neka neko pise o ovom sjajnom drvetu,uslovi uzgajanja i bolesti.Zahvalan bih bio i za galeriju slika

Ćao Saša, evo informacija koje ja imam.

Pitomi kesten u uslovima Srbije je nedovoljno proučena vrsta drveća.

Pitanje pitomog kestena u Srbiji, ima višestruki značaj. Sa jedne strane, to je jedna ekonomski značajna vrsta drveća iz naših šuma, čije forsiranje i proširenje areala zahtevaju intresi naše privrede radi obezbeđivanja sirovinske baze za taninsku industriju. Sa druge strane, zbog veoma različitih uslova sredine u pojedinim krajevima naše zemlje, pitomi kesten se pokazao kao prilično plastična vrsta drveća, prilagodljiva na različite uslove sredine, sa priličnim dijapazonima valenci pojedinih ekoloških činilaca. Imajući u vidu da je pitomi kesten u Srbiji, gde su njegova nalazišta sporadična i relikatnog karaktera, vrlo interesantna biljna vrsta proučavanje pitomog kestena se nameće kao potreba od znatnog naučnog intresa.



Pitomi kesten je jedna od najkorisnijih i ekonomski najznačajnih vrsta šumskog drveća. Ekonomski značaj pitomog kestena može se sagledati iz više aspekata.

1. Kestenovina kao građevno drvo

U građevinarstvu za izradu drvenih konstrukcija, brodogradnji i vodogradnji, kao rudničko drvo.

2. Kestenovina kao sirovina za drvnu industriju

Za drvnu industriju kestenovina je pogodna sirovina, te ima raznovrsnu primenu: za izradu dasaka, greda, gredica i paketa, šperovanog drveta, i panel ploča. A otpaci se koriste u fabrikaciji ploča iverica, u industriji nameštaja.

3. Kestenovina kao sirovina u industriji tanina

Ne samo drvna masa, već i svi organi kod kestena sadrže znatne procente taninskih materija. Pitomi kesten je značajna domaća sirovina za taninsku industriju, jer u najkraćem vremenskom razdoblju dobija najeksploatabilnije procente tanida.

4. Kestenovina kao sirovina u industriji celuloze i papira

Kestenovina se koristi kao sirovina i u industriji celuloze i papira. Papir dobijen od kestenovine ima sve osobine srednje finog papira.

5. Kestenovina kao voćka i kao hrana

Pitomi kesten počinje rano da plodonosi – obično oko 5-6 godina ako je na osamici, ili 8-9 godina ako je u šumskom sklopu. Hemijska analiza potpuno dehidrisanih plodova, dala je sledeće rezultate: šećernih materija 83%, masnih materija 2.7%, azotnih materija 6.4%, nešećernih materija 5.5%, pepela 2.4%. Od plodova pitomog kestena u neki zemljama Sredozemlja dobija se brašno, od kojeg se izrađuje hleb. Sem toga, plodovi pitomog kestena sadrže i vitamine, kao vitamin B, antiskrobičnog vitamina C ima u istoj srazmeri kao i kod limuna. U lišću kestena ima vitamina K.

U Hilandarskom medicinskom kodeksu br.517 o zaraznim bolestima, koji potiče iz 15. veka i koji se smatra kao prvo medicinsko delo kod Srba, preporučuje se da rekonvalescenti posle preležanih zaraznih bolesti uzimaju radi jačanja hranu od plodova kestena sa limunom ili pomorandzom.

Mana mu je što nije lako svarljiv, pa se ne preporučuje licima sa slabim organima za varenje.

Pored korišćenja za ishranu ljudi, plodovi pitomog kestena se koriste i za ishranu i tov domaćih životinja.

6. Kesten kao medonosna biljka

Pitomi kesten je značajna biljka za razvoj pčelarstva. Pčelari ga cene kao visokoproduktivnu medonosnu biljku, jer ima obilan polen i mnogo nektarija.

7. Kesten kao lekovita biljka

Drvo, kora i ježica kestena imaju visok procenat tanina, te služe kao adstringens. U listu kestena ima tanina, pektina, pa služe kao anticatarrhale. U listu kestena ima veoma mnogo i vitamina K, koji služi za zaustavljanje krvarenja. Odvar lišća kestena je odlično sredstvo protiv katara pluća i bronhijalne astme. Ekstrakt iz kestenove kore za zaustavljanje proliva. Ulje iz kestenovih plodova ima raznovrsnu primenu u medicini za stomačna oboljenja.

8. Kesten kao dekorativno i parkovno drvo

Pitomi kesten je veoma dekorativna vrsta drveća, naročito ako se nalazi na osamici i u retkom sklopu, jer samo tada ima veliku i široku krunu sa robustnim granama. U parkovnim zasadima kesten je vrlo pogodan zbog svog lepog habitusa.

Iz analize koristi koje nam pruža pitomi kesten vidi se da je to ekonomski veoma vredna vrsta drveća, koja zaslužuje da se više orsira na odgovarajućim terenima, kako na ogoljenim površinama tako i u sklopljenim sastojinama.

O raku kore pitomog kestena pročitajte OVDJE

Radi bolje vitalnosti na krecnjackoj podlozi, kakva je u osnovi kod nas u SCG, vrsi se kalemljenje na cer koji veoma dobro uspeva kod nas, a dosta dobro podnosi i susne uslove.

