Na prvoj fotki imas sisarku nekog bora.
To sa krilcima su semenke.
Sisarku mozes i pazljivo 'rastaviti' da izvuces ostale semenke. Iza svakog 'stita' se stvaraju dve, one najvise i one najnize su uvek sture.
Znaci, iz sredine, kao i gornjeg i donjeg dela - to je ono sto ti treba, neosteceno (krilce je nebitno)
Semenke koje skupis mozes malo stratifikovati, ako nisu vec bile u toku zime na zemlji, pa ih ti nedavno nasao i poneo)
Stratifikacija je 'aktiviranje' klijavosti putem davanja iluzije da je seme prezimelo hladnocu.
Jednostavno, stavis semenke u malo peska, u plasticnoj kutiji koja malo 'dise', ali je zatvorena - i ostavis nekoliko nedelja.
Sto se vise priblizis optimalnom vremenu stratifikacije te vrste (borovi: 4.6.8, 12 nedelja, ali, recimo tisa se stratifikuje dve godine!) tim ce se postici veci procenat klijavosti (klijavost bez stratifikacije je na primer 5-10%, sa pola vremena je 20-35, sa potpunom stratifikacijom - 80. 90 .95%/...)
POstoji i naknadno klijanje, kad ti semnka klija godinu dana kasnije - tek je tad 'shvatila' da treba da isklija. Problem je sto semenka u zemlji ima i masu neprijatleja: insekte, zivotinje, funguse, plesni...Ovo se cesto desava sa semenkama tise.
Nakon stratifikacije posadis semenke u vlazni pesak i kad niknu, prve godine ih odrzavas u zivotu tu gde su nikle.
Opsanost su fungusi, koji napadnu klijance i ovi onda 'polegnu'.
Ako je vreme lose (stalno mnogo vlage i malo sunca, ili susa i moras da previse zalivas, pa sve 'pliva', te je klijanac cesto mokar - kao i kod nekih vrsta cetinara gde je osetljivost velika, - moras prskati pritiv plesni i fungusa.
Ako je neka fina godina, nadjes dobro mesto koje ima cesto sunca, ali ne prejakog, zalivas posredno i ne moras koristiti hemiju.
Tokom stajanja vegetacije (za cetinare od novembra), a moze i sve to proleca, - presadis klijnace u posebne saksije sa odabranim supstratom i sad imas sadnice.
Sadnice se obicno gaje jos godinu dana, mozes koristiti prihranu (neko djubrivo, od onog za povrce do posebnog za cetinare, sva rade posao), ali pazis da ne predoziras.
Najbolje je da su saksije napolju, pa da ih kisa zaliva, osim kad je susa - uvek je bolje pri korenu.
Prihrana postoji i preko lista, to slobodno prskaj na list.
Trece godine, ako su jake, dobre sadnice, onda i druge, mozes ih u zemlju na mesto gde ti treba. Barem jos godinu dana prihranjuj, zalivaj, plevi, stiti od zivotinja.
Druga je slika neka sisarka od nekog kedra, cini mi se
Zrele sisarke kedra se same 'ospu', ova je zelena i to poprilicno zelena. Treba im godinu i po do dve da sazreju.
MOZDA ce sazreti, stavi je na sunce da pokusas. Ponekad namoci malo i u vodu, pa opet na toplo.
Ako sazri i ospe se, mozes i sam pomoci osipanje ako sisarku 'torsiras' kao kad krunis kukuruz, ali bez one snage da se sve zdrobi - izdvoj semenke i radi kao i za borove.
Kedar ima bas osetljive klijance na funguse. Retko uspe bez prskanja...
Na trecoj fotki nije sisarka vec muski organ (polen).
Puno srece!
![Cvetanje Cvetanje](images/smiles/cvet.gif)