Pseudoacacia citat:

Mislim da prvo drvo nije zelkowa, one su autohtone na kavkazu i pontijskom gorju

mislim da je ipak u pitanju zelkova , ali primerak popularnog hormonca. sa druge strane nije zelkova tako retka po parkovima i u nasim prostorima . npr ispred moje zgrade u parku ima bas lepo odraslo drvo zeklove karpinifolije.

Utekli smo malo s teme .... pa vraćam priču.....

Krš je također odlično mjesto za traženje, ali ljudi često bježe od krša jer kamenje uvelike otežava vađenje primjeraka. A obično je sitacija takva da ćete najbolji - kržljavi primjerak naći stisnut između kamenja.

Dobra su i područja na kojima je jaka ispaša, mogu se naći stvarno fenomenalni primjerci koje su ovce i koze već svele na bonsai formu....

chatko citat:

Bas sam prekjucer izvadio par kleka, zakrzljalih, na padinama Igmana, blizu Sarajeva. Ima malo mina ;), al' nema frke, samo ides po karti

To je mene zezalo kad sam bio na manjaci nisam se smjeo puno
udaljavat od ceste jer su bas to bile glavne ratne linije i mina ima u izobilju !

Eto jos jedan primjer sta nam je rat napravio , nesmijes se kretati po najljepsim sumskim predijelima ...

Na ovakve grabove, jasenove i koscele ja redovno nailazim... Ali problem je sto bonsai u kamenjarima, najcesce imaju jednu snaznu zilu koja ide duboko, duboko... Na to se skoro redovno nalailazi kod cetinara...

Aleksa citat:

Na ovakve grabove, jasenove i koscele ja redovno nailazim... Ali problem je sto bonsai u kamenjarima, najcesce imaju jednu snaznu zilu koja ide duboko, duboko... Na to se skoro redovno nalailazi kod cetinara...

Dobar bonsai je prvo teško naći, onda imaš sto muka da ga izvadiš, onda je upitno hoće li preživjeti, a i ako to sve uspije sljedi oblikovanje krošnje .... slatkih li muka

Da, a najcesce ga je i nemoguce izvaditi...

Inace, mnogi pocetnici u potragu za bonsaijem idu sto dalje, u netaknutu prirodu, sto je u vecini slucajeva pogresno jer se bonsai najcesce moze naci na mjestima gdje "covjek (ili zivotinje) djeluje". Covjek svojim krcevinama ili stokom stvara povoljne uslove za stvaranje bonsaija. Najcesce su to napusteni, stari kamenolomi, rudnici, krcevine...

Prije 2 dana sam ostao bez jednog dobrog potencijala za bonsai.
U centru grada iznad atomskog skloništa, bolje rečeno na njegovom krovu, koji je u nivou pločnika, bila je prije 20 godina posađena jedna smreka.
Stablo je bilo debljine ruke ( 8 - 10 centimetara ), ali je krošnja završavala na visini 60 - 70 centimetara. Smišljao sam na koji način da komunalcima ponudim zamjenu za tu biljku, ali bilo mi je neugodno, obzirom da se biljka nalazi u samo središtu grada i postala je na neki način prepoznatljivi simbol.
I onda prije dva dana, došli komunalci s motornom pilom i lopatama i kroz nekoliko minuta su zbrisali jedan grm pirakante i "moju" smreku.
Dobre duše koje su znale da sam zainteresiran su me odmah obavijestile, ali kada sam došao alat je već bio složen, a zemlja na mjestu zločina poravnana.
Za uspomenu mi je ostala fotografija mog unuka i "moje" smreke iz mjeseca svibnja ove godine.
Grad je nepresušno vrelo potencijala za bonsai. U Osijeku sam također vidio jedan divan Juniperus, posve zapušten i prvom ću prilikom posjetiti gradsku upravu da se pokušamo nagoditi za tu biljku. Spreman sam kupiti najskuplji standardni primjerak u vrtnom centru.

Zlatko citat:

Grad je nepresušno vrelo potencijala za bonsai.

To bi onda bili "urbani poluyamadori"

Imam i dan danas problem da mi se kapitalne biljke osuse prilikom vadjenja, iako se stvarno trudim.
Kako stoje stvari kod vas?
Kako je situacija kod uzgajivaca u svetu, zna li ko?

Bonsai Master citat:

Imam i dan danas problem da mi se kapitalne biljke osuse prilikom vadjenja, iako se stvarno trudim. Kako stoje stvari kod vas? Kako je situacija kod uzgajivaca u svetu, zna li ko?

Što je promjerak stabalca kvalitetniji u bonsai smislu to je vjerovatnije da raste u nemogućim uvjetima za vađenje, da je npr. između nekih velikih stijena i sl. Pri samom vađenju ne treba ići na silu. Neke svoje primjerke smo ja i Andrija vadili i po 4 sata. Kao što znaš najvažnije je spasiti one nmle žilice i korijenčiće, dok glavne i velike žile se mogu presjeći. Svaka vrsta ima svoje specifičnosti ali to je uglavnom to. Trebao bi sa sobom imati obavezno polugu, malj i špicu - kako bi mogao oštemati kamenje (ne znam kako to vi sve zovete, ali valjda si me razumio). To je osnovni alat za kamenjar.

Neke vrste ne treba vaditi odmah - borove, već u etapama kroz 2 godine, tako da im postupno oštećuješ korijenje, koje zatrpaš u humus, pa sačekaš da se ono obnovi i razgrani, pa onda tek naredne godine, otkineš glavne žile i izvadiš ga vani. naravno ako je u kamenjaru i ne možeš ga odmah izvaditi sa dovoljno korijenja, ali ako je u šljunku, onda je to nešto drugo....

MarijaHajdic citat:

... Neke vrste ne treba vaditi odmah - borove, već u etapama kroz 2 godine, tako da im postupno oštećuješ korijenje, koje zatrpaš u humus, pa sačekaš da se ono obnovi i razgrani, pa onda tek naredne godine, otkineš glavne žile i izvadiš ga vani. naravno ako je u kamenjaru i ne možeš ga odmah izvaditi sa dovoljno korijenja, ali ako je u šljunku, onda je to nešto drugo....

Kako se korijen mora ostetiti ,na koji nacin da bi bio 100 posto siguran da ce pustiti zile u humus ?
Dobra fora !!!

Gledao sam na Marijinoj stranici. Presijece se glavna zila na 30tak cm dubine (bez vadjenja) i zatrpa se korijen humusom. Poslije 2 godine drvo je pustilo dosta onih sitnih korijenova i spremno je za vadjenje...

Aleksa citat:

Gledao sam na Marijinoj stranici. Presijece se glavna zila na 30tak cm dubine (bez vadjenja) i zatrpa se korijen humusom. Poslije 2 godine drvo je pustilo dosta onih sitnih korijenova i spremno je za vadjenje...

Da otprilike tako, ali u tom slučaju se radilo o jakom starom primjerku bora.
To je bilo posebno, jer bor nije imao niti jedan bočni korijen kako je u cijelosti bio urastao u kamen.

U svakom slučaju nije to tehnika za početnike koji su još u fazi sadnica ....

Zaista, kako je prezivio? 30 cm nije mnogo...

Aleksa citat:

Zaista, kako je prezivio? 30 cm nije mnogo...

Pustio je žile i preživio .....