Diona citat:

Evo, danas sam doznala da nije bilo Drosere Rotundifolie , pa je susjed uzeo jednu sličnu Droseru. Opisao ju je kao da: "je imala cijeli red kapljica po stabljici". Zna li netko koji je stručni (latinski) naziv te Drosere? Da znam tražiti nešto o njoj... Još me nešto zanima. Ako ta Drosera nema stadij mirovanja, znači li to da ću je ja morati po zimi držati u toplom? To mi je malo problem s obzirom da sam mislila Dionaeu i Droseru držati zajedno u terariju. Dionaei će trebati u zimi hladni perijod, a pošto Droseri ne treba, nju ću morati presađivati svaki put. To mi malo ne odgovara, a i bojim se da je malo rizično za njen život. Zna li netko, postoji li kakva mogučnost da budu zajedno, tj. treba li Droseri zimi toplina?

Zasto bi morala da je presadjujes ako joj ne treba period mirovanja? Ako si mislila da ih zasadis u istoj saksiji, onda odustani od toga, jer to nije nikako prakticno.

To "red kapljica po stabiljici" sugerise na Drosera regia, jer je ona doslovno cela u kapjicama. Ipak, ona je dosta retka i spada u kraljice Drosera.
Verovatnije je u pitanju drosera koja ima samo jedan deo sa kapljicama, tipa D. capensis, D. binata i slicne koje pripadaju porodicama "cape sundews" (sa rta dobre nade - Juzna Afrika) i "forked sundews" (viljuskaste drosere koje se racvaju). One uglavnom nemaju period mirovanja, mada mogu podneti hladnocu do odredjene granice i lako se gaje.

Moguce da je rijec o droseri filiformis. Tu sam vrstu vidio u prodaji neki dan zajedno sa ostalim mesozderkama.

www.carnivorousplants....formis.htm

Hvala puno na savjetima, Turin i Nordycom.
Znam da sam dosadna i da gnjavim za svaku sitnicu, ali bi im stvarno željela napraviti prave uvjete. A ne da mi uginu kao prošle (prije mnogo toga nisam znala ).
Dolaze sutra...
pozdrav

Evo, došle su napokon moje muholovčice!
Moram, naravno, postaviti nekoliko pitanja. Hvala svima koji mi budu odgovorili .
1. Obje su u malom terariju, u kojem su došle, naravno, odmah sutra ih presađujem u veči, jer je ovaj premalen. U nekom, crvenkasto-smeđem tresetu su, a na dnu je postavljen neki bijeli pijesak i narančasti sitni šljunak. Mogu li ja, kad budem presađivala u novi terarij, na dno staviti sitne bijele kamenčiće? Imam ih kod kuće pa bi bilo lijepo kao i ukras.
2. Na rosiki (mislim da je drosera capensis, po usporedbi sa slika) je počela nicati cvijetna stabljika. Trebam li ju odrezati ako želim da ne oslabi? Moja bivša Venerina muholovka je uginula jer nisam otkinula stabljiku, nikako ne želim da se to i ovoj dogodi.
3. Samo da si utvrdim, za obje trebam pomješati treseta i perlita (70:30)?
Hvala svima unaprijed na odgovorima. Jako sam sretna što sam dobila muholovke i nadam se da ću se dobro brinuti za njih!

Mesozderke su ti stigle u terariju? Ne kuzim

Mesozderke presadi u novi treset pomjesan sa perlitom (ja ne pazim na omjere vec procjenim ad hoc koliko cega treba, uglavnom da ne bude previse ni jednog a ni drugog...). Savjetujem ti da uklonis bilo kakvi sljunak, ukrasne kamenicice, itd itd.
Mozes i pustiti cvijet na capensici, otporna je biljka a opcenito je cvijetnja i ne umara previse.
Dionea ne umire ako joj se cvijet ne odreze (kada bi to bila istina onda ne bi niti postojala u prirodi...). Umire jedino ako su neki drugi uvijeti losi pa opterecena cvatnjom umire (ali to su podosta ekstremne situacije).

Muholovka (venerina muholovka) je ime samo da Dioneu muscipulu.

Zivi sfagnum je dosta redak, a i potrebno je iskustvo sa njim jer iako raste sporo, invazivan je i hoce rastom da "proguta" male mesozderke, smeta mu jako sunce, toplota i trazi veliku vlagu.
Karakteristicnog je izgleda (vidi sliku) i potpuno je drugaciji od klasicne mahovine, koju, inace, ti imas u saksiji.

Live sphagnum:

Onda ništa od mahovine. Ne želim ja da ona proguta moje biljčice
Jel smeta Droseri i Dionaeai izravno sunce? Jedno popodne, kod nas je bilo 27 stupnjeva i moj tata je uklonio mu biljčice sa sunca. Jel njima smeta jako, izravno sunce ako je zemlja dosta vlažna?

Posto raste zajedno sa mesozderkama sunce Sfagnumu jako sunce ne smeta. (u mocvarama nema visoke vegetacije tako da nema niti hladovine)
Mesozderkama ne smeta izravno sunce. Sve dok imaju dovoljno vode sunce je naj naj naj manja briga (ponavljam po enti put mesozderke rastu na izravnom suncu) Sto manje dirate mesozderke i sto ih manje premjestate bolje ce rasti.

U kucnim uslovima i staklenim bastama jako sunce ce sprziti vrhove zivog sfagnuma zbog veoma velike toplote i/ili niske vlaznosti. Napolju ce biti ok ako ima dosta kiša i vlage i gde su zime hladnije, s obzirom da potice sa planinskih mocvarnih predela i vresišta.

Ja sam svoje mesozderke (dioneu i Saraceniju) izbacio napolje na mjesto gdje ima direktnog i veoma jakog sunca cijeli dan. Temperatura zna da prilicno poraste. U posudi u kojoj stoje je uvijek 2-3 cm vode. Prskam ih uvece a ponekad i ujutro. Tokom dana se ne usudjujem jer se bojim da ih sunce kroz vodu ne sprzi. Dosta dobro napreduju, ali mi je cudno sto Dionea dosta sporo zatvara klopke, otprilike joj treba 10-ak sekundi?

Aleksa citat:

Dosta dobro napreduju, ali mi je cudno sto Dionea dosta sporo zatvara klopke, otprilike joj treba 10-ak sekundi?

Ne znam zašto tako sporo . Moja prošla Dionaea je isto bila spora, ne toliko jako, ali spora.
A ova nova u djeliču sekunde zatvori lovke

Diona citat:

Aleksa citat: Dosta dobro napreduju, ali mi je cudno sto Dionea dosta sporo zatvara klopke, otprilike joj treba 10-ak sekundi? Ne znam zašto tako sporo . Moja prošla Dionaea je isto bila spora, ne toliko jako, ali spora. A ova nova u djeliču sekunde zatvori lovke

Pa i sam si reko da nesto nije u redu sa tvojom muholovkom zar ne? Kada biljci nije dobro i klopke se sporo zatvaraju. Osim o zdravlju biljke brzina zatvaranja ovisi i o tempertauri.

Diona citat:

mi je izgledala kao da su je napali neki paraziti

Nema potrebe koristit neke kemiske preparate mozes biljku jednostavo uronit u destiliranu vodu i tako je pustit da odstoji 24 sata. Svi ce se paraziti utopiti a dionei ce biti svejedno jer joj voda ne skodi.
Ako usojes naci u prodaji postoji jedan insekticid koji ze zove Provado (plus) od beyera ili kako se vec zove proizvođać

Quote::

sada imamo "uporište" i u Grožnjanu! Dobro došao, Nordycom!!!!

Hvala

Znam da sam več pitala, ali ne želim da mi biljčica ugine. Zna li netko što uzrokuje da stabljika lovke trune i postaje roza? Tek se nedavno lovka skroz otvorila i još je relativno mlada. Možda ju je sunce ispržilo, ili hladnoča. Preko dana ju iznesem van i kad je pala noč sam ju zaboravila unijeti. Nije bilo jako hladno, ali možda...
I da, što sa sjemenom Drosere, cvijetovi se jako brzo zatvaraju. Treba li sjemenke sušiti ili...?

I jedna sretna vijest je da je na mojoj Droseri procvjetao cvijet. Stabljika je visoka negdje 1,5 decimetara i vidim da polako raste još jedna cvijetna stabljika. Na vrhu stabljike ima više malih pupova, a najgornji je procvjetao. Nježne je ljubičaste boje. Pošto obje biljke preko dana držim vani, mislim da će ju kukci sami oprašiti ili da ja sa štapičem za uši? Što nakon toga? Kada sazrijeva sjeme, kako ga zasaditi i zna li netko nešto više o tome?
pozdrav

Diona citat:

Znam da sam več pitala, ali ne želim da mi biljčica ugine. Zna li netko što uzrokuje da stabljika lovke trune i postaje roza? Tek se nedavno lovka skroz otvorila i još je relativno mlada. Možda ju je sunce ispržilo, ili hladnoča. Preko dana ju iznesem van i kad je pala noč sam ju zaboravila unijeti. Nije bilo jako hladno, ali možda... I da, što sa sjemenom Drosere, cvijetovi se jako brzo zatvaraju. Treba li sjemenke sušiti ili...?

Hladno u svibnju ? Milsim da "hladnoca" nije uzrok onoga sto ti opisujes. Ne razumjem zasto nosis biljke nutra-van...tako sprecavas da bude razlike u temperaturi izmedu noci i dana sto nije dobro.

Drosera capensis samostalno proizvodi sjemenke, nema potrebe oprasivanja. Kada se cvijet zatvori nakon nekoliko desetaka dana stvori se kao mala crna loptica u kojoj se nalaze sjemenke.