Mary Jo citat:

Da bi se jedna , nazovimo, plantaza, pocela da se koristi u industrijalne svrhe potrebno je...hm... vise od 15 godina. I to u slucaju da su zasadjene vec formirane sadnice.

Ne bih se slozio da je potrebno toliko.Za formiranje plantaze bambusa je potrebno oko 5-6 godina. ALI pod uvjetom da plantazu neces koristiti za high end bambus proizvode (parket, laminat, craft) sto u Europi ne dolazi u obzir u nekim vecim kolicinama, nego ces je koristiti za dobivanje piljevine, cipsa, peleta, briketa i slicnoga. Znaci , sva ta biomasa se kombajnira i preradjuje.
U tom smislu su se i radila istrazivanja krajem proslog stoljeca u Belgiji, Spanjolskoj i Portugalu gdje su se postavljale probne plantaze sa razlicitim vrstama, razlicitom gustocom sadnje i sl. Najbolje rezultate je pokazala aurea sa biomasom od 140 tona po hektaru.
Testirala se i mehanizacija za obradu te biomase i zakljuceno je da mehanizacija za pobiranje recimo secerne trske dobro funkcionira za bambus. Ako se bambus odmah prilikom pobiranja pretvara u cips onda se desavalo da pocne trunuti unutar tjedan dana pa se kombajnirane bambuse vezao u snopove u kojima moze biti do 3 mjeseca. Postojeci strojevi za izradu piljevine/cipsa su se isto pokazali kao dobri za bambus pa ni tu nece biti prerade/modificiranja strojeva

Sto se tice potrebnih sadnica za plantazu, u gorespomenutom istrazivanju je nadjena zlatna sredina gustoce sadnje na 2.5x2m sa 2000 sadnica po hektaru. Ako je cijena aurea sadnice na veliko 5 eur, znaci da bi potencijalni plantazer sa 1 hektarom svoje zemlje treba u startu iskasljat 10k eura za sadni materijal

Sjani podaci, majstore!
Kada sam napisala vise od 15 godina - imala sam u vidu iskljucivo svoje iskustvo. Aurea kod mene je zasadjena iz rizoma. Tek posle otprilike tog perioda sumica je pocela da lici na Bambusov gaj. Naravno, uz neophodno secenje tankih stabljika. Pored toga treba uzeti u obzir klimu pa je utoliko taj podatak merodavniji. Da sam na Jadranu ili u nekim juznijim geografskim sirinama - sve bi bilo mnogo brze Slazem se i oko cene/ investicije. Ali sto god posadili - treba ga prvo platiti, zar ne? Ja bih da se vratimo na osnovno pitanje - da li je izvodljivo proizvesti tekstil od bambusa u Srbiji i koje su najpogodnije vrste za to? Moso, Bambusoides... ili mozda Aurea...

Bambus u Europi je moguce uzgajati u nazovimo to u ekonomske svrhe, na nekoliko lokaliteta, od sjeveta pa do juga Europe.
Postoji par primjera! Pocetkom 80-tih godina prošlog stoljeca formirana je plantaža Phyllostachys edulis (moso bambusa) na sjeveru Italije. Plantaža je podignuta iz sjemena. Danas je nasad visine 17 metara i koristi se najvise za branje svjezih mladica, koje se u proljece distribuiraju restoranima itd.
Na jugu Francuske moso bambus dostiže gotovo visine kao u Kini, ne i Japanu, s promjerom do 22 cm.
Za formiranje plantaže moso bambusa koja je podignuta iz sjemena potrebno je i do 20 godina da se dođe do nekih ekonomskih dimenzija nasada! Brža metoda je sadnja 3-5 godina starih matičnih stabljika koje se zajedno s korjenskom balom presađuju na zeljeno mjesto. Matične stabljike se krate na nekh 1-2 m od zemlje. Nakon 5-8 godina postižu se znatniji rezultati.

Jedan od bitnijih čimbenika za plantažni uzgoj bambusa je klima (mikroklima) te količina padalina, koju je već Drveni spomenuo! Isto tako je bitna i vrsta bambusa! Spomenut ću samo područja u Hrv. jel detaljnije i šire nisam "proučavao".
Gledajući klimu Republike Hrvatske postoji nekoliko lokaliteta, na kojima bi se moglo plantažno uzgajati bambus. Prvenstveno je to područje Kvarnera, s kvarnerskim otocima, zbog blage i mediteranske klime, s povoljnom količinom oborina. Prema jugu Hrvatske klima je sve aridnija i nepovoljnija zbog male količine oborina koja je uz to i nepovoljno raspoređena, tj. većina padalina pada u jesen i zimu kada vegetacija miruje.
Kvarner sa svojom klimom predstavlja idealno stanište za većinu rodova bambusa. Statističko praćenje klimatskih elemenata: temperature zraka, relativne vlažnosti, padalina i vjetrova dokazuje da područje Opatije ima sve pogodnosti mediteranske klime. Blizina Učke osigurava svježe noći, a proljeće je, obzirom na temperaturna kretanja, najugodniji dio godine. Padalina u obliku kiše, što je vrlo bitno za bujnost vegetacije, ima između 1729 mm. Zimi u pravilu nema smrzavanja, a snijeg je rijetka i kratkotrajna pojava. Opatija je zaštićena od hladne i snažne bure što također pogoduje rastu i razvoju bambusa.

Phyllostachys bambusoides (visine cca 15 metara u Opatiji)


U kontinentalnoj Hrvatskoj zbog hladnije klime, mogućnost uzgoja ograničena je na južne padine sjeverozapadnog gorja od Medvednice, Ivančice, Bilogore pa do Psunja, Papuka i obronaka Krndije. Sjeverozapadna Hrvatska prihvatljivija je od istočnog dijela zemlje, zbog veće količine oborina u vegetacijskom razdoblju.
Mnogi ljudi bi rekli da u kontinentalnoj Hrvatskoj, radi ne tako povoljne klime, nema starih i velikih nasada bambusa, no upravo se na obroncima sjeverozapadne Hrvatske nalazi jedan privatni nasad Phyllostachys praecox 'Violascens'!
Vrsta koja u svom prirodnom staništu u Kini doseže visine od 15 metara. Podnosi zimske temperature do -18 ºC. Stabljike se pod teretom snijega savijaju u laganom luku do tla. Mladi izdanci su jestivi i po pričanju vlasnika nasada vrlo ukusni, sirovi ili prokuhani.

Phyllostachys praecox 'Violascens'! aka Ph. violascens visine do 13 metara









Phyllostachys bisseti daje najviše biomase po jedinici površine. Od ostalih vrsta, koje su pogodnije za sjevernu hemisferu zbog manje insolacije itd. pogodne su još vrste Ph. kwangsiensis (doduše on je cvao prošle godine, pa su nasadi u stanju regeneriranja), Ph. bambusoides: dosta sporo prorašćuje i nije toliko otporan na minuse preko - 10°C, al je izrazito čvrst. Ph. vivax je najbrži što se prirasta tiće, al nije toliko otporan na tlaćno vlačna naprezanja. Stabljika mu nije toliko čvrsta! Ima još dosta vrsta, svaka ima svoje zahtjeve, al u globalu, ko i svaka trava, bambus traži što više svijetla hranjiva i vlage, za značajniji rast i razvoj!

Gajim moja dva bambusa u viskoj vazi baš za bambuse,sipam vodu,imam druga koji je bambuse zasadio u saksiju sa zemljom,jel sme tako?Bambusi mi nisu napredni od kad sam ih dobila oni su isti,malo se razlistaju pa se osuše,u sobi mi je svetlost umerena,toplo je,vazduh je suv ali ih ja prskam na proleće ih iznesem napolje.

Da nisu tvoji "bambusi" zapravo ove biljke: www.svetbiljaka.com/Fo...=9794.html

Svaka čast Kodaliče, ove fotografije su baš oraspoložujuće!

fini primerak, nicim izazvan raste kod jednog GTC-a

Lep primerak. Jel to neki Clumper?

pa poima nemam...ali kazem posadjen onako...nijo ne zna,a on lep

Meni je acika poslao jednu sadnicu bambusa pre dvadesetak dana. I malisa poterao vec nekoliko listica i jedan rizomcic.
Evo i slicice


Ovo je kad je stigao


Ovo je danas (posle 3 nedelje)
A evo i slicica nara da vidi Acika:




Valjda sam uspela da stavim slike...

E bas mi je drago da su poterali nisam znao da je i nar poterao
Super su
Dobre su slike
Pozdrav

Bambusoljupci, kako su vam bambusi posle polarne zime?
Kod mene ove zime nijedno stablo sre nije prelomilo pod teretom snega jer je bio suv i odmah ga je vetar stresao. Kod Ph. auree - gold, medjutim je lisce dosta smrzlo. Ako ga najavljene kise ne oporave i napune vodom - sve ce to da otpadne. Takodje, vrhovi nekih stabalaod 6-7 m su skroz izmrzle na. Ovaj bambus je kod mene u severoistocnom delu baste. Zato - Phyllostachys ureosulcata i Ph. nigra iako mnogo mladji su odlicnom stanju u juznom delu vrta.

Ove zime je temp. min. bio -18 °C, plus jaki jaki hladni vjetar. 100 % pofureno lisće na većini bambusa. Nadam se da su lisni pupovi živi, za novo prolistavanje u proljeće, a ako ne, režem stabljike sve do zemlje.

Kod mene isto, najnize -17 i sutradan -15, ali 2 nedelje je drzalo -8 i -9. Cak mi je i Pseudosasa japonica, koja nikad do sada nije izmrzavala, ostala sa ofurenim liscem!!! Ako ne prolistaju na prolece, krenuce iz zemlje. A bice i puno korisnih bambusovih stapova za povezivanje i ucvrscivanje perena i jednogodisnjih cvetnica