Tintoreti citat:

Evo i ja se vratio sa "ranca", stanje redovno, sem malo oprskanih insekata na pasulju ali nista strasno. Zao mi je sto to cujem ja sam se nadao da je samo bezazlena stvar ali Nije mi jasno samo kako se takve stvari desavaju, kod mene i u okolini takvih opakih bolescina nema, jedino plamenjaca. Crna pegavost samo na rasadu 20 struka koji sam kupio eto kao da posejem nesto ranije jer sam sa svojim rasadom kasnio malo i samo sam navukao bedu na vrat ali sam se i sa tim izborio.Mislim da ce se do berbe sustici i ovaj sto je rasadjen pre i ovaj sto je rasadjen kasnije.

E to je ono u cemu grijesimo kupujuci rasad.Dok sam kupovao uvijek neke bolescine itd.Otkad sam proizvodim rasad i tretiram sjeme u otopini od ljekovitih trava otpornije je bar za 70%od kupovnog.Kupovni rasad je macak u vreci.Virus bronzavosti paradajza napada i paprike i patlidjan ali oni su otporniji od paradajza i ako je rasad zajedno bolest zahvati paradajz.Izbor stajskog djubriva je isto vazno.Ja nikada ne uzimam djubrivo ako na farmi ima teladi.Prvo treba stvoriti uslove za zdravu proizvodnju,postivati plodored a to svi mogu uraditi.I onda mnogo manje bolesti napadaju i manje hemije u basti.

Jardinier citat:

E to je ono u cemu grijesimo kupujuci rasad.Dok sam kupovao uvijek neke bolescine itd.Otkad sam proizvodim rasad i tretiram sjeme u otopini od ljekovitih trava otpornije je bar za 70%od kupovnog.Kupovni rasad je macak u vreci.Virus bronzavosti paradajza napada i paprike i patlidjan ali oni su otporniji od paradajza i ako je rasad zajedno bolest zahvati paradajz.Izbor stajskog djubriva je isto vazno.Ja nikada ne uzimam djubrivo ako na farmi ima teladi.Prvo treba stvoriti uslove za zdravu proizvodnju,postivati plodored a to svi mogu uraditi.I onda mnogo manje bolesti napadaju i manje hemije u basti.

Moze li recept za tretiranje semena.

BGrujic citat:

Jardinier citat: E to je ono u cemu grijesimo kupujuci rasad.Dok sam kupovao uvijek neke bolescine itd.Otkad sam proizvodim rasad i tretiram sjeme u otopini od ljekovitih trava otpornije je bar za 70%od kupovnog.Kupovni rasad je macak u vreci.Virus bronzavosti paradajza napada i paprike i patlidjan ali oni su otporniji od paradajza i ako je rasad zajedno bolest zahvati paradajz.Izbor stajskog djubriva je isto vazno.Ja nikada ne uzimam djubrivo ako na farmi ima teladi.Prvo treba stvoriti uslove za zdravu proizvodnju,postivati plodored a to svi mogu uraditi.I onda mnogo manje bolesti napadaju i manje hemije u basti. Moze li recept za tretiranje semena.

Na internetu mozes naci puno recepata za kupku sjemena.Ja vec nekoliko god imam svoj recept i pokazao se izuzetno dobar.
Evo sa interneta recepti

Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bolestima i stetnicima, umjesto kemijskim sredstvima, sjeme mozemo ojacati biljnom kupkom.

Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opatice Hildegard von Bingen. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim biljkama, Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrlo zadovoljna postignutim rezultatima.

Namocene u biljnoj kupki, sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tvari drugog bilja, a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. Osim toga zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku.

Priprema Kupke

Za pripremu mjesovite kupke za sjeme, a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka, najcesce se koriste Stolisnik, maslacak, kamilica, odoljen i kopriva, te kora s mladih grana hrasta. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listovi, od kamilice i odoljena samo cvjetovi, a od koprive samo cvatuci vrhovi. Za pripremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje, a za pripremu mjesovite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru.

Namocene u biljnu kupku, sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem kako se ne bi medusobno zaljepile. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena isplivale na povrsinu kupke, mrtve su ili ostecene, te ih je najbolje odmah ukloniti.

Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki, sjemenke treba oprezno izvaditi i ostaviti da se dobro osuse na upijajucem papiru. Vec nakon 2-4 sata, sjemenke izvadene iz biljne kupke mogu se sijati. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana, jer ce tada brze proklijati. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati, pazljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica.

