam kako treba, pa da se na sajtu sve to bolje vidi!

Kod slikanja ambijenta u kojem žive nedomestificirane egzotične ptice ti je problem što se kod njih nesmiješ šetat fotoaparatom jer bi se od straha mogle poubijati u žicu. Pogotovo je problem meni koji nemam dobar fotoaparat več obični nedigitalni s kojim ne mogu objekat približiti iz daljine. Kada kupim digitalac koji če zadovoljiti kriterije stižu bolje slike.

Runolist citat:

Kako izgleda to drvo Sabal minor i koliko naraste , dali podnaša orezivanje. Šta je to četkovac i erika, dali im znaš latinsko ime ili znaš na kojem sajtu ih mogu na internetu nači?Ove palme što ih navodiš dali ih ima po vrtnim centrima za kupiti? Ja imam dvije palme ali ih po ljetu moram spremiti u unutrašnje negrijane prostorije.

Sabal minor nije uopće drvo nego patuljasta palma grmastog oblika kojoj je maksimalna visina 2 - 2.5 m. Mislim da se ovu palmu ne smije orezivati kao ni ostale vrste palmi jer palme funkcioniraju na potpuno drukčijem principu u odnosu na npr. listopadno drveće i četinjače. Latinsko ime četkovca je Callistemon sieberi, a erike Erica. Inače četkovac možeš slobodno orezivati i oblikovati prema želji, a može rasti i uz žicu volijere i tako praviti zaklon pticama. Bojim se da ovih palmi nema u vrtnim centrima jer su sabali dosta rijetki, ima ih koliko ja znam jedino u botaničkim vrtovima, a što se tiče Rhaphidophyllum hystrixa situacija je još gora, makar neki članovi ovog foruma imaju ovu palmu budući da su preko interneta naručili njezino sjeme. Savjetovao bih ti da posadiš palmu Trachycarpus fortunei, lepezastu palmu kojoj otpornost seže do -17C, ovu palmu možeš posaditi direktno u zemlju, a pošto je u volijeri temperatura preko zime ipak malo viša nego vani mislim da bi trebala lijepo uspijevati. Jedini je problem što ova palma može narasti dosta velika pa ćeš je u volijeri moći imati nekoliko godina dok je ne preraste. Zanima me da li si možda član foruma Svijet ljubimaca jer mi zvučiš poznato.

palmofan citat:

Runolist citat: Kako izgleda to drvo Sabal minor i koliko naraste , dali podnaša orezivanje. Šta je to četkovac i erika, dali im znaš latinsko ime ili znaš na kojem sajtu ih mogu na internetu nači?Ove palme što ih navodiš dali ih ima po vrtnim centrima za kupiti? Ja imam dvije palme ali ih po ljetu moram spremiti u unutrašnje negrijane prostorije. Sabal minor nije uopće drvo nego patuljasta palma grmastog oblika kojoj je maksimalna visina 2 - 2.5 m. Mislim da se ovu palmu ne smije orezivati kao ni ostale vrste palmi jer palme funkcioniraju na potpuno drukčijem principu u odnosu na npr. listopadno drveće i četinjače. Latinsko ime četkovca je Callistemon sieberi, a erike Erica. Inače četkovac možeš slobodno orezivati i oblikovati prema želji, a može rasti i uz žicu volijere i tako praviti zaklon pticama. Bojim se da ovih palmi nema u vrtnim centrima jer su sabali dosta rijetki, ima ih koliko ja znam jedino u botaničkim vrtovima, a što se tiče Rhaphidophyllum hystrixa situacija je još gora, makar neki članovi ovog foruma imaju ovu palmu budući da su preko interneta naručili njezino sjeme. Savjetovao bih ti da posadiš palmu Trachycarpus fortunei, lepezastu palmu kojoj otpornost seže do -17C, ovu palmu možeš posaditi direktno u zemlju, a pošto je u volijeri temperatura preko zime ipak malo viša nego vani mislim da bi trebala lijepo uspijevati. Jedini je problem što ova palma može narasti dosta velika pa ćeš je u volijeri moći imati nekoliko godina dok je ne preraste. Zanima me da li si možda član foruma Svijet ljubimaca jer mi zvučiš poznato.

Da. Član sam svijeta ljubimaca što si vjerojatno mogao zaključit po imenu uzgajivačnice.

U prijašnjem tekstu spominjao si kaktuse, pa me zanima dali ti kaktusi zaista podnašaju tako niske temperature ili je to tako stoji samo na papiru. Odnosno hočur eči dali ih je netko od forumaša držao zimi vani?
Dali takve vrste kaktusa imaju velike bodlje. Bilo bi zaista zanimljivo imati kaktus u volijeri ali se bojim da se nebi ptica leteči zakucala u bodlje ako su dugačke.