Kesten

Prvo stablo divljega kestena, lat. Aesculus hippocastanum, listopadna drva do 30 m visoka s razgranatom okruglastom gusto lisnatom krošnjom, porijeklom iz sjevernog Irana, Kavkaza i Himalaje, posađeno je u Europi u Beču, 1576. godine. Kao lijepo ukrasno drvo ubrzo se proširio u krajevima s umjerenom klimom i postao omiljenim stablom za drvorede. Ime kesten dobio je zbog velikih okruglastospljoštenih sjemenki s čvrstom i sjajnom smeđom lupinom koje nalikuju na plodove pitomoga kestena, lat. Castanea sativa, prastare europske biljke koja se kao element tercijarne flore kroz ledenu eru očuvala sve do danas. No, dvama biljkama zajedničko je samo ime, nisu botanički srodne, građa im je posve različita i pripadaju udaljenim biljnim porodicama iz dvaju različitih biljnih redova i podrazreda u biljnom razredu Magnoliatae. Divlji kesten član je porodice Hippocastanaceae, a pitomi pripada porodici bukvi, Fagaceae, sa srodnim mu vrstama bukvom i hrastom.
Lišće divljega kestena dlanasto je sastavljeno od sedam velikih liski na zajedničkoj dugoj peteljci, a cvjetovi, dvospolni i jednospolni čine velike uspravne piramidalne cvatove. Razvijaju se u svibnju i lipnju, odmah poslije listanja. Plod je okrugao, mekano bodljast tobolac koji nakon sazrijevanja puca na tri dijela. Sjemenke su neugodna okusa i vrlo gorke. Divlji je kesten toploljibiv, ali podnosi i hladnoću i sušu. Najbolje uspijeva u dubokim, humoznim i vlažnim tlima neutralne reakcije.
Listovi su pitomog kestena duguljasti, cjeloviti, nazubljeni i kožasti. Cvjetovi su jednospolni, muški s prašnicima na dugim prividnim klasovima, a ženski s tučkovima skupljeni u grupice od 3-7 u zajedničkoj ovojnici, koja je zrela prekrivena gustim igličastim bodljama. Pitomi kesten cvate u lipnju, znatno nakon listanja i odlična je paša pčelama. Uspijeva samo na izrazito kiselim tlima (pH 4-5 ), umjereno vlažnim, dubokim i rastresitim, s mnogo humusa, željeza i kalija, u područjima s vlažnom klimom i blagim jesenima, na sunčanim toplim i svijetlim položajima u područjima uzgoja vinove loze. Poznata područja pitomog kestena u Hrvatskoj su brežuljkasti krajevi između Drave i Save, između Kupe, Korane i Une, u okolici Opatije i Lovrana, u istočnoj Istri te na Krku.
Iako ga smatramo plemenitom voćkom, pitomi se kesten kod nas ne uzgaja kao ostale voćke, u voćnjacima - glavni je tome razlog kiselo tlo - nego raste samo u šumama na odgovarajućim staništima. Nasuprot tome, divlji kesten raste kao hortikulturna biljka u parkovima.

Zahvaljujući Gogi, Goga i ja imam Divlji Kesten u svom vrtu

Divlji kesten je izvanredno lepo drvo. Negde, na jednoj od prethodnih tema sam napomenula da je to drvo proglaseno za najlepse drvo u mom gradu.

I ja u svom dvorištu imam divlji kesten, pa ovih dana ko šta radi ja skupljam lišće i plodove (imam punu korpu kestenja),kažu lekovit je i treba nositi sa sobom po par komada u džepovima i držati ih u ruci povremeno...

Mene zanima pitomi ...zbog ploda, naravno...
Za sta je zdrav kesten i koji mu je sastav?
Pozdrav!

Skoro sam obisao jedan leskar u mom kraju covek je u dvoristu imao cetiri pitoma kestena koi su bili stari oko 10.god.Zalio se da su plodovi
uvek mali ali dosta rodi u sta sam se i sam uverio.Bas steta jer drvo je
predivno stvarno lepo izgleda okiceno "cupavim" plodovima.

ja imam nekoliko mladica pitomog kestena zahvaljujuci TomY-ju...Nisam se ni zahvalio...jedva cekam da porastu
hvala Tomy!

Kesten ti preferira kisela tla, što ograničava suvremeno vočarenje, jel si ih sadio na kiselim tlima?

imam dvogodisnje sadnice pitomog kestena.zanima me u kojoj mjeri on podnosi orezivanje?Mislim ne bih zelio da ostvari visoku krosnju,vec siroku.Razmisljam,ako postoji bonsai kestena,milsim da nije problem da se orezivanjem drveta,prvestveno vrha njegov rast u visinu drzi pod kontrolom?
Hvala i veliki pozdrav!!!!

Iz iskustva nemam pojma, ali u mom šalabahterima piše da se kesten orezuje u fazi mirovanja od studenog do veljače, orezuju se grane koje stablu daju šiljat oblik, koje guše središte stabla, zatim oštećene, preslabe i grane koje se križaju. Ovakvo orezivanje se preporuča svakih 5 godina.
Znači podnosi rez, a ako ga budeš oblikovao od malena, lakše će ti biti održavati željenu krošnju kad poraste!

Hvala,dakle ipak podnosi orezivanje,mada mislim da sadnice do 4 godine ne treba orezivati.
Obzirom da zivim u okolini Podgorice,Crna Gora,mozete da mislite kakav je gust hladovina kestena po onoj vrucini.
Ali,avaj,zbog krecnjaka prisutna je hloroza pa cu morati da prskam Wuxal Fe ili da dodajem FeSO4 u zemlju u vidu rastvora.
Ali,obzirom da me odusevljava pitomi kesten,nadam se da cu uspjeti u svemu tome.
Puno vas pozdravljam,sa zeljom da bude sto strucnijih clanaka na ovom sjajnom forumu!!!!

Hm, da istina, ne podnosi vapnenasta tla, na tome ćeš morati poraditi!
Iiii javi kako je u hladovini pod kestenom