Recepti biljnih kupki

Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika, odoljena, koprive, maslacka, kamilice i kore hrasta. Osim toga, od svake biljke moze se pripremiti i zasebna kupka. Tako npr. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica, a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle biljcice.

Mjesovita kupka

1 kasika usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode, a najbolje kisnicom ili prokuhanom vodom. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata, tekucinu procijediti u plitku posudu te umociti sjeme.

Kupka od odoljena

Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke, povecava otpornost biljke prema bolestima, akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova.

U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice, dodati 5 kapi soka iscijedenog iz cvijetova odoljena, bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Namocite sjeme.

Kupka od kamilice

Pospjesuje klijanje, sprijeceva razvoj bakterija i gljivica, te pospjesuje otpornost i brzi rast.

1 vrhom punu kasiku suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Kipuce vode, pokriveno pustiti 2-3 sata i procijediti. Namocite sjeme.

Kupka od preslice

Povecava otpornost biljke prema bolestima, gljivicnim oboljenjima i trulezi, ucvrscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica.

2 kasike usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. hladne vode, zakipiti te lagano kuhati 1 sat. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Namocite sjeme.

Mlijecna kupka

Pospjesuje brze klijanje sjemena, te brzi rast i otpornost biljke.

Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka.



Moj recept za kupku je sljedeci.Uzmem odoljen ili macina trava,kamilicu,koru hrasta,maslacak.koprivu,i sve pomijesam da ima isto svih trava,naravno da su osusene i prelijem sa litar vrelog mlijeka i pustim da odstoji 24h sutra procijedim i stavim u manju tepsiju i potopim sjeme.ostavim 24 h.Izvadim sjeme i sto je ostalo tekucine potopim 2 trulex krpe i stavim sjeme na jednu a drugom pokrijem i stavim u vecu najlon kesu i odstoji 24h.poslije sjemenke su vec bacile klicu i polako stavim u zemlju da se ne slom eklice.

BGrujic,

biljke mlade izdanke tretiraju kao ljudi djecu - kad je muka, biljka će sve pokretne elemente ( prvenstveno vodu ) prebaciti u izdanke, odnosno, kad je biljka zasušena bez vode, cijela će pokazati gubitak turgora ali će uvijek prvi žutjeti i umirati stari listovi, koji se bukvalno žrtvuju zarad opstanka izdanaka. isto važi i za sve ostale elemente koji su pokretni unutar biljke.

elem, tako se lako viđelo da nije zasuha na onoj tvojoj fotografiji.

onu biljku izvadi, odnosno, prvo je široko otkopaj sa sve korjenom i pogledaj ga. ukoliko na korjenu ima neobičnih izraslina, kao što je nagovjestio Dimitar, imaš posla sa nematodama. to bi bili vrlo nezgodni gosti.

ja ipak tipujem da pogledaš tačno mjesto sa kojeg počinje osnovni korjen ( obično par cm ispod zemlje, odnosno, mjesto đe je počinjalo stablo u trenutku kada si sadio biljku i sa kojeg je ona bacila nove žilice, uobičajeno par cm ispod nivoa zemlje ), i da vidiš da li je tamo osnova braon boje i istanjena. najvjerovatnije da jeste.
nakon toga, presjeci biljku ravno na tom mjestu i pogledaj presjek - najvjerovatnije ćeš viđet braon mrlje unutar stabla, ili čak braon prsten.
na kraju, odatle iskidaj komad od desetak santimetara stabla i rasijeci ga uzdužno, opet ćeš najvrerovatnije viđet dvije braon linije.
ako je pretpostavka tačna, a to je i poenta cijelog postupka, najbitnije je da odrediš boju - tamno ili svjetlije braon. tamno je fusarium, svjetlije je verticulum, oboje uvenuća. među njima su takođe vrlo bitne razlike. istanjeni dio stabla je mjesto ulaska agresora.

ukoliko je pretpostavka netačna, najvjerovatnije ćeš naći da se neki pogani crvić dugo sladio glockajući prsten oko stabla biljke tačno ispod same površine zemlje.
kad pogledaš, javi da vidimo šta se može i kako.

laufer,

kokošije kako god i u kojoj god razmjeri odlučiš da stavljaš, nemoj prije sadnje i ukorjenjivanja, te nemoj nakon što plodovi dostignu veličinu lješnika.

toliko je bogato azotom da se sa njime ne smije sledeće:
- prije sadnje u zemlju, jer će biljka nesrazmjerno brzo krenuti zelenu masu i neće uspjeti da ukorjeni
- 7-14 dana nakon sadnje, jer će opet ometati ukorjenjivanje i pravilan razvoj biljke
- nakon što plodovi narastu do lješnika, jer će doći do nesrazmjernog narastanja mase ploda, koje najčešće ne mogu da isprate ni fosfor ( brzina sazrijevanja, količina i sastav šećera, odnosno, kvalitet i ukus ), ni kalijum ( sazrijevanje uopšte, odnosno, i miris i ukus ), a naročito kalcijum ( opet kvalitet i sazrijevanje ploda )

uz sve to, u svakoj srazmjeri upotrebe imaćeš određeni procenat vjerovatnoće da sagoriš biljku. inače, ok je nešto oko 20g na 10l vode.

za kraj, ovčije KONZA!

njam-njam - Znaci li to da treba zalivati samo dva do tri puta u procesu bilke dok ne formira plod velicine lesnika a nakon toga sa ovcijem ili se moze od pocetka koristiti ovcije do kraja bez kokosijeg.

Sta je u pitanju da na grani postoje 5 do 6 cvetova a na kraju se samo formiraju dva ili tri ploda ?

Jandinijer- Da li se koriste suve bilke za pravljene kupke i da li se koriste samo listovi biljaka ?Da li je dovoljno sjemenke drzati u vodi 24h ili duze

laufer034 citat:

njam-njam - Znaci li to da treba zalivati samo dva do tri puta u procesu bilke dok ne formira plod velicine lesnika a nakon toga sa ovcijem ili se moze od pocetka koristiti ovcije do kraja bez kokosijeg.

ako budeš zalivao kokošijim dva do tri puta imaćeš bujne, visoke, divne ukrasne biljke, ali se definitivno nećeš najesti paradajza.
to je i suviše azota za biljku koja u tako kratkom roku ide od rasada do finalne zrelosti.

ja koristim ovčije, pa čak i to vrlo oprezno, svega dva puta zalivanje biljke čajem, jednom u pripremi rupa za sadnju. inače, tradicionalno nam babe prilikom uzgoja paradajza nisu stavljale ništa osim par šaka đubreta u rupe, i nije mu falilo ništa. takođe, zemljište u samoj pripremi obogaćujem azotom ( bilo koja mahunasta pred- kultura, pokošena i zaorana u zemlju u rano proljeće, dovoljno azota za cijelu sezonu ).
opet, to ne mora da znači da je dobro baš ono što ja radim.

laufer034 citat:

Sta je u pitanju da na grani postoje 5 do 6 cvetova a na kraju se samo formiraju dva ili tri ploda ?

može da bude mali meleon stvari, skoro nijedna ozbiljna ( visoke temperature, niske temperature, mnogo vode, malo vode, nedostatak vjetra i insekata, sorta, bla bla itd..... ). 99% njih same prođu.
ako je problem baš konstantan, i cijeniš da je ozbiljno, i da ne prolazi te je potrebno da reaguješ, možeš folijarno blagi koktel bor-kalcijum-fosfor.

Njam-Njam citat:

BGrujic, ......... kad pogledaš, javi da vidimo šta se može i kako.

Evo slika.

A evo i preseka. Cini mi se da je normalno.

laufer034 citat:

Jandinijer- Da li se koriste suve bilke za pravljene kupke i da li se koriste samo listovi biljaka ?Da li je dovoljno sjemenke drzati u vodi 24h ili duze

Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listovi, od kamilice i odoljena samo cvjetovi, a od koprive samo cvatuci vrhovi. Za pripremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje, a za pripremu mjesovite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru.

Sasvim je dovoljno drzati u ovoj kupki nekoliko sati,ali ja drzim vise da baci klicu napisao sam post vise gore kako ja radim.

Na slikite ne se gleda bash ubavo. Pogledni go korenoviot sistem(prvo dobro izmij go) i vidi dali ima nekoi takvi pojavi kako na slikava(moze da bide i pokafeavo, ama sepak pogledni dali e ZAPLUTENO).

Evo i mojih par primeraka sa danasnjeg fotosession-a
Neznam tacan naziv ni jedne sorte ako neko prepozna neka javi
Ovaj je dobijen iz rasade sa pijace i posejan je ranije nego ostale sorte


A ovi su jedni od kasnije posejanih iz sopstvene proizvodnje rasada u njh polazem najvece adute u kilazi i ukusu





Ima tu jos dosta vrsta ali otom potom.