Runolist citat:

Da. Član sam svijeta ljubimaca što si vjerojatno mogao zaključit po imenu uzgajivačnice. U prijašnjem tekstu spominjao si kaktuse, pa me zanima dali ti kaktusi zaista podnašaju tako niske temperature ili je to tako stoji samo na papiru. Odnosno hočur eči dali ih je netko od forumaša držao zimi vani? Dali takve vrste kaktusa imaju velike bodlje. Bilo bi zaista zanimljivo imati kaktus u volijeri ali se bojim da se nebi ptica leteči zakucala u bodlje ako su dugačke.

Postoji više vrsta kaktusa iz roda Opuntia pa i nekih drugih rodova koje mogu preživjeti kontinentalnu zimu ali je Opuntia fragilis definitivno najotpornija od svih. Ovaj kaktus inače raste na srednjem zapadu SAD-a i kanadskoj državi British Colubmbiji sve do malo ispod polarnog kruga. Budući da u svom prirodnom staništu trpi izuzetno niske temperature naša mu zima neće predstavljati nikakav problem, pogotovo ako se posadi na suhom i sunčanom mjestu. Ovaj kaktus je inače patuljast te nema posebno velike bodlje tako da su male šanse da se ptica zabije u njega. O ovom kaktusu se dosta pisalo u temi Opuntia - sve o njima koja se nalazi u podforumu Sukulenti i kaktusi. Osim kaktusa, postoje i zimootporne agave i juke s kojima bi također mogao ukrasiti volijeru. Također bih ti preporučio i čuvarkuću koja je potpuno nezahtjevna biljka a posađena u grupi i na pravom mjestu može djelovati vrlo efektno i dekorativno.

palmofan citat:

Runolist citat: Da. Član sam svijeta ljubimaca što si vjerojatno mogao zaključit po imenu uzgajivačnice. U prijašnjem tekstu spominjao si kaktuse, pa me zanima dali ti kaktusi zaista podnašaju tako niske temperature ili je to tako stoji samo na papiru. Odnosno hočur eči dali ih je netko od forumaša držao zimi vani? Dali takve vrste kaktusa imaju velike bodlje. Bilo bi zaista zanimljivo imati kaktus u volijeri ali se bojim da se nebi ptica leteči zakucala u bodlje ako su dugačke. Postoji više vrsta kaktusa iz roda Opuntia pa i nekih drugih rodova koje mogu preživjeti kontinentalnu zimu ali je Opuntia fragilis definitivno najotpornija od svih. Ovaj kaktus inače raste na srednjem zapadu SAD-a i kanadskoj državi British Colubmbiji sve do malo ispod polarnog kruga. Budući da u svom prirodnom staništu trpi izuzetno niske temperature naša mu zima neće predstavljati nikakav problem, pogotovo ako se posadi na suhom i sunčanom mjestu. Ovaj kaktus je inače patuljast te nema posebno velike bodlje tako da su male šanse da se ptica zabije u njega. O ovom kaktusu se dosta pisalo u temi Opuntia - sve o njima koja se nalazi u podforumu Sukulenti i kaktusi. Osim kaktusa, postoje i zimootporne agave i juke s kojima bi također mogao ukrasiti volijeru. Također bih ti preporučio i čuvarkuću koja je potpuno nezahtjevna biljka a posađena u grupi i na pravom mjestu može djelovati vrlo efektno i dekorativno.

Običnu agavu sam doneso sa mora i nisam je na vrijeme sklonio pa mi se je smrzla. Gdje bi mogao kupiti tu agavu koja je zimo otporna? Gdje ima takvih otpornih kaktusa? Da čuvarkuča je zaista atraktivna i posađena mi je na dekorativnom panju i jednom ovečem kamenu.

Dali se može palmi prilikom presađivanja svaki put orezat malo korjena - nešto u tehnici bonsaia. Dali bi tako usporila rast pa mi nebi prerasla volijeru?

Runolist citat:

Običnu agavu sam doneso sa mora i nisam je na vrijeme sklonio pa mi se je smrzla. Gdje bi mogao kupiti tu agavu koja je zimo otporna? Gdje ima takvih otpornih kaktusa? Da čuvarkuča je zaista atraktivna i posađena mi je na dekorativnom panju i jednom ovečem kamenu.

Postoji više vrsta zimootpornih agava od kojih je vjerojatno najotpornija Agave utahensis ssp. nevadensis kojoj otpornost ide sve do -25C. Kod agava je vrlo važno da im se količina vode reducira tjekom zime tj. da su posađene na vrlo propusnom zemljištu. Više o zimootpornim agavama i ostalom suptropskom bilju koje se može uzgajati u kontinentalnim uvjetima možeš pronaći na stranici suptropia.4t.com/. Nažalost, koliko ja znam, zimootpornih agava i kaktusa nema u cvječarnama već se moraju naručiti preko stranih internet stranica koje se bave prodajom biljkaka. Još jedna mogućnost je da ti netko sa ovog foruma koji posjeduje ove kaktuse i agave pokloni pelcer ili mladu biljku.

Runolist citat:

Dali se može palmi prilikom presađivanja svaki put orezat malo korjena - nešto u tehnici bonsaia. Dali bi tako usporila rast pa mi nebi prerasla volijeru?

Prilikom presađivanja palmi treba biti veoma oprezani da ne oštetimo korjen jer se palme oštećenog korjena lako suše, nijedna moja palmica koju sam na moru iskopao bez potpuno cijelog korjena nije preživjela.
Stoga ne bih preporučio skračivanje korjena palme pri presađivanju, a Trachycarpus fortunei ni ne ne treba presađivati u posudu prije zime jer je dovoljno otporan da se nosi s njom, pogotovo uz određene mjere zaštite. Tako u Zagrebu na više mjesta postoje već poodrasle palme ove vrste koje bez problema preživljavaju zimu iako ih se tjekom zime ne štiti. Kad sam rekao da će palma za nekoliko godina prerasti volijeru mislio sam na stariju palmu s već oblikovanim drvom. Posadiš li međutim malu palmicu staru 2 godine uživati ćeš u njoj dugi niz godina ali je problem taj što su mlade palmice osjetljivije od starih.

palmofan citat:

Runolist citat: Običnu agavu sam doneso sa mora i nisam je na vrijeme sklonio pa mi se je smrzla. Gdje bi mogao kupiti tu agavu koja je zimo otporna? Gdje ima takvih otpornih kaktusa? Da čuvarkuča je zaista atraktivna i posađena mi je na dekorativnom panju i jednom ovečem kamenu. Postoji više vrsta zimootpornih agava od kojih je vjerojatno najotpornija Agave utahensis ssp. nevadensis kojoj otpornost ide sve do -25C. Kod agava je vrlo važno da im se količina vode reducira tjekom zime tj. da su posađene na vrlo propusnom zemljištu. Više o zimootpornim agavama i ostalom suptropskom bilju koje se može uzgajati u kontinentalnim uvjetima možeš pronaći na stranici suptropia.4t.com/. Nažalost, koliko ja znam, zimootpornih agava i kaktusa nema u cvječarnama već se moraju naručiti preko stranih internet stranica koje se bave prodajom biljkaka. Još jedna mogućnost je da ti netko sa ovog foruma koji posjeduje ove kaktuse i agave pokloni pelcer ili mladu biljku. Runolist citat: Dali se može palmi prilikom presađivanja svaki put orezat malo korjena - nešto u tehnici bonsaia. Dali bi tako usporila rast pa mi nebi prerasla volijeru? Prilikom presađivanja palmi treba biti veoma oprezani da ne oštetimo korjen jer se palme oštećenog korjena lako suše, nijedna moja palmica koju sam na moru iskopao bez potpuno cijelog korjena nije preživjela. Stoga ne bih preporučio skračivanje korjena palme pri presađivanju, a Trachycarpus fortunei ni ne ne treba presađivati u posudu prije zime jer je dovoljno otporan da se nosi s njom, pogotovo uz određene mjere zaštite. Tako u Zagrebu na više mjesta postoje već poodrasle palme ove vrste koje bez problema preživljavaju zimu iako ih se tjekom zime ne štiti. Kad sam rekao da će palma za nekoliko godina prerasti volijeru mislio sam na stariju palmu s već oblikovanim drvom. Posadiš li međutim malu palmicu staru 2 godine uživati ćeš u njoj dugi niz godina ali je problem taj što su mlade palmice osjetljivije od starih.

Baš šteta što zimootpornih kaktuse ili agave nemogu kupit. Mogu si zamislit face uzgajivača koji bi došli kod mene i vidjeli kaktuse u snjegu!
Sada si idem kupiti jednu lepezastu palmu i posadit ču je za stalno u volijeru. Najprije ču napravit umjetno,drenirano brdašce da nebude velika vlaga oko korjenja.

Hvala Palmoman na pomoči i ako ikada budeš imao kakvu ideju slobodno javi,svaki savjet ili ideja je dobrodošao.

Zanimljivo je kako se na ovom forumu niko nije javio osim Palmomana sa nekom idejom o nekoj biljci i bilo kakvim komentarom ili savjetom da bi mi pomogao. Osim komentara o lošim slikama.

Još jednom hvala Palfomanu na savjetima.

Evo da i ja malo pomognem. Osim puno vrsta yucca ( flaccida, gloriosa, rostrata...) koje je palmofan već spomenuo mogao bi pokušati i sa zlelenolisnim Cordyline australis, vrlo je dekorativan i egzotičan i dosta otporan. Bitno je da im zimi obezbjediš što sušnije uvjete.

Tu je još i jednogodišnji Ricinus, također vrlo egzotičan i preljepih listova. Ja bih obavezno posadio (bilo u zemlju ili u loncu) Musu basjoo (japanska banana) otporna do -18°C. Ima velike prekrasne zelene listove, vrlo egzotično. Po zimi će ti izgubiti sve listove, ali će u proljeće opet izbaciti nove.

Od palmi osim spomenutih Trachycarpusa i Sabala svakako koristi Phoenix canariensis posađenog u lonce. Preko zime ih premjesti u negrijanu prostoriju.

Evo ti nekih slika iz mog vrta kako bi ti lakše dočarao izgled nekih biljaka...