kako doci do odraslog primjerka ili barem manje palmice?
Gjegod sam trazio,pa i u rasadnicima po Dalmaciji nikad culi za tu vrstu(sram ih bilo )
Jednostavno, Pula je krcata Trachycarpusa, ali pogadjate fortuneia.
Znam da je ta vrsta tek nedavno otkrivena od dvije legende T.Spannera i M. Gibbonsa koji su lutali po Himalaji, Nepalu i Burmi...
Takil je veci i naraste do 12-13metara i sto je najvaznije nema dlakavo deblo,a ima otprilike istu otpornost na niske temperature.
Isto tako zainteresiran sam za T. wagnerianus i T. martianus, pa ako je netko cuo nesto...

evo Vam par site-ova koji imaju T. takil:
europalms.be
www.tropengarten.de
www.palmaris.org

Ja imam nekoliko takila i ne mogu reci da li se ponasaju bolje od fortuneia jer su jos isuvise male- vjerovatno nisu izgradile svoju potpunu otpornost, za koju na net-u kazu da je bolja od ostalih Trachycarpusa. Uostalom , jos nisam siguran da li su to cisti primjerci takila ili hibridi takilxfortunei. Ovaj zadnj je dobar kultivar, er ima najvecu otpornost i sposobnost "ucenja", tj privikavanja i na nize temperature.
Moj prijedlog je i da probate sa:
-Sabal palmeto
-Brahea armata
-Jubaea chilensis

Hvala Yucca na korisnim stranicama...
Ali ,upravo to sto kazes kod takvih narudjbi nikad nisi siguran sta ces dobit!Mogu dobit macka u vreci i nisam imao bas dobra iskustva kod toga(jednom su mi poslali sjeme Butie capitate,a trazio sam yatay...)Tako da sada trazim iskljucivo vece palme koju bih mogao indetificirati.
Do Sabala je vrlo tesko doci,a Brahea i Jubaea presporo mi rastu(nemam zivaca cekati nekih 50-ak godina )

Ja lično mogu preporučiti Europalms u te svrhe. Vlasnik James je vrlo puzdan tip. Tropengarten su isto O.K., ali imaju malo (malo više) više cene. Pošto si blizu Italije, pokušaj nekim vezama otuda dobiti takil, jer znam da imaju zasade oko Đenove i San Rema (ne baš zasade, ali ih ima u značajnijim količinama). Za wagnerianus je najbolji u ovom delu Evrope Kiril iz Plovdiva - www.polarpalm.net

Ovi u Plovdivu su zakon! Probat cu u Italiji, bas idem do Gardalanada(pun trachya, ali fortuneia)ovih dana pa mozda skoknem do Genove(bas me zanima kako ce reagirati ekipa kad im kazem za promjenu plana, ionako me smatraju ludim )

Nabavio sam 2 godine staru sadnicu Takila I vec mogu vidjet kako mu se deblo lagano krivi sto je vrlo cesto kod njih...Posto je vrlo otporan razmisljam da ga vec sada presadim ispred kuce(nestrpljiv sam )Nadam se da ce jednog dana biti veci od svog brata fortuneja, svi izvori govore da je visi

Do sabala uopće nije teško doći, ako znaš gdje ih ima. U botaničkom vrtu u Kaštel Lukšiću kod Splita imaju čak 6 vrsta sabala, Trachycarpus wagnerianum, 3 vrste livistone, 5 vrsta feniksa, Jubaeu, Braheu, Butiu capitatu, washingtoniu robustu... Sve skupa imaju oko 30 vrsta palmi! Mislim da bi se kod njih moglo nabaviti sjeme.

Izgleda da je na pomolu veliko razocaranje !!! Trachycarpus takil ili vise ne postoji ili nikad nije ni postojala, osim mozda onog primerka u botanickom vrtu u Rimu.
Dakle, sam "pronalazac" T.takil-a, Mr Gibbons je slao rasadnicima sirom sveta seme palmi za koje se DNA testom ustanovilo da su u stvari genetski T.fortunei. Posto se one zaista u nekim morfoloskim i fenotipskim karakteristikama znatno razlikuju od klasicne fortunei ali su genetski identicne toj vrsti, za sada se vode kao Trachycarpus spp "Naini Tal". Za populaciju ovih palmi koje se u ornamentalne svrhe odavno gaji u turistickom mestu Naini Tal u oblasti Kumaon u severozapadnoj Indiji, se godinama tvrdilo da je cista takil. Sada mr Giggons ima veoma tezak zadatak, da ponovo "otkrije" pravu takil, ako takva uopste postoji.

Za ljubitelje ostaje da se tese podatkom da se ove "lazne takil" sada prodaju kao "naini tal- Kumaon palm" i da se izgleda ne razlikuju ni po cemu od onih koje jesu prodavane kao takil. To se verovatno odnosi i na otprnost na niske temperature, brz i robustan rast i vece dimenzije.

Na kraju, nije vazno kako se macka zove i da li je crna ili bela, vec da li lovi miseve :lol:. Ipak mislim da bi bilo posteno da rasadnici i semenarske kuce ne prodaju vise seme naini tal palme pod imenom takil. Tu vec vise ni Gibbonsovo znanje ne moze da pomogne.

Što, zar je Trachycarpus takil zapravo u najboljem slučaju tek podvrsta Trachycarpus fortuneija? A što je sa onim primjerkom u rimskom botaničkom vrtu pa mogli bi skupljati njegovo sjeme i evo im čistih takila. Taj primjerak bi trebalo detaljno ispitati i ako se pokaže da je to zaista čisti takil trebalo bi poduzeti najstrože mjere zaštite jer je lako moguće da je to posljednji čisti primjerak svoje vrste. Zaista ne bi bilo lijepo da im takil izumre pred nosom!

Mr Gibbons je obecao da ce u najskorije vreme objaviti resenje ovog "rasomona". Ali na tu njegovu "objavu" ceka se vec skoro cela godina .

Na zalost, "rimski" takil je samo jedno obicno musko . Dakle, nece biti semena nikad. Moze samo biti "seksualno iskoriscen" za dobijanje hibrida, dok mu ne nadju damu njegove vrste. A sudeci po svemu, na to cemo izgleda dobrano popricekati

Za sada cemo morati da se zadovoljimo lepotom i osobenostima Trachycarpus ssp "Naini tal" ( DNA- fortunei ).

Uuuu, loša vijest! Dakle ja imam samo glupi fortunei sa nekim nebitnim razlikama.
A tako sam ga mazio i pazio ko da je nešt poseban, a kad ono...A ništa, na proljeće leti van ionako i to ne na super luksuzno mjesto u vrtu, već u neku neuglednu rupu na kraju vrta

Ne treba shvatati tragicno cinjenicu da mozda i ne postoji zasebna vrsta T.takil. Dovoljno je samo uporediti to sa recimo vrstom P. nigra ( crni bor ). Koliko tu ima raznolikih, prekrasnih i vrlo izdiferenciranih podvrsta i rasa ( korzicki, krimski, austrijski, dalmatinski....). Svako moze da pronadje kod ove vrste ono sto mu odgovara, kao napr. duzina tvrdoca i boja iglica, habitus, visina.... Nesto slicno kao kod pasa. Kako je receno na onom forumu o T.takil, nekome vise odgovara bernardinac, drugome se vise dopada pekinezer. I ko bi pomislio, uz takve razlike, da je to uvek samo obican domaci pas. Naravno, rase su u pitanju.

Sto se tice vrsta iz roda Trachycarpus, izgleda da ih ima mnogo manje nego sto su ih poslednjih godina "naotkrivali". Mozda su u pitanju samo rase ili podvrste, odnosno "vrste u nastajanju". U svakom slucaju "Naini Tal" se vidno razlikuje od fortuneija na kojeg smo navikli. I veoma je lepa

Ono sto i dalje zbunjuje je da se listovi "gospodina" iz rimskog botanickog vrta znacajno razlikuju po cvrstini i sjaju u odnosu na ostale "takile". Da li je u pitanju samo iznimka kod te individue ili tako nesto postoji u divljini? Ljubitelji palmi sa uzbudjenjem cekaju resenje ove "detektivske price" u nastavcima....

Ja mislim da mr. Gibbons nije varao kada je objavio otkriće takila već je, kao i mnogi prirodoslovci prije njega pogrješio u identifikaciji. Tako su npr. kod divlje patke Anas platyrhynchos mužjak i ženka dugo smatrani posebnim vrstama. Ovo samo govori u prilog da je i danas teško pri terenskim istraživanjima sa sigurnošću odrediti što je nova vrsta a što tek podvrsta ili varijanta. Srećom, napredak tehnologije je omogućio vrlo preciznu analizu genoma te je u mnogim slučajevima genska analiza ključna za identifikaciju vrsta. Jovan 1., znaš li možda još koje vrste Trachycarpusa ili općenito palmi koje su "sumnjive"? Možda se na kraju pokaže da su sve vrste iz roda Trachycarpus zapravo podvrste jedne te iste vrste?!

Zadnja rečenica koju je rekao Palmofan može biti više nego istinita. Nekadašnji, stari naziv za T.fortunei, Chamaerops excelesa (kasnije pretvoren u T.excelesa) se u prvo vreme odnosio i na T.takil, jer ljudi jednostavno nisu pravili neku razliku između ove 2 biljke, već su računali da se radi samo o različitim formama (zapazite, nisu čak ni podvste ni varijeteti) iste vrste.
No, bez obzira na njihovu genetičku sličnost (ili istovetnost), fortunei i takil se dovoljno razlikuju da bi ljubitelji palmi trebali imati i jednu i drugu.
Veruda, ipak nisi za džabe bacao pare. Videćeš, robustnija je to biljka od fortunei-a

Ono sto sam uspeo da saznam je, zapravo ono sto se vrti po forumima palmofila. A to je uveravanje Gibbonsovog i Spannerovog oponenta, izvesnog Arnolda (citat) "Genetic tests have been made in Hamburg and they are finished now.The DNA covered all Trachycarpus species and even several putative hybrids and related species like Chamaerops, Rhapidophyllum, Rhapis, etc.."The above followup was added by Arnold, Cologne on May 23, 2006 at 12:57 am PST

O rezultatima ovog DNA testiranja nisam uspeo nista da saznam preko Science Direct-a, Scopusa i ostalih indeksnih baza naucnih podataka, preko kojih imam pristup naucnim publikacijama u punom tekstu. Vrlo je verovatno da su rezultati jos na obradi ili mozda nece ni biti objavljeni i stavljeni na uvid naucnoj javnosti, jer je testiranje bilo finansirano od nekog pojedinca ili organizacije koja nema naucne pretenzije.

Ali, sasvim slucajno, preko Google Scholar-a naisao sam naslov veoma sveze naucne publikacije koja mi, na zalost nije dostupna u punom tekstu . Naslov sam govori "A new species of Trachycarpus (Arecaceae), with remarks on its unusual habitat", autora Lorek, Michael; Pradhan, Keshow Chandra. U zaista kratkom sazetku stoji "Trachycarpus ukhrulensis from Manipur, India, is described as a species new to science and illustrated. It is related to T. takil; its small populations are regarded as vulnerable". Pobogu, sa kojim su to takilom poredili ovu "novu vrstu", Gibbonsovom ("Naini Tal") ili onom Beccarijevom iz 1905.( rimski takil-muzjak) ?? Eto nama ljubiteljima zimootpornih palmi "nove vrste" i zanimacije oko testiranja njene otpornosti i estetskih kvaliteta.
www.ingentaconnect.com...4/art00002
Navodno, ovo otkrice je i ilustrovano u objavljenom clanku i ja jedva cekam da vidim to cudo. Da li lici na ono vec vidjeno . Naravno da lici , na Trachycarpus sp. (Manipur). Sada je to izgleda nova vrsta sa novim imenom.

Za sada, ljubitelji Trachycarpusa spekulisu sa mozda 3 ili 4 vrste, kao dovoljno razdeljenima. To su 2 vrste sa "bubrezastim" semenkama ( fortunei i nanus ) i 1 ili 2 vrste sa "jajolikim" semenom ( latisectus i martianus ).

I tako...Dok se na jednoj strani stvari ukrupnjavaju, na drugoj se usitnjavaju. Cekamo da rezultati DNA testa izadju na svetlo